Istovremeno, ugovorena vrijednost gradnje prve faze već je viša od prosječne cijene kvadrata novogradnje u Podgorici, koja je prema posljednjim podacima Monstata iznosila 2.510 eura.

UGOVOR OD 40 MILIONA EURA MIJENJA RAČUNICU

Država je sa kompanijom „Fidija“ potpisala ugovor vrijedan 40.049.774 eura bez PDV-a za projektovanje i izgradnju prve faze stambenog naselja na Veljem brdu. Planirana je izgradnja šest zgrada sa ukupno 185 stanova.

Kada se vrijednost ugovora podijeli sa ukupnom neto površinom stanova (14.260 kvadratnih metara), dobija se 2.808,54 eura po kvadratnom metru.

To je računica koja otvara ozbiljno pitanje o ranijim najavama Vlade, jer je upravo prvi blok bio predstavljen kao dio projekta u kojem će građani moći da dođu do stana po znatno povoljnijoj cijeni od tržišne.

Na ugovoreni iznos treba dodati i 8,41 milion eura PDV-a, dok u ovu računicu nijesu uključeni troškovi komunalne infrastrukture. Zbog toga cijena od 2.808 eura ne predstavlja konačan javni trošak projekta po kvadratu.

MINISTARKA NEDAVNO ODBACILA RAČUNICU OD 2.900 EURA PO KVADRATU

Posebno je zanimljivo što je ministarka javnih radova odbacila tvrdnje da bi cijena gradnje na Veljem brdu mogla iznositi gotovo 2.900 eura po kvadratu, ocjenjujući da su takve računice zasnovane na pogrešnoj metodologiji.

“To je kao da izračunavate koliko košta sprat kuće, a u tu cijenu uključite temelje, krov, dvorište, pristupne puteve i projektovanje dogradnje još dvije kuće. Takav rezultat ne pokazuje cijenu sprata, već ukupne investicije podijeljene pogrešnom površinom“, pojasnila je Adžović.

Naime, ovdje nije riječ o proizvoljnoj procjeni budućih troškova, već o vrijednosti već potpisanog ugovora i zvanično navedenoj neto stambenoj površini prve faze. Ukoliko u ugovorenu vrijednost od 40 miliona eura ulaze i troškovi koji se ne mogu pripisati isključivo stambenoj površini, Vlada bi trebalo da objasni koliki dio ugovora otpada na te sadržaje i koja je, prema njihovoj metodologiji, stvarna cijena izgradnje jednog stambenog kvadrata.

Adžović je, odgovarajući na pitanje o cijeni od 1.000 eura, kazala da Vlada ne može uticati na pojedine okolnosti poput globalnih tržišnih poremećaja, ali da će učiniti sve da ispuni obećanje dato građanima.

“Mogu da garantujem da će Vlada učiniti apsolutno sve što je u njenoj moći da prodajna cijena metra kvadratnog ostane 1.000 eura, kako je građanima i obećano kada je projekat pokrenut”, istakla je ona.

RADUNOVIĆ U APRILU TVRDIO: PRVI BLOK STANOVA PO 1.000 EURA PO KVADRATU

I ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je 14. aprila, predstavljajući prvo idejno rješenje za Velje brdo, tvrdio da će cijena prvog bloka biti 1.000 eura po kvadratu.

Tada je objasnio da je riječ o cijeni koju je teško postići, ali i naglasio da je to obećanje Vlade koje će biti ispunjeno.

Prema tadašnjoj najavi ministra, eventualno povećanje cijena zbog inflacije i rasta troškova građevinskog materijala trebalo je da se odnosi na naredne faze projekta, dok je prvi blok trebalo da ostane na 1.000 eura po kvadratu.

Radunović je i početkom aprila, odgovarajući u Skupštini na pitanje o projektu, iznio identičan stav.

Danas, nakon potpisivanja ugovora, zvanična računica za prvu fazu pokazuje gotovo tri puta veći iznos.

KO ĆE DA PLATI SKORO 26 MILIONA RAZLIKE?

Matematika pokazuje razmjere razlike između tadašnje najave i sada poznate vrijednosti ugovora.

Ako se 14.260 kvadrata iz prve faze pomnoži sa obećanom cijenom od 1.000 eura, vrijednost stanova prema toj računici iznosila bi 14,26 miliona eura.

Ugovorena vrijednost radova, međutim, iznosi više od 40 miliona eura bez PDV-a.

Razlika je oko 25,79 miliona eura.

Ukoliko bi građani zaista kupovali stanove po 1.000 eura, postavlja se pitanje ko bi pokrio preostalih gotovo 26 miliona eura samo u odnosu na ugovorenu vrijednost radova, bez PDV-a, zemljišta i komunalne infrastrukture.

Upravo zbog toga potrebno je objasniti kompletnu finansijsku konstrukciju – koliko projekat zaista košta, koliko će platiti kupci, a koliko država.

VELJE BROD SKUPLJE OD PROSJEČNE CIJENE NOVOGRADNJE U PODGORICI

Posebno zanimljivo je poređenje sa zvaničnim podacima o tržištu nekretnina.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u drugom kvartalu ove godine iznosila je 2.510 eura.

To znači da je ugovorena vrijednost prve faze Veljeg brda oko 299 eura, odnosno skoro 12 odsto veća od prosječne prodajne cijene novogradnje u glavnom gradu.

Poređenje nije potpuno isto, jer Monstat prati realizovane kupoprodajne cijene, dok se kod Veljeg brda računa vrijednost ugovora za projektovanje i izgradnju, sa pratećim sadržajima. Ipak, podatak je značajan jer je projekat upravo predstavljen kao model pristupačnog stanovanja, pa je očekivanje bilo da njegov trošak, odnosno cijena za građane, bude osjetno ispod tržišta.

NOVI ROK 2029. GODINA

Promijenjeni su i rokovi.

Radunović je u aprilu očekivao da bi prvi stanari mogli da se usele do kraja 2027. godine. Prema sada potpisanom ugovoru, prva faza treba da bude završena do 21. avgusta 2029. godine, odnosno rok za realizaciju je 36 mjeseci.

Prva faza obuhvata 79 stanova od po 100 kvadrata i 106 stanova površine po 60 kvadrata.

KLJUČNO PITANJE: ŠTA SE PROMIJENILO ZA ČETIRI MJESECA?

Portal Standard je od ministra Radunovića, od koga čekamo odgovor, tražio objašnjenje kako se došlo od javno saopštenih 1.000 eura do ugovorene vrijednosti od 2.808,54 eura po kvadratu i ko će snositi razliku između prodajne cijene i ukupnih troškova projekta.

Ovo posljednje pod uslovom da Vlada ispuni obećanje i zaista stanove na Veljem brdu proda po cijeni od 1.000 eura po kvadratu.

To je posebno važno jer je cijena bila jedno od ključnih obećanja i glavnih aduta projekta Velje brdo. Sada, kada postoji potpisan ugovor i precizno definisana vrijednost prve faze, javnost prvi put može da uporedi obećanu prodajnu cijenu sa konkretnim troškovima projekta.

Iz MInistarstva urbanizma i prostornog planiranja su nas uputili na Ministarstvo javnih radova, koje je, kako stoje stvari, preuzelo sve obaveze oko projekta Velje brdo, od kojih sada očekujemo odgovore na poslata pitanja.