Video
Od sredine prošlog vijeka najveći prirodni priraštaj u Crnoj Gori zabilježen je 1954. godine i iznosio je 10.566, a najniži – 909 bio je prošle godine, navodi se u MONSTAT-ovoj nedavno objavljenoj publikaciji. Svake godine sve je manje novorođenje djece, a zašto je to tako i koji su to faktori koji utiču na prirodni priraštaj, za Standard je objasnio sociolog Andrija Đukanović.
Prema njegovim riječima, postoji više faktora koji mogu uticati na smanjenje prirodnog priraštaja, ali u opštoj ekonomskoj i društvenoj situaciji svakako treba tražiti jedan od razloga zašto se mladi ljudi sve teže odlučuju za zasnivanje porodice.
“Stanje ekonomske krize koja već dugo traje, nemogućnost zaposlenja i u krajnjem nesposobnost da se zasnuje samostalan život samo su neki od činilaca koji proizvode kao posljedicu pad nataliteta. Koliko god da smatramo da nedostatak posla i novca nije razlog da se ne zasnuje porodica i dobiju djecu ipak moramo razumjeti da ljudi ne žele da sebe dovode u poziciju da imaju problem sa održavanjem egzistencije porodice”, objasnio je Đukanović.
Ipak, ovo nijesu jedini razlozi zašto se suočavamo sa pojavom pada nataliteta, istakao je naš sagovornik. Đukanović smatra da se promijenio se sistem vrijednosti koji je nekada vladao kod nas, te sada porodica više nije primarni cilj pojedinaca, njihov prioritet postaje posao i karijera.
“Mladi ljudi ne žele da uđu u porodične vode jer žele da se ostvare na drugim poljima. Emancipacija žena odigrala je ulogu u pada nataliteta, iako je emancipacija sasvim pozitivna stvar. Nikoga ne smijemo osuđivati zato što ne želi da osnuje porodicu. Svako ima pravo na svoj izbor. Ali definitivno je uočljivo da se način shvatanja porodice izmijenio u odnosu na prethodne generacije”, pojašnjava i ističe da svemu treba dodati i nemoć države da podrži i pomogne nove mlade porodice da se formiraju i normalno razvijaju.
Đukanović
Negativan prirodan priraštaj zabilježen je, mahom, u sjevernim i manje razvijenim opština, pa tako ovaj negativan rezultat imaju Andrijevica, Petnjica, Plav, Plužine, Pljevlja, Gusinje, Kolašin, Berane, Šavnik, Žabljak, ali Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi i Ulcinj. Đukanović ponavlja da su ekonomski faktori presudni da u skoro svim opštinama imamo problem sa natalitetom.
“Socijalna neizvjesnost koja je uzrokovana slabim ekonomskim razvojem onemogućava mnoge u zasnivanju porodice i dobijanju djece. Nažalost, svjedoci smo da se sjever naše države sve više prazni i da mnogi idu u inostranstvo u potrazi za boljom budućnošću. Šta da radi mladi čovjek u mjestu u kojem nema ni posla, ni zabave, često ni osnovne infrastrukture. Mora da bježi, da traži rješenje negdje gdje radnik može od svoje zarade da preživi”, naveo je sagovornik Stadarda.
Prema MONSTAT-u, prirodni priraštaj pozitivan je u “bogatijim” opštinama, kao što su Tivat, Podgorica i Budva, što znači da gdje su bolji uslovi života očekivano je da ima i više mogućnosti i slobode za mlade ljude da uđu u formiranje porodice.
Kada imaju više novca rasterećeni su od osnovnih egizstencijalnih pitanja, smatra Đukanović. Iako ima primjera zemalja gdje je visok prirodni priraštaj a vlada siromaštvo i obrnuto, ipak za Crnu Goru objašnjenje malog broja djece treba tražiti u lošoj ekonomskoj situaciji, rekao je on.
“Za ove opštine koje se navode kao primjeri pozitivnog priraštaja očigledno je zaslužna stabilnija sistuacija u ekonomiji i veće mogućnosti za život. Ako mladi bračni par ima stabilan posao, zadovoljavajuću platu i mogućnost da ima krov nad glavom svakako će to onda rezultirati i povečanim brojem novorođene djece. Na kraju se sve svodi na mogućnosti i perspektivu koju ljudi vide pred sobom. Trenutna sitauacija u većini gradova je takva da se ljudi bore za posao konobara ili u kladionici. Na toj osnovi ne može se planirati ništa dugoročno”, rekao je on.
Kako su primjetna su sve češća iseljavanja iz sjevernijih opština ka Podgrici, primorju i inostranstvu, Đukanović kaže da je očekivano da ljudi idu za boljim životom. Prema njegovim riječima, neophodno je da i država intezivira napore da pruži mjere podrške za porodice koje dobiju djecu ili to planiraju.
“Pogledajmo samo situaciju kad su u pitanju krediti za stan. Negdje sam čitao da cijena izgradnje kvadratnog metra najkvalitetnijeg stana ne može koštati više od 600 eura a znamo da se kod nas cijene kreu i do 1,200 eura. Dakle, duplo skuplje se želi nešto prodati. Uzeti stambeni kredit kod nas znači ući u dužničko ropstvo. Eto to su stvari koje tjeraju ljude iz naše države da svoj život grade negdje drugo”, zaključio je Đukanović.
J.L.
Preporučeno
