Video
Juče je otvoren Novosadski plenum QUO VADIS BALKAN?, u organizaciji ADD-a, CGO-a i Evropskog fonda za Balkan (EFB).
Pozdravljajući učesnike Plenuma, Aleksandra Tomanić, direktorka EFB-a, istakla je da se „izazovi pred nama u regionu samo nižu, a da mi nismo uspjeli da se riješimo ni onog živog blata koje nas konstantno vuče nazad,“ izražavajući očekivanje da će se kroz konstruktivnu diskusiju osvijetlili na drugačiji način i neki drugačiji odgovori.
“Ove plenume doživljavam kao regionalnu turneju slobodne reči, građanskih i civilizacijskih vrijednosti nasuprot narastajućim narativima koji sistemski, organizovano i perfidno pokušavaju da nam uguše ne samo kritičko razmišljanje već i zdrav razum. Koliko uspijevamo da sačuvamo zdrave vrijednosti prilikom donošenja ključnih odluka i da li smo mi možda negdje pogriješili kada smo došli u situaciju da posle toliko vremena i toliko, činilo nam se, dobijenih bitaka, imamo toliko otvorenih pitanja? Zato je važno da okupljamo progresivne snage i da na tvom vrijednosnom nivou nađemo mapu puta kojom ćemo dati i jedan evropskiji imidž i duh regionu koji je poslednjih godina počeo da stagnira, ali i regresira“, ocijenila je Daliborka Uljarević.
Ona se osvrnula i na situaciju u Crnoj Gori, uključujući i nedavne incidente tokom proslave Dana državnosti, u Nikšiću, koji je i antifašistički praznik u Crnoj Gori.
“Za to što se desilo u Nikšiću dominantnu odgovornost snose političari, koji kod nas njeguju estradni religiozni nacionalizam i profesionalni patriotizam. Mi moramo razgovarati o uzrocima, a ne samo o posljedicama, kako nam se ovakvi incidenti ne bi ponavljali, a velika je vjerovatnoća da hoće, jer su oni, prije svega, indukovani neodgovornim otvaranjem identitetskih tema od strane političara skromnog formata“, navela je ona.
Na pitanje o tome kako je Crna Gora iz jedne stabilne situacije došla u takvi nestabilnost ona je rekla da joj se „čini da mi nismo imali pravu stabilnost, već je ona na neki način bila simulirana.
“Prava stabilnost treba da počiva na jasno utvrđenim vrijednostima, na snažnim institucijama i razvijenoj političkoj kulturi. Mi sve to nismo imali i to nas je i dovelo do ove destabilnosti. Fašisoidne, ekstremističke, duboko reakcionarne ideologije, fundamentalno napadaju na temeljne vrijednosti francuske revolucije: slobodu, jednakost i bratstvo, i to ne samo ovdje na Balkanu, već i svuda u svijetu“, istakao je Aleksej Kišjuhas.
On je ukazao i na simboliku otvaranja Novosadskog plenuma sa ovom temom na dan pada Bastilje.
“To jeste priča o moralnim osnovama čovjeka i elaboraciji tih vrijednosti u političkoj sferi. Čini mi se, i žao mi je što je to tako, da je srpsko društvo u tom kontekstu izuzetno konzervativno, klerikalno, desničarsko,… To se u jednom sistemu povratne sprege njegovalo, hranilo i sada imamo to što imamo. Političari koji su populisti se ulaguju građanima i pumpaju tu vrstu priče koja je vrlo identitetska, vrlo konzervativna i koja udara na ona najplića osjećanja. I mi imamo problem da izađemo iz tog začaranog kruga. A ako ne prestanemo da se ulagujemo postajaćemo sve desniji i sve konzervativniji“, istakao je Kišjuhas.
Kišjuhas je, takođe, odgovorio na „pitanje od milion dolara“ odnosno gdje je otpor građana, i ocijenio da nedostaju političke organizacije koje imaju „petlje“.
