Video
Pored incidenta u Podgorici i Herceg Novom, a nakon što se glavnim gradom iste večeri orilo “Ubij, ubij Turčina” i “Turci napolje”, Molotovljevi kokteli bačeni su krajem oktobra prošle godine na ugostiteljske objekte u Baru, čiji su vlasnici državljani Turske. Mada je vatra u lokalima brzo ugašena, pričinjena je veća materijalna šteta.
Barani, stranci, Opština i privrednici, dan nakon nemilih događaja, udružili su se kako bi pomogli sugrađanima da saniraju štetu i ponovo pokrenu biznise.
Ipak, ispostviće se da su za Guzelija efekti podrške zajednice bili kratkotrajni i nedovoljni. Mušterije nijesu hrlile u njegov objekat jer nije bio funkcionalan nakon podmetnutog požara, iako Guzeli tih dana nije bio sam – Barani su ga obilazili, nudili pomoć, a jedna kompnija je donirala novac za čišćenje gareži koju je ostavio plamen.
To nije bilo dovoljno da Guzeli “stane na noge”. Kako je ispričao “Vijestima”, lokal je zatvorio i Bar napustio prije šest mjeseci i u drugom primorskom gradu radi kao kuvar.
“Nisam mogao radnju da vratim na pravi put, ostavio sam je nedovršenu. Niko nije održao obećanja. Niko nije pomogao. Davali su obećanja pred kamerama, to je sve. Samo je za čišćenje radnje jedna firma dala 600 eura. Opština je obećala, ali nije održala riječ. Turski konzulat je obećao, ali nije održao riječ”, kazao je, ali nije precizirao koja pomoć mu je tačno obećana.
Guzeli je pojasnio da je bilo zainteresovanih građana koji bi mu pomogli u čišćenju, ali da su posljedice požara bile toliko velike da nije postojala mogućnost da se lokal očisti na adekvatan način.
Naveo je i da ga je mnogo obradovao poziv novinarke jer je to, kako tvrdi, prvi put od kako se “slegla prašina” da se neko zainteresovao za njegovu sudbinu u Crnoj Gori. Rekao je i da se nalazi u teškoj situaciji i da razmišlja da se vrati u Tursku.
“Proveo sam devet godina svog života radeći za ovu zemlju, uložio sam svu svoju ušteđevinu. Rezultat je nula. Žao mi je”, kazao je Guzeli u razgovoru za “Vijesti”.
Zaključio je da šteta nikad nije plaćena, da je sigurno napravljena greška, jer Opština Bar tvrdi da je platila zakup za pet mjeseci nakon napada, ali tvrdi da ga vlasnik poslovnog prostora nije obavijestio o tome. Štaviše, tvrdi da mu je podigao kiriju na 1.500 eura, što nije bio u mogućnosti da plati.
Državljani Turske ni krivi ni dužni
Harun Kaja, vlasnik restorana brze hrane u Ulici Mila Boškovića u centru Bara, prošle je godine, nakon napada na njegov objekat, na vratima lokala nalijepio natpis: “Ja ovdje zarađujem za moju familiju. Ne pravim haos i ne svađam se”.
Kaja je tada “Vijestima” ispričao da je to uradio kako bi sugrađanima u Baru dao do znanja da ne traži probleme, već da želi samo da radi i pošteno zaradi za život. Otac tri djevojčice već tri godine živi pod Rumijom, a hranu preko puta OŠ “Blažo Jokov Orlandić” pravi i prodaje oko godinu i po.
Građani su nakon napada pružili ruku solidarnosti, pa se za kebab kod Kaje čekalo i po pola sata, dok su brojni mještani i stranci koji žive u Baru, dok njegov lokal nije ponovo otvoren, dolazili kako bi dali riječi podrške, obrok, novac…
Taj turski državljanin danas dobro radi, mada su ga životne okolnosti, koje nijesu direktna posljedica napada iz oktobra, dovele u situaciju da biznis proda, ili pronađe partnera koji će uložiti novac kako bi nastavio da radi.
Vijestima je ispričao da je posrijedi loša zdravstvena situacija njegove supruge, koja mu inače pomaže i s njim radi, zbog koje ne može sam da iznese trenutni obim posla.
“Posla ima. Nismo prestali da radimo i nastavićemo da radimo. Zahvalan sam Bogu na prilici da obezbijedim za svoju djecu”, kratko je poručio Kaja i dodao da se na događaje od prethodne jeseni ne osvrće, već nastavlja da brine o svojoj radnji i porodici.
Napad na lokale državljana Turske uslijedio je nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo u kojem je ranjen M. J. Za napad su osumnjičeni dvojica državljana Turske i Azerbejdžana, nakon čega je došlo do niza ksenofobnih incidenata širom države.
Ispostavilo se, međutim, da državljani Turske nijesu učestvovali u napadu, a potom je policija uhapsila dvojicu Azerbejdžanaca. Ksenofobnoj atmosferi u međuvremenu je podlegla i Vlada, koja je dva dana nakon incidenta privremeno uvela vize za turske državljane, ali je ubrzo nakon toga poništila tu odluku…
Opština pokrila zakup za pet mjeseci
Prvi čovjek barske Opštine Dušan Raičević (DPS) posjetio prošle godine državljane Turske čiji su lokali pretrpjeli štetu, a početkom novembra je na terasi lokala koji je držao Guzeli konferenciju za medije održao i turski ambasador u Crnoj Gori Bariš Kalkavan.
Kalkavan je tada govorio o diplomatskim odnosima dviju država i eventualnim posljedicama Vladine mjere o uvođenju viza, dok je Raičević poručio da je zadovoljan reakcijom Barana i ocijenio da je taj potez izvršne vlasti bio ishitren.
“Vijestima” su iz Raičevićevog kabineta kazali da je Opština Bar nakon incidenta u oktobru prošle godine jasno i nedvosmisleno osudila svaki oblik nasilja, ugrožavanja imovine, stigmatizacije i pokušaja stvaranja osjećaja nesigurnosti za bilo kog građanina, gosta ili privrednika.
“Lokalna uprava nije ostala samo na javnoj osudi, već je preduzela i konkretne mjere podrške turskim privrednicima koji su pretrpjeli štetu. U tom cilju, Opština Bar je obezbijedila direktnu finansijsku podršku kroz uplatu iznosa za petomjesečni zakup poslovnih prostora za dvojicu turskih ugostitelja čiji su objekti bili demolirani u Baru”, poručili su.
O tome je službeno informisana i Ambasada Republike Turske u Crnoj Gori, čime su, kako navode, i na diplomatskom nivou uputili jasnu poruku da nasilju, kolektivnoj krivici i netrpeljivosti nema mjesta u Baru.
Istakli su da su građanke i građani Bara, zajedno s lokalnom upravom, u tim danima pokazali da takvi incidenti nijesu i ne mogu biti slika tog grada. Bar je prepoznat kao multietnički, otvoren i kosmopolitski grad, dodali su, u kojem ljudi različitih kultura, vjera i porijekla žive i rade u atmosferi međusobnog uvažavanja.
“Upravo zato je za nas bilo važno da se pošalje snažna poruka podrške, sigurnosti i povjerenja svim ljudima koji u Baru žive, posluju ili borave”, naveli su iz Opštine Bar.
Oni trenutno ne raspolažu podacima koji se odnose na broj turskih kompanija, privrednika i državljana Turske koji žive i rade u Baru, jer ne vode posebnu evidenciju privrednih subjekata po državljanstvu osnivača, krajnjeg vlasnika ili porijeklu kapitala, niti vodi evidenciju o broju stranih državljana koji borave ili rade na teritoriji opštine.
Istakli su da Bar ostaje otvoren za sve ozbiljne, održive i zakonite investicione inicijative koje doprinose razvoju grada, otvaranju novih radnih mjesta, unapređenju kvaliteta života građana i jačanju lokalne ekonomije.
Preporučeno
Zato Bar danas i jeste prepoznat kao grad otvoren za investitore, goste i sve ljude dobre volje, bez obzira na njihovo državljanstvo ili porijeklo, uz jasno opredjeljenje lokalne uprave da se poštovanje i jednak tretman svih građana i privrednika ne dovode u pitanje, naglasili su iz lokalne samouprave.
