Video
Podsjeća se, povodom 10. septembra – Međunarodnog dana prevencije suicida, da je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina.
“Ovaj problem se ni na globalnom ni na lokalnom nivou još adekvatno ne adresira, pa je donošenje adekvatne strategije za prevenciju suicida neophodno kao prvi korak u važnoj borbi da se broj izgubljenih života, naročito onih u najproduktivnijoj dobi, smanji”, kazala je specijalistkinja psihijatrije Tea Dakić.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preko 700 hiljada ljudi godišnje umre od suicida, a na svaki realizovan suicid dogodi još deset do 20 pokušaja samoubistava.
“O ovom se fenomenu, ipak, ne može govoriti u kontekstu pukih brojeva, jer svaki suicid pogađa mnogo više ljudi od one osobe koja je svoj život završila na ovaj način”, kazala je Dakić.
Ona smatra da se suicid mora razmatrati u kontekstu devastirajućeg nasljeđa za sve one koji su preživjeli samoubistvo voljene osobe, dakle njihovih porodica i partnera, ali i kompletne društvene zajednice.
“Istraživanja pokazuju da svaki pojedinačni realizovani suicid negativno utiče na život i mentalno zdravlje čak oko 100 bliskih ljudi, da su ovi ljudi nakon preživljavanja suicida bliske osobe u posebno povišenom riziku od poremećaja mentalnog zdravlja, pa i riziku od suicida”, rekla je Dakić.
Dan prevencije suicida obilježava se pod sloganom “Kreiramo nadu kroz akciju”.
Dakić ocjenjuje da je ovaj slogan podsjetnik da uvijek postoji alternativa samoubistvu i teži da inspiriše nadu u svakom od nas.
“Kreirajući nadu kroz aktivnosti, onim osobama koje žive sa mislima o suicidu šaljemo znak da nada postoji, da ima ljudi kojima je stalo, koji mogu i žele da pomognu i da podrže one koji se nose sa ovim problemima”, kazala je ona,
Prema riječima Dakić, sve naše radnje, koliko god bile male ili velike, mogu pružiti nadu onima koji pate.
“Upravo slogan kreiranja nade i pozivanja na akciju pocrtava značaj postavljanja prevencije suicida kao javnozdravstvenog problema kao prioritet u organizaciji zdravstvenih politika državnih sistema, a naročito u onim sredinama sa visokom stopom suicida, kakva je Crna Gora”, ocijenila je ona.
Dakić je naglasila da prevencija suicida, a što podrazumijeva i kreiranje strategije za to, mora biti postavljena kao prioritet, a da bi mjere spriječavanja ovog kompleksnog fenomena bile efikasne, moraju uključivati saradnju brojnih društvenih sektora.
“Svaka vlada je obavezna da ovaj problem shvati ozbiljno, da mu posvećeno, odlučno i odgovorno pristupi. Neophodna je posvećenost ne samo zdravstvene, već mnogih drugih zajednica, uključujući i medijsku, obrazovnu, pravosudnu, ali i društva kao cjeline”, kazala je Dakić.
Kako je navela, osim rada na smanjenju stigme i diskriminacije koje prate probleme mentalnog zdravlja, mora se raditi i na opštoj informisanosti, identifikaciji i tretmanu ovih problema, kontroli dostupnosti suicidnih metoda poput vatrenog oružja ili ljekova.
“Mora se raditi na kontroli dostupnosti alkohola koji je značajan doprinoseći faktor u pokušajima suicida, podsticanju medija na odgovorno izvještavanje o ovim temama, edukaciji zdravstvenih radnika u prepoznavanju, procjeni i terapiji suicidnog ponašanja, kao i pružanju podrške preživjelima”, kazala je Dakić.
Preporučeno
Ona je poručila da se, imajući u vidu važnost borbe za sprječavanje razarajućih posljedica problema suicida, ta borba mora shvatiti kao imperativ.
