Zahtjev pet bošnjačkih organizacija iz dijaspore da se iz školskog programa ukloni Njegošev “Gorski vijenac” i roman Danila Kiša “Peščanik”, koji se i ne nalazi u obaveznoj literaturi zacrnogorske đake, uz obrazloženje da ova djela ,,stvaraju nacionalističku netrpeljivost prema islamu, muslimanima, Bošnjacima, crnogorske institucije ocijenile su “neprihvatljivim i besmislenim”.

Potpisnici skandalozne inicijative su takozvane organizacije ,,Pravda (Bosna i Hercegovina), KSPD ,,Sandžak (Slovenija), zatim Bošnjačkoamerička nacionalna asocijacija, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada. Zatražili su, ne samo od crnogorskog premijera i nadležnih resora, već i od njihovih kolega u regionu, odnosno država bivše SFRJ, da uvaže zahtjev i povuku, njima sporna djela, u, kako su naveli, “razumnih 100 dana. U suprotnom, zaprijetili su, ,,potražiće pravdu i kod međunarodnih instanci. Potpisnici apela traže i da Crna Gora ukine Njegoševu nagradu.

Iz Ministarstva kulture, za Pobjedu su podsjetili, da je Njegoševa nagrada, najveće međunarodno priznanje za južnoslovensko književno područje.

”Jedino je važno i mjerodavno mišljenje stručne književne kritike, a ona Njegoša i njegovo djelo, posebno “Gorski vijenac, svrstava u sam vrh južnoslovenske književnosti. Takvim ga u svojim stručnim razmatranjima smatraju i referentni tumači koji pripadaju bošnjačkom nacionalnom korpusu”, kazali su Pobjedi iz ovog resora.

Za Ministarstvo prosvjete je, međutim, neprihvatljiva ideja bošnjačkih organizacija.

“Crna Gora je multikulturalna i multietnička zemlja koja se ponosi upravo svojim različitostima, a čijem razvoju nastavni plan i program do sad nije bio prepreka, naprotiv”, kazala je za Pobjedu PR menadžerka u ovom resoru Milica Lekić.

Pobjedi je u Zavodu za školstvo rečeno da se ,,Gorski vijenac izučava u sedmom, osmom i devetom razredu osnovne škole, a djela Danila Kiša predviđena su za gimnazijalce u prvom razredu je lektira ,,Rani jadi, a u četvtrom “Enciklopedija mrtvih i ,,Esej.

U školskom programu i nema ,,Peščanika rekao je Pobjedi Radoje Novović iz Zavoda za školstvo, koji apel smatra neprimjerenim.

Zahtjev bošnjačkih organizacija iz dijaspore, prema riječima istoričara Šerba Rastodera, rezultat je nepoznavanja crnogorskog istorijskog i kulturološkog konteksta. Istovremeno, dodaje on, to je reciklaža “nedovršene priče” koja je začeta u Crnoj Gori.

“Podsjetimo se kako je sve počelo, ko je inicirao i ko stvarno stoji iza tih “priča””, istakao je on.

Rastoder je ponovio stav koji je do sada iznio u više navrata: “Djelo ne može biti ‘genocidno’ samo po sebi, ali ‘tumači’ i izvršioci mogu tražiti uporište za svoje nedjelo u njemu”.

“Da li onda treba da se optužuju autori ili tumači? I tu je onda nastao problem. Kako se u tom društvu našao Kiš, nije mi jasno? Svaki zahtjev za desakralizacijom Njegoša nailazio je na odbijanje, najčešće nekih dežurnih ,,nacionalnih kvazipatriota” ili bolje rečeno intelektualaca po ,,budžetu, a ne po znanju”, koji su takve zahtjeve uzdizali na najviši nacionalni pijadestal”, rekao je on.

Podsjetio je da je proslava 200-godišnjice rođenja Njegoša pokazala da sadašnja intelektualna elita ne vidi u “Gorskom vijencu” ono što su neki Crnogorci vidjeli prije 100 godina.

“Da li se time ,,skrnavi” ovo veliko literarno djelo? Ne, nego se samo pokazuje spremnost da smo sposobni da branimo ,,umjetnost” od ,,zla”. Zašto takva prilika nije iskorištena? Zato što nekome uvijek odgovara ,,tumačenje Njegoša po potrebi”. Juče u ime ,,srpstva”, sjutra u ime ,,crnogorstva”. Ko tu strada? Njegoš sigurno ne, jer on ima svoje mjesto i u literaturi i u istoriji. Strada samo naše (ne) razumijevanje. Moramo onda dozvoliti da na to imaju svi pravo”, poručio je on.

Odgovarajući na pitanje koji je to, zapravo, motiv za izradu spornog apela, Rastoder kaže da ne zna, ali je siguran da je izraz nedovoljne obaviještenosti dijaspore o suštini.