Crna Gora je ostvarila napredak u izgradnji zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, ali je primjetan nedostatak konkretnih mjera za borbu protiv silovanja, seksualnog uznemiravanja i prinudnih brakova. To je navedeno u prvom izvještaju koji je objavila GREVIO grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Riječ je o nezavisnom tijelu koje ima mandat da nadgleda na koji se način sprovodi Istanbulska konvencija Savjeta Evrope.

U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, istaknuto je da je u Crnoj Gori velika pažnja posvećena porodičnom nasilju. Zamjerili su što se u dovoljnoj mjeri nadležni ne bave pitanjima i ostalih oblika nasilja. -Mjera prevencije i zaštite žrtava silovanja i seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja i prisilnih brakova kao da nema – napisano je u izvještaju.

Stručnjaci su zabilježili da se slučajevi silovanja rijetko prijavljuju zbog stigmatizacije žrtava. Mora se, prema njihovim riječima, raditi na podizanju nivoa svijesti, jer su stope prijavljivanja seksualnog nasilja ekstremno niske.

–Sa zabrinutošću ističemo da ne postoje servisi za žrtve silovanja i seksualnog nasilja, niti postoje usluge savjetovanja i sklonište za žene i djevojke koje napuštaju prisilni brak – navedeno je u ovom dokumentu. Autori apeluju na nadležne u Crnoj Gori da se otvore centri za žrtve silovanja i seksualnog nasilja, te da se obezbijede stručnjaci koji bi radili u tim ustanovama.

–Jedan takav centar trebalo bi da bude dostupan za svih 200.000 stanovnika. Trebao bi da bude podjednako dostupan kako za žrtve u ruralnim područjima, tako i za one u gradovima – napisali su u dokumentu. Iako, kako su naveli, postoje brojne usluge podrške ženama žrtvama nasilja u porodici, negoduju što te usluge nijesu dostupne u ruralnim područjima.

Ukazali su i na problem što su postojeća skloništa za porodično nasilje često popunjena. Kada je riječ o zakonodavstvu, pozdravili su usvajanje Zakona o prevenciji nasilja u porodici, ocjenjujući da su tim aktom uvedene bitne novine koje zahtijeva Istanbulska konvencija, ali su zamjerili što su propisane niske sankcije za nasilje u porodici.

Taj akt bi, prema njihovim riječima, trebalo da osigura veću stopu prijavljivanja nasilja u porodici, te negoduju što se većina slučajeva nasilja u porodici goni kao prekršajno djelo, umjesto kao krivično. -Krivična osuđujuća presuda je rijetka, a predmeti koji se procesuiraju prema ovom zakonu obično dovode do novčanih kazni ili suspenzija – naveli su oni.

U ovim slučajevima, kako ocjenjuju, izostaje paralelna primjena Zakona o prevenciji nasilja u porodici i Krivičnog zakonika. Ukazali su i na problem što je praksa pokazala da su žrtve često razočarane načinom na koji su okončani njihovi slučajevi.

–GREVIO snažno ohrabruje nadležne da povećaju nivo svijesti svih uključenih stručnjaka, uključujući sudije i tužioce, o svim oblicima nasilja koje pokriva Istanbulska konvencija, kako bi pažljivo spriječili, istražili, kaznili i pružili reparaciju za sva djela nasilja obuhvaćena ovom Konvencijom – istakli su u izvještaju.

Potrebno je, kako kažu, da se osigura viši nivo svijesti, pojača senzibilitet, ne samo u odnosu na nasilje u porodici, već i u odnosu na sve oblike rodno zasnovanog nasilja.

U dokumentu su se, takođe, bavili analizom nevladinih organizacija koje pružaju osnovne usluge žrtvama nasilja u porodici, te su konstatovali da ih finansiraju međunarodni donatori. Kako smatraju, nadležni treba na određeni način da obezbijede finansiranje ženskih nevladinih organizacija.

Ova grupa stručnjaka u dokumentu je istakla, takođe, da pozdravljaju brojne korake koje su preduzele crnogorske vlasti od obnove nezavisnosti 2006. godine, a kojim su uskladili zakone i politike sa međunarodnim standardima u oblasti promovisanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama.