Prema planu, „Gunvor grupa”, sa sjedištem u Ženevi, trebalo bi da preuzme imovinu „Lukoila” u Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Srednjoj Aziji i Africi.
Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije „Lukoilu” i „Rosnjeftu” stupaju na snagu 21. novembra.Tornkvist je u intervjuu za Financial Times naglasio da je ključno produžiti operativne dozvole za „Lukoil”, jer bi u suprotnom „kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno poremećen”.
Rafinerija „Lukoila” u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok rumunski „Petrotel” pokriva oko trećinu prerade na domaćem tržištu. Svaki prekid rada, kako je istakao Tornkvist, mogao bi direktno da ugrozi regionalnu energetsku stabilnost.
Istovremeno, švedski milijarder je odbacio nagađanja da „Gunvor” zapravo privremeno preuzima imovinu kako bi je „Lukoil” kasnije povratio, naglašavajući da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza” s ruskom kompanijom.
Pitanje povjerenja dodatno komplikuje činjenica da „Gunvor” ima istorijske veze s Rusijom – jedan od osnivača bio je blizak saradnik predsjednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udio prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine stavljen na listu sankcija.
Iako se „Gunvor” u međuvremenu povukao iz većine ruskih projekata, reputacioni rizik i dalje postoji, piše FT.
Sjedinjene Države su prošlog mjeseca stavile „Lukoil” i „Rosnjeft” na listu sankcionisanih subjekata u okviru napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.
Da bi se transakcija okončala, potrebno je odobrenje američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), koji djeluje pri Ministarstvu finansija SAD.
Preporučeno
Izvor: SEEbiz/Investitor
















