Evropska komisija saopštila je za Standard da konsultacije sa Briselom povodom Agrobudžeta Crne Gore za 2026. godinu nijesu bile neophodne, jer je riječ o pitanju koje spada u nacionalnu nadležnost.
Na pitanja Standarda da li je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije usvajanja Agrobudžeta tražilo mišljenje Evropske komisije, kao i da li je Komisija dala pozitivno mišljenje ili eventualne primjedbe, iz Brisela je odgovoreno kratko, ali dovoljno jasno.
„Konsultacije sa Komisijom o poljoprivrednom budžetu Crne Gore nijesu bile neophodne, jer je to u nacionalnoj nadležnosti“, saopštio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije za Standard.
Iz Komisije, međutim, naglašavaju da podrška poljoprivrednom sektoru ostaje posebno važna u kontekstu usklađivanja Crne Gore sa zahtjevima koji proizilaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji.
„Podrška poljoprivrednom sektoru ostaje posebno važna u kontekstu usklađivanja sa zahtjevima pristupanja EU“, naveli su iz Evropske komisije.
BRISEL NEĆE BITI ALIBI ZA DOMAĆE ODLUKE
Odgovor Evropske komisije otvara prostor za jasnije čitanje odgovornosti. Ako je Agrobudžet nacionalna nadležnost, onda je i način na koji se planira, troši i preusmjerava novac za poljoprivredu prije svega odgovornost Vlade i resornog ministarstva.
To je posebno važno u trenutku kada je otkup mlijeka stao, kada je, prema informacijama iz sektora, ugroženo više od 500 farmera, a istovremeno se u javnosti otvaraju pitanja o tome kako se raspoređuje novac namijenjen poljoprivrednicima.
Prema dokumentaciji u koju je Standard imao uvid, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu, na čijem je čelu funkcioner SNP-a Marko Radonjić, dopisom od 16. aprila 2026. godine zatražila je od Ministarstva finansija da se 160.157,46 eura sa budžetske pozicije koja se odnosi na subvencije za proizvodnju i pružanje usluga preusmjeri na poziciju izdataka po osnovu ugovora o djelu.
U obrazloženju se navodi da su sredstva moguće preusmjeriti jer su, kako tvrde iz Agencije, ostvarene uštede na aktivnosti IACS mjera i da ta sredstva neće biti potrebna za ovu godinu.
DUG FARMERIMA, A UŠTEDE NA SUBVENCIJAMA
Takvo obrazloženje otvara logično pitanje: kako se prave uštede na mjerama koje, prema navodima iz sektora, nijesu ni počele da se realizuju, i kako se uopšte može govoriti o višku novca ako se poljoprivrednicima duguju milioni eura po osnovu subvencija iz prethodne godine.
Da dug postoji, javno je potvrdio i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević, koji je u jednoj televizijskoj emisiji kazao da se poljoprivrednicima duguje oko četiri miliona eura za subvencije.
Upravo zato se pitanje planiranja Agrobudžeta ne može svesti samo na formalnost ili administrativnu proceduru. Jer, ukoliko novac za poljoprivrednike postoji samo na papiru, a u međuvremenu se preusmjerava na ugovore o djelu, naknade i druge troškove, onda problem nije u Briselu, već u domaćem sistemu upravljanja poljoprivrednim budžetom.
JOKOVIĆ TRAŽIO PREUSMJERAVANJE 250 HILJADA EURA
Sličan zahtjev, prema dokumentaciji, samo dva dana ranije uputio je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
On je 14. aprila 2026. godine od Ministarstva finansija zatražio da se 250.000 eura sa budžetske pozicije subvencija za proizvodnju i pružanje usluga preusmjeri na devet drugih pozicija.
Od tog iznosa, prema dokumentu, 220.000 eura traženo je za poziciju ostalih naknada, 8.000 eura za reprezentaciju, 5.900 eura za rashode za gorivo, a 2.000 eura za službena putovanja.
U obrazloženju se navodi da je preusmjeravanje na poziciju ostalih naknada neophodno kako bi se izmirile zaostale obaveze za period januar–april, kao i za narednih pet mjeseci, odnosno ukupno za devet mjeseci ove godine.
To praktično znači da se pitanje ne odnosi samo na jednokratno preusmjeravanje, već na model planiranja u kojem se naknadno traži novac za troškove za koje se znalo da će postojati.
FARMERI ČEKAJU, ADMINISTRACIJA SE ŠIRI
Posebno je zanimljivo da se novac za ugovore o djelu traži u trenutku kada je kadrovskim planom za 2026. godinu Agenciji za plaćanja odobreno zapošljavanje 48 izvršilaca.
Zato se nameće pitanje zbog čega se, pored planiranog kadra, dodatno traži novac za ugovore o djelu, i to sa pozicija koje su namijenjene subvencijama za poljoprivredu.
U isto vrijeme, resor tvrdi da preusmjeravanje neće ugroziti realizaciju mjera tržišno-cjenovne politike do kraja godine. Međutim, ostaje nejasno na osnovu čega se takva sigurnost iskazuje ako dio mjera još nije ni počeo da se realizuje, a dug prema poljoprivrednicima iz prethodne godine i dalje opterećuje sistem.
Odgovor Evropske komisije zato je važan i zbog još jedne stvari: Brisel nije tražio da se novac sa subvencija preusmjerava, niti je evropska procedura prepreka da farmeri dobiju ono što im pripada.
Preporučeno
Agrobudžet jeste nacionalna nadležnost. Ali baš zato svaka odluka o njegovom trošenju, svako kašnjenje mjera i svako preusmjeravanje novca sa poljoprivrednika na administrativne troškove ostaje na adresi Vlade, Ministarstva poljoprivrede i institucija koje upravljaju tim novcem.
Video