Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da će biti formiran mješoviti tim koji će već sjutra krenuti u kontrolu terena u cilju suzbijanja nelegalne eksploatacije šuma.

Abazović je rekao da bi u tom timu bili predstavnici Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Ministarstva poljoprivrede, Uprave za šume, NVO sektora, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprave za prihode i carinu… Fokus, kako kaže, sada treba da bude na kratkoročne ciljeve.

“Treba formirati mješoviti tim ljudi koji će izaći na teren. Očekujem da to odmah uradimo. I ja sam spreman da preuzmem koordinaciju tog tima jer hoćemo brz i efikasan rezultat. Treba formirati taj tim načelno poslije sjednice Savjeta, dobra je vijest da imamo dovoljno inspektora na terenu jer Uprava policije i tužilaštvo ne mogu da preuzimaju nadležnosti drugih”, rekao je Abazović na sjednici Nacionalog savjeta za borbu protiv korupcije.

Već od sjutra, kazao je Abazović, treba krenuti u kontrole u sve pikirane gradove i kako se budu utvrđivale nepravilnosti odmah regovati.

“Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo poljoprivrede i tužilaštvo i ako hoće Agencija za zaštitu životne sredine i NVO. Jedan tim i na teren”, naglasio je Abazović.

Ukoliko ima nelegalnih objekata, Abazović kaže da treba naći metod koji je primijenjen na suzbijanje nelegalne eksploatacije šljunka i rušiti ih.

“Treba da probamo da efektuiramo u kratkom vremenskom periodu”, poručio je Abazović.

Abazović je kazao da se, kad je nastupljeno jedinstveno sa više adresa, napravio vidljivi napredak u suzbijanju nelegalne ekploatacije šljunka, ali da to ne znači da su sve manjkavosti eliminisane.

“U odnosu na period kada se započelo sve, a to je bio februar prošle godine, mislim da smo napravili ogroman napredak što je efektuiralo nesmetanim vodosnabdijevanjem crnogorskog primorja tokom turističke sezone”, rekao je Abazović na sjednici Nacionalog savjeta za borbu protiv korupcije.

On je rekao da se nada da će tako biti i po pitnju nelegalne eksploatacije šuma u Crnoj Gori.

“Treba da vidimo šta možemo preduzeti zajedno da bi spriječili dalju devastaciju prirodnih dobara Crne Gore za koju se procjenjuje da smo u prethodnom periodu izgubili možda preko milijardu eura”, naglasio je Abazović, dodajući da je potrebna koordinacija koja podrazumijeva veću agilnost inspekcijskih službi, državnog tužilaštva i ostalih organa.

U prethodnoj godini je, kaže on, podnijeto više od 100 krivičnih prijava zbog nelegalne eksploatacije šuma i gro njih nije riješen.

“Ukoliko ne budemo imali represivnije mjere, teško da ćemo ljude odgonetnuti od onoga što se dešava na terenu”, istakao je Abazović.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede ovaj problem je najveći trenutno u Beranama i Rožajama.

Gajević: Kontrole vršiti u šumama, pilanama i na putevima

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Stevan Gajević kazao je da se kontrola prvo mora vršiti u šumama, pa u pilanama i na putevima. On je rekao da je najkritičnija situacija u Jelovici u Beranama.

On je istakao da je Ministarstvo poljoprivrede u prethodnom periodu radilo na povećanju šumarske kontrole i koncesionih ugovora.

“Međutim, u Upravi za šume situacija nije idealna. U Upravi treba provesti blickrig akciju gdje će se formirati timovi i vršiti rad na terenu – obilaziti teren sa šumarskom inspekcijom. Možda bi dobro bilo da se šumarska kontrola vrati u nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Trenutan broj reonskih lugara je 150, a potreban je 230. Ti ljudi nisu zaposleni svi po rješenju za stalno i nemaju svi ovlašćenja”, kazao je Gajević.

Prema njegovim riječima, tržišna inspekcija bi trebalo da radi kongtrolu na pilanama i mjestima prerade drveta. Takođe, on je poručio da Upravi za šume treba dati podršku da primi nove ljude i ugovorce prevedu u radni odnos.

Otašević: Situacija neodrživa

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo Dragan Otašević kazao je da je situacija u šumarstvu neodrživa.

”Ovakav sistem ne funkcioniše nigdje u Evropi. Mi smo ga preuzeli od Slovenaca koji su ga napustili 2016. jer se pokazao neadekvatan. Krajem prošle godine smo krenuli u izmjene Zakona o šumama i brisanje koncesija”, kazao je Otašević.

Do sada, kako je istakao, nije bilo vidljivijih rezultata, a kao veliki problem je naveo lošu saradnju sa Upravom za šume.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić kazao je da treba organizovati patrole i da se tržišnjoj inspekciji daju “odriješene ruke” da se kontrolišu, ne samo pilane, već da se krene sa naplatom poreza kad je u pitanju prodaja drveta.

”Uložiti u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i napraviti patrole kako bi strah proradio kod nelegalnih ekploatatora, a građane pozivam da prijave nelegalnu sječu i pa da krenemo sa zajedničkim djelovanjem”, poručio je Vujisić.

Dragićević: Akt terorizma

Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da se u ovom trenutku vrši eksploatacija i na Veruši, Komovima, Pivi, u okolini Durmitora, te da je Nikšićka župa posebno ugrožena.

