Video
“Ono što nas je sačekalo kao 44. Vladu i mene kao ministarku je upravo odluka Ustavnog suda koja nas je pokrenula da za manje od mjesec dana predložimo parlamentu jedan značajan zakon u kome je, pored starosne granice koja je morala da se izjednači po odluci Ustavnog suda, donijela jako bitnu izmjenu za građanke i građane, da se minimalna penzija propisuje u nominalnom iznosu od 450 eura, što je veliki uspjeh ove vlade”, rekla je Nišić.
Veliki izazov je, prema njenim riječima, bilo kako normirati starosnu granicu, a da se svim građanima koji su planirali da odu u penziju nešto ranije ne ugrozi to pravo.
“Upravo kroz široki socijalni dijalog mi smo propisali starosnu granicu od 65 godina, kako za žene tako i za muškarce, tako da smo na taj način našli balans, s tim što su ostale da važe sve one prelazne i završne odredbe koje je propisivao i prethodni zakon i na taj način smo omogućili svima da, po istim uslovima kako su mogli i prije, i sada odu u penziju. Ono što bih i sada naglasila, ne baš po istim uslovima, jer je prije minimalna penzija iznosila 296 eura, a sada je to 450”, navela je Nišić.
“Urediti zakone o radu i službenicima i namještenicima”
Kaže da Ministarstvo rada i socijalnog staranja u narednom periodu mora da uredi Zakon o radu koji propisuje starosnu granicu od 66 godina, po sili zakona, dok Zakon o službenicima i namještenicima propisuje starosnu granicu od 67 godina.
“Iznenađena sam zašto do sada niko nije inicirao pitanje ustavnosti upravo te dvije starosne granice. Već smo formirali radnu grupu za izmjenu i dopunu Zakona o radu i uveliko radimo na toj granici, da ona bude 67 godina. Naravno, za sve građanke i građane koji se ne budu osjećali dobro i budu poželjeli da odu ranije u penziju, oni će tu mogućnost imati, ali za one koji budu željeli da i dalje ostanu na tržištu rada ostavićemo starosnu granicu istu za sve – 67 godina”, istakla je ona.
Nišoć naglašava da je upravo jedna norma u Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju koja je omogućila da građani koji imaju 40 godina efektivnog staža bez obzira na godine starosti mogu poći u penziju.
“Ako je neko krenuo ranije na tržište rada, odnosno ako je krenuo da radi na težim poslovima, kod privatnika i ostalo, za njih ćemo imati tu kategoriju da mogu da odu, ako su počeli sa 18 godina, čak i sa 58 u penziju, ako su počeli sa 20 onda sa 60 i mislim da je to normiranje zaista pravično“, rekla je Nišić.
Ističe da odluka o povećanju minimalnih penzija na 450 eura stupa na snagu sa januarskom penzijom, tako da će već 20. februara taj iznos biti na raspolaganju građanima.
“Razlika od 296 do 450 eura je zaista velika. Imali smo veliki broj porodica koje su bile žrtve tranzicije, zatvaranja preduzeća. Ovom normom se nikako ne šalje signal da je nerad dopušten nego se upravo toj kategoriji naših sugrađana ispravlja nepravda koja traje dugi niz godina”, naglašava Nišić.
Ona tvrdi da će se sve penzije iznad tog iznosa redovno usklađivati.
“Tako da građani koji su imali penzije 446 eura nastavljaju sa redovnim usklađivanjem i čim pređu 450 njihovo usklađivanje će se vršiti tri puta godišnje, ali na osnovu četvoromjesečnih podataka. To je velika razlika koju je ovaj Zakon prepoznao i ispravio nepravdu, jer su se prethodnim Zakonom gubila tri mjeseca za usklađivanje, a sad je obuhvaćena cijela godina”, kaže Nišić.
Dodaje da se minimalna penzija koja je sa 296 povećana na 450 eura neće usklađivati naredne dvije godine, a onda će se nastaviti usklađivanje, dok će se sve ostale usklađivati, u skladu sa kretanjem domaće i svjetske ekonomije.
“Digitalizacija Zavoda za zapošljavanje biće završena do novembra”
Naglašava da u narednom periodu slijedi reforma Zavoda za zapošljavanje, u smislu kompletne digitalizacije. Najavila je da će se digitalizacija Zavoda završiti osam mjeseci ranije nego što je predviđeno, tj. do novembra ove godine.
“Nećemo sve digitalizovati da Zavod ne bude potreban, već ćemo kolegama iz Zavoda ostaviti više vremena da se bave posebnim kategorijama uključivanja stanovništva na tržište rada, dok ćemo mladim ljudima i poslodavcima omogućiti interakciju putem aplikacija, tj. online posredovanje. U Crnoj Gori ima oko 40.000 nezaposlenih, a stranaca je, na osnovu kvote za zaposlenje, prošle godine bilo oko 35.000, tako da je to disbalans kojim naredne godine moramo da se pozabavimo”, rekla je Nišić.
Kaže da se u ovom momentu radi kompletna analiza tržišta rada i Zavoda za zapošljavanje, tj. onoga što ne funkcioniše. Mišljenja je da se mora raditi na razvijanju raznih servisa, kroz licencirane programe. Najavila je implementaciju projekta „Garancija za mlade“, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, namijenjenog kategoriji od 15 do 29 godina, kroz mogućnosti obuka i honorarnih poslova.
“Započeta izmjena Pravilnika koji se tiče Komisije za dodjelu tuđe njege i pomoći”
Govoreći o centrima i ustanovama socijalne i dječije zaštite, naglašava da je potrebno jačanje kapaciteta i resursa, a sve to mora da prati i usklađivanje zakonske regulative. Počelo se i sa izmjenom pravilnika koji se tiče Komisije za dodjelu tuđe njege i pomoći i nada se da će vrlo brzo stupiti na snagu.
“U komisiji će biti pet ljekara razne specijalizacije, a šesti sekretar komisije, što znači da neće biti zloupotreba”, kaže Nišić.
“Nadam se da će se femicid prepoznati kao posebno krivično djelo”
Crna Gora je ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, ispunila je dobar dio obaveza, ali nije u potpunosti implementirala Istanbulsku konvenciju. Nišić kaže da se, pored deklarativnog dijela, mora krenuti u praktičnu realizaciju.
“Kao država moramo imati sopstvene resurse kako da se borimo sa svim tim situacijama. Planirali smo otvaranje skloništa za žrtve prosjačenja, za žene žrtve nasilja, tako da se nadam da će Vlada već u narednih par mjeseci opredijeliti određeni prostor. Nadam se da će kaznena politika biti znatno pooštrena kada je u pitanju nasilje bilo koje vrste, kao i da će se femicid prepoznati kao posebno krivično djelo. Ministarstvo će dati puni doprinos u izmjeni Krivičnog zakona”, kategorična je Nišić.
“Fokus na otvaranju dnevnih centara”
Kada je u pitanju briga o starima i otvaranje domova za stare, poput onog koji je nedavno otvoren u Nikšiću, Nišić kaže da se u narednom periodu moraju raditi razne vrste strategija kao i razvoj usluga, jer su znatno veće potrebe od kapaciteta koje nudi Crna Gora.
Preporučeno
“Moramo više povesti računa šta će se desiti za 10, 15 godina, posebno u sjevernom dijelu države jer ti kapaciteti više neće biti dovoljni. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja imaćemo više aktivnosti na razvoju usluga geronto i palijativne njege u mjestima stanovanja. Fokus ćemo staviti na otvaranju dnevnih centara koji služe za druženje”, rekla je Nišić, dodajući da će ove godine biti aktivnosti u tom segmentu.