“Građani mogu biti nezadovoljni iz najrazličitijih razloga. Međutim, za mene je glavno pitanje gdje je artikulacija tog nezadovoljstva, gdje je politička organizacija koja bi tu vrstu vrijednosti i tu vrstu politike propagirala. Onda bi se za nju „lijepili“ građani i nije bitno da li je njih pet ili pedeset odsto. Jer, vi onda radite, propagirate, agitujete za svoje ideje, ulazite u Parlament… Opozicionih partija tu nema, jer one idu linijom manjeg otpora i lakše je ulagivati se. Tako dobijamo potpunu gužvu na desnici, gdje je takmičenje ko će biti „desniji“, pojasnio je Kišjuhas.
Bojana Selaković smatra da je danas puno teže promovisati evropske vrijednosti nego ranije, na primjer, devedesetih godina.
“Moramo biti svjesni da smo propustili čitavu jednu dekadu. To je bila dekada propuštenih prilika. Stalno upadamo u zamku da poredimo situaciju upravo sa devedesetim godinama, a to poređenje nije moguće jer su tada stvari bile jasnije, bile su crno-bele, a sada smo u sivoj zoni“, kazala je Selaković.
Osvrnula se i na poziciju civilnog društva.
“Svi ti pokušaji da se izgrade institucije do određene mjere, pokušaji da civilno društvo odradi jedan dio posla koji država nije mogla u tom trenutku, i da izgradi povjerenje sa građanima i da bude potencijalna brana u budućnosti, nisu uspjeli. Sada imamo jednu partiju koja nije vrednosno i ideološki određena, koja je interesna grupacija u koju mogu da se uklope bukvalno ljudi koji na ličnom nivou dijele uvjerenja od ljevice do desnice. To treba da nam bude vrlo važna lekcija, da sada, u nekoj daljoj borbi, moramo da iznađemo neke druge metode. Ne možemo raditi kao što smo do sada radili jer, ne samo da to ne daje rezultat već iscrpljuje i ljude i sve postojeće resurse“, ukazala je Selaković.
Aleksandar Jovanović, koji je i bivši predsjednik Skupštine Novog Sada, rekao je da su „Novi Sad i Vojvodina uvek bili leglo desničarskog smrada“.
Jovanović je prokomentarisao i protest koji je prije nekoliko dana održan na Limanu u Novom Sadu protiv podizanja spomenika svim nevinim žrtvama ubijenim nakon Drugog svjetskog rata i podvukao značaj preciznosti kada se tako osjetljive stvari rade.
“Naime, na spisku žrtava se sada zaista nalaze zločinci koji su učestvovali i u Novosadskoj raciji. S druge strane, društvo je dužno da se sjeća onih koji su nevini nastradali jer je nepravde i zločina prema njima zaista bilo“, upozorio je on.
Goran Miletić istakao je da se Srbija vratila u 2009. godinu.
“Dobili smo ponovo grafite i prijetnje zbog kojih su neki ljudi tada procesuirani. Kod nas je u redu da se Srbija vrati sto godina unazad, a progresivno je ako si za status quo stanje, ako si za to da se ništa ne menja. Ako se slučajno zalažete da se nešto menja na bolje i da dođe do promena u društvu na bolje, dobićete etiketu ekstremiste“, istakao je Mileti.
Istakao je da su se stvari tokom poslednje dve decenije menjale.
“Nešto što je bilo nezamislivo, za šta su mi govorili da je nemoguće da se desi u Srbiji, ipak se desilo. Ali, procenat onih koji i dalje misli da je biti gej bolest je izuzetno visok. I jeste se on pomjerio, ali je i dalje ekstremno visok. Na Zapadu kada izgovorite da i dalje 56 odsto ljudi u Srbiji misli da je homoseksualizam bolest, misle da sam napravio lapsus kada to izgovorim“, rekao je Miletić.
Preporučeno
Novosadski plenum se održava od 14. do 15. jula 2022. godina na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu.