”Sječa je ove godine jako intenzivna. Ukoliko nemamo dovoljan broj lugara, mi nemamo kome ove nelegalnosti da prijavimo. Iz Uprave za šume imamo zvanični podatak da je u prethodnih pet godina nestalo 20 hiljada kubika šume. Kada prijavimo nelegalnu sječu imamo situaciju da lugar prijavi onoga ko je prijavio onome ko je vršio ilegalnu sječu. Onda imamo situacija obračuna, dobijamo svakog dana desetine prijava mještana koji ne smiju da prijave nelegalnu sječu”, rekao je Dragićević.

Prema njegovim riječima, postoji korumpiran sistem koji niko nije imao želje da mijenja.

”Ako lugar ima par stotina eura zaradu, a posjeduje kafanu i kuću na četiri sprata, jasno je o čemu se radi i koliko je duboka ova priča”, rekao je Dragićević.

On je rekao da je ovo kompleksan problem koji se ne može riješiti u naredne dvije godine, ali se nada da hoće u narednoj deceniji.

”Možemo slobodno reći da je ovo akt terorizma, jer će nas opet da pogode polave”, naglasio je Dragićević.

On je rekao da na Komovima ima stotine hiljada kubika sječe. Smatra da treba hitno izvršiti sistematizaciju i u radni odnos primiti deset novih šumarskih inspektora, te snimati teren dronovima i vršiti pojačan nadzor putnih pravaca.

”Treba nam i sigurna linija za prijave”, kazao je Dragićević.

Miljanić: Formirati Operaciono-koordinaciono tijelo

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić je kazao da se dugogodišnji problem ne rješava. On je rekao da je zabrinjavajuće to što je u prethodnih deset godina podnijeto više od 3.000 krivičnih prijava zbog nelegalne sječe, a da je pričinjena šteta milion i 634 hiljade ura u prethodnoj godini.

“Volio bih da u Crnoj Gori preventivne mjere daju rezultate, ali sam ubijeđen da je to slaba vajda. Uglavnom je represija ono čega se plaše počinioci krivičnih djela”, istakao je Miljanić.

Predložio je da se prethodno formira Operaciono-koordinaciono tijelo u okviru Ministarstva poljoprivrede sa predsjednikom, članovima i predstavnicima državnih struktura – Uprave policije, Uprave prihoda i carina, Uprave za inspekcijske poslove.

Gazdić: Hiljadu kubika ilegalne sječe dnevno, uvesti revirni sistem

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić kazao je da se radi o sistemu koji je građen decenijama i problem se ne može riješiti za kratak period.

“Slažem se da se ovo može nazvati činom terorizma s obzirom na posljedice koje imamo”, rekao je Gazdić.

On je rekao da su sve strategije i analize pokazale da šumarstvo, poslije turizma, može da bude druga najveća privredna grana u Crnoj Gori sa 13-14 odsto.

“Mi smo sada na 0,5 odsto. Finalna proizvodnja je na nivou zanatstva – ne postoji”, naglasio je Gazdić, ističući da ne postoji pedalj zemlje gdje ne postoji ilegalna sječa.

“U vrijeme sezone mi dnevno imamo hiljadu kubika ilegalne sječe”, rekao je Gazdić.

Kad su u pitanju mjere, Gazdić kaže da bi najviše volio da se sada ne imenuje direktor Uprave za šume već tim od eminentnih profesora koji će biti podrška direktoru.

“Moraju se uključiti sve institucije i što više pojedinaca. Prva mjera koju bih predložio jeste uvođenje revirnog sistema u Upravu za šume. To znači za svaku teritoriju pojedinačnih područnih jedinica biće zadužen jedan inženjer šumasrtva koji će imati nekoliko šumarskih lugara”, rekao je Gazdić, navodeći da je taj sistem 90-ih dobro funkcionisao.

Treba, ističe on, otvoriti mogućnost ljudima iz regiona da mogu da se prijave za posao u Crnoj Gori.

“Dovedite 20-30 šumarskih inženjera koji će moći ovdje da rade”, naglasio je Gazdić.

Smatra i da bi oporezivanje drveta dalo rezultate, te da bi taj novac usmjeriti na subvenciju građanima na grijanje.

“Moramo uvesti moratorijum na sječu u visokim šumama. Trenutno ne znamo što se tamo dešava i moramo uraditi reviziju osnova”, ocijenio je Gazdić.

Jedna od najpotrebnijih dugoročnih mjera je, ističe on, osnivanje Šumarskog fakulteta i program Šumarstvo na Univerzitetu Crne Gore.

“Neko će reći da je to preskupo. Ja kažem da je ovo što nam se sad dešava mnogo skuplje”, poručio je Gazdić.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao da se od danas hvataju u koštac sa ozbiljnim kriminalom i učešćem raznih pojedinaca koji svakodnevno prijete.

“Ali moramo kao država stati iza ljudi koji ulaze u borbu protiv kriminala”, rekao je Šćekić.

Vujošević: Od februara podniejte 23 krivične prijave

Direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević kazala je da od 13. februara sprovela 882 nadzora, podnijela 23 krivične prijave protiv potencijalnih izvršilaca i izdala 162 prekršajna naloga. 

“Sa nivoa starješine organa odgovorno tvrdim da ću preduzeti sve zakonom propisane radnje u ovom slučaju”, rekla je Vujošević, ističući da se kontinuirano prati situacija na terenu.