On će od Ministarstva zdravlja tražiti da se izjasne o novim propisima koji su usvojeni u ponedjeljak, a dodatno obrazloženi juče na konferenciji za novinare čelnika Ministarstva zdravlja.

– Na osnovu uvida u Naredbu objavljenu u Službenom listu i na osnovu medijskih izvještavanja po ovom pitanju, zaštitnik će pokrenuti postupak po sopstvenoj inicijativi i zatražiti izjašnjenje od Ministarstva zdravlja. Naš postupak u ovom slučaju ne razlikuje se od ranijeg stava kada su u pitanju navedene mjere – piše u odgovoru zaštitnika.

Vaganje prava 

Ministarstvo zdravlja donijelo je u ponedjeljak veče nove mjere u borbi protiv korona virusa, koje, između ostalog, predviđaju zabranu organizovanja Nove godine i na otvorenom i na zatvorenom, ali omogućava održavanje vjerskih obreda. Ujedno, propisano je i proširenje zabrane međugradskog saobraćaja na praznične dane koji ne padaju u interval vikenda.

Grupa građana pokrenula je odmah zatim peticiju kojom od Vlade Crne Gore traže jednaka prava za sve u doba novogodišnjih praznika.

Ogorčeni su zbog mjera protiv korona virusa koje je Ministarstvo zdravlja objelodanilo jer smatraju da su donešene „samostalno i da je bez ikakvog osnova utvrđeno koja su prava građanima važnija, a koja manje važna“.

– Odluke su donošene ne pitajući građanke i građane šta oni stvarno žele, već očigledno na osnovu nečijeg subjektivnog osjećaja – navodi se u dokumentu.

Peticijom se od Vlade zahtijevaju izmjene mjera kako bi se građanima Crne Gore omogućilo uživanje elementarnih ljudskih prava, te traže na prvom mjestu ukidanje mjere koja se odnosi na zabranu međugradskog saobraćaja u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika.

Diskriminacija (ne) postoji

Međutim, ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović smatra da diskriminacije nema u novim mjerama.

Ona je juče na pres konferenciji rekla da su prava vjernika na obavljanje vjerskih obreda Ustavom zagarantovana, te da to nije slučaj sa organizovanjem Nove godine.

– Poