Neophodan putokaz za smanjenje samovolje i neprimjerenih uticaja na zapošljavanje u javnom sektoru

To je poručeno na „Forumu o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru“, koji je organizovao Institut alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, napomenuo je da priču o zapošljavanju i napredovanju po zaslugama, „pričamo gotovo od osnivanja Instituta alternativa, već 15 godina“.

“One koji su odgovorni za zapošljavanje, taj čin ništa ne košta, a može da im donese pokazivanje/dokazivanje moći, povjerenje i podršku onih koji se zapošljavaju”, ocijenio je Muk.

Prema njegovim riječima, zapošljavanje protivno principu zasluga, prije svega narušava ravnopravnost i dovodi do diskriminacije, često je dio razmjene usluga za glas, a vjerovatno da postoje i prakse prodaje radnih mjesta u javnom sektoru.

„Zato je i priča o zapošljavanju i napredovanju u javnom sektoru, priča za naše dobro, a ne samo vješto ispunjavanje obaveze u procesu evropske integracije ili kako to kažemo štrik za EU. Tih štrikova za EU smo se nagledali u deceniji iza nas, a svjedočili smo suprotnim praksama“, poručio je Muk.

Istakao je da je ovaj projekat pokušaj da ukažu na problematične prakse i okvir zapošljavanja u javnom sektoru, za koji se, kako je dodao, može reći da je dio crnogorskog postkomunističkog nasljeđa.

„Zato se trudimo da ponudimo rješenja, i zbog toga kao trajni rezultat ovog projekta ne ostaje samo Mapa rizika “Ni klijent, ni gazda” koja je dostupna na Internetu, već i Deklaracija sa vrlo konkretnim preporukama, koje ćemo tokom Foruma zajednički dalje definisati i vjerujemo da će ostati kao putokaz kako možemo smanjivati prostor za samovolju i raspodjelu političkog plijena“, zaključio je Muk.

Programski službenik delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Orlando Fusco, rekao je da je prije svega da borba protiv korupcije kamen temeljac za ulazak Crne Gore u EU, kao i da reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih prioriteta za evropske integracije.

U našem nedavnom izvještaju o Crnoj Gori, zabilježili smo sveukupno usporavanje tempa reformi u oblasti javne uprave. Smanjeni zahtjevi uvedeni izmjenama i dopunama zakona o državnoj upravi iz 2021. su izvor stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika na sonovu zasluga. Takođe, upozoravali smo da bi nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi na sličan način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou. Ovi amandmani su prije nekoliko dana ušli u skupštinsku proceduru, a mi se pridružujemo apelima Instituta alternativa da ih poslanici povuku i da se fokusiraju na sistemske reforme u ovoj oblasti.

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Dragiša Janjušević, kazao je da je ova tema sigurno jedna od „bolnih tačaka“ koja opterećuje kompletnu javnu upravu.

Poručuje da je potreban strateški pristup ovoj problematici, koja se ne može riješiti tokom noći, kao i da je najbolji način čvrsta saradnja vladinog i NVO sektora kako bi se došlo do otvorenosti javne uprave.

„MJU posvećeno radi na unapređenju stanja u oblasti upravljanja ljudskim resursima i Strategijom reforme javne uprave je prepoznat strateški cilj ka formiranju profesionalne javne uprave. Zato je jasno da moramo dati poseban impuls, kako bi se loše prakse istrijebile“, zaključio je Janjušević.

Programski direktor Centra za gradjansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, saglasan je da je jedan od najvećih izazova, koji usporava put Crne Gore ka EU, zapošljavanje po političkoj osnovi

„Uprkos svim kritikovanjima EU, ni promjena vlasti nije donijela promjene. Partijsko i političko zapošljavanje u javnom sektoru je praksa koja je praktično ozakonjena i utiče na pad povjerenja građana u institucije“, kazao je Đukanović.

U sklopu konferencije organizovana je panel diskusija “Kako do veće otpornosti na korupciju i neprimjerene uticaje”.

Milena Muk iz Instituta alternativa, rekla je da često slušamo o tzv. partijskom zapošljavanju kao odomaćenoj pojavi. “Međutim, mi često upozoravamo da se takav i ostali vidovi tzv. zapošljavanja preko veze u javnom sektoru ne dešavaju tako što neko priloži partijsku knjižicu ili rodoslov na konkurs za posao. Metode su mnogo više sofisticirane, a zapravo se često kriju u samim zakonskim rješenjima, lošem nadzoru i još lošijim praksama”, rekla je ona.

“Upravo nam je cilj bio da pokažemo i kroz poseban sajt, mapa-rizika.me, na slikovit način koliko je crvenih lampica upaljeno u ovoj oblasti, a koliko malo rješenja može da dobije zeleno svijetlo”, dodala je.

„Planiranje zapošljavanja je na rudimentarnom nivou. Osim formalnih propusta u donošenju kadrovskih planova od strane državne i lokalne uprave, bitno je naglasiti da oni ne obuhvataju sve vrste angažmana u javnom sektoru“, rekla je Muk.

Takođe, kako je dodala, nigdje ne postoje katalozi radnih mjesta sa opisom poslova i uslova neophodnih za njihovo obavljanje, koji bi spriječili samovolju koja je prisutna u utvrđivanju unutrašnje organizacije ustanova, preduzeća, državnih i lokalnih organa i sl.

Direktor Prospector Beograd, Jovan Nicić, kazao je da su rizici koje su prepoznali na kontrolnim listama nepotizam i kronizam, podmićivanje, političko pokroviteljstvo, seksualna iznuda, favorizovanje, kao i da je glavno pitanje koji su to faktori koji podstiču da se ovi rizici dešavaju u praksi.
“Korupcija uvijek pronađe svoj put. Stoga su preporuke unapređenje normativnog okvira, sprovođenje izbornih postupaka bez obzira na modus zapošljavanja, objektivizacija kriterijuma pri zapošljavanju, objavljivanje podataka o zapošljavanju i mehanizmi za prijavljivanje nepravilnosti koji funkcionišu”, kazao je Nicić.

Načelnica Direkcije za implementaciju principa dobre uprave, analitiku i izvještavanje, Nina Blažić, napomenula je da je proces zapošljavanja esencija javne uprave i neophodni su profesionalni službenici.

“Svjesni smo da ima zakonskih rješenja koja moraju biti na većem nivou, kao i da izostaje analiza inspekcijskih nadzora”, istakla je Blažić i dodala da MJU mora dodatno osnažiti praćenje i implementaciju procesa zapošljavanja na državnom nivou.

Pomoćnik direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Boris Vukašinović, istakao je da zvizdači podnose značajan broj prijava iz ove oblasti, kao i da postoje institucije koje su povratnici i koje konstantno krše pravila i koje nemaju interna pravila. On je naglasio i da Agencija zagovara uvođenje predmeta etika i integritet u osnovno obrazovanje.

Jovan Bliznakovski iz Instituta za socioloska i politička pravna istraživanja, Univerzitet Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju/ Institut za demokratiju ’’Societas Civilis’’, kazao je da su istraživanja pokazala da je četvrtina građana odlučuje da da glas za određenu partiju, kako bi imali određene benefite.

Poručuje da je klijentelizam teško savladati, ali da je to moguće kroz određene izmjene propisa, i kroz mapu koja je rješenje jer dijeli ovaj problem na različite sektore.