“Kako je doba grčevite borbe za egzistenciju pa ovakve teme postanu vidljive javnosti samo onda kada imamo posljedicu, sa ozbiljnom zabrinutošću smo primili vijest o nemogućnosti apliciranja za potencijalno finansiranje u okviru ovog kraka Kreativne Evrope”, ističe Nikčević. 

Pozdravljaju navode da je uređivanje audiovizuelnog sektora kompleksno, ali napominju i trenutnu i prošlu i buduću Vladu da su se sistemi za distribuciju sadržaja zajedno sa internetom, konvergencijom medija, društvenim mrežama i potpunom promjenom načina na koji kreiramo i konzumiramo informacije počeli razvijati krajem prošlog vijeka, a već su, dodaje Nikčević, 24 godine u ovom, te nam kao i u mnogim drugim segmentima sporo usaglašavanje sa već postojećim regulativama ne bi smjelo biti izgovor.

“A predugo jeste. I dalje postoji nedovoljan broj analiza i podataka koji se sakupljaju u ovim oblastima, ali i sistemskog pristupa koji bi i ubrzao i olakšao usaglašavanje u korist nacionalnog konteksta. Dakle, ovo državu ili ne interesuje ili nema kapaciteta – ili oboje”, kaže Nikčević. 

Napomenuli bi, dodaje, i značaj proaktivnosti javne uprave da sarađuje sa sektorom koji je u oblasti kulture i medija specifičan pa se standardna komunikacija kroz otvorene pozive i slične postojeće mehanizme koji traju ograničen broj dana ili kroz ograničen broj učesnika ne pokazuje funkcionalnom (mada je to istina za sve sektore), na šta je već ukazivano kroz različite inicijative

Povezani članci

politika

NVO 35mm: Pritisci od strane tužilaštva na javno izgovorenu riječ, ne bi smjeli da budu praksa Vlade Milojka Spajića i nove većine

zivot

Jutarnja pospanost: Zašto nije zdravo odgađati alarm, stručnjaci dali objašnjenje

zivot

Jutarnji alarm može povećati rizik od ozbiljnih bolesti

“A uzimajući u obzir problem finansijske održivosti u kombinaciji sa pomenutim nedostacima, informacija da određeni fond nije dostupan nije prihvatljiva. I ne govorimo samo o pristupu finansijama, već i različitim mogućnostima za razvoj, građenjem kapaciteta i pristupu evropskom tržištu”, poručuje Nikčević. 

Ne treba, ističe, zanemariti i činjenicu da zbog svoje prirode Direktiva o Audio-vizuelnim medijskim uslugama (AVMSD) koja je regulatorni okvir koji je uspostavila Evropska unija radi upravljanja audio-vizuelnim medijskim uslugama i zaštite potrošača predstavlja osnovu za evropski Akt o slobodi medija sa kojim nam usklađivanje tek slijedi a koji je dalje povezan sa Aktima o digitalnim uslugama (DSA), Digitalnim marketima (DMA) i Vještačkoj inteligenciji (AI Act).

“Važno je ovo imati u vidu jer je informacija o suspenziji naše države iz MEDIA potprograma alarm za usklađivanja koja slijede, a koja obuhvataju još više oblasti nego Direktiva o kojoj je riječ, a tehnologija, vještačka inteligencija i način komuniciranja evoluiraju na dnevnom nivou. Dakle debelo kasnimo, i vrijeme je da se ili prione i radi, ili neko konačno snosi odgovornost. Ovakve situacije nijesu problem samo kulture ili samo medija već problem na nivou cijele države, pogotovo kada za puno važnih stvari zavisimo od toga koliko ćemo biti glasni i time ubrzati ”redosled” za usvajanje ne samo ovog već i drugih zakona koji u nacrtima čekaju mjesece i godine. I tek onda ide sad već retoričko pitanje – a đe je primjena?”, zaključila je Nikčević.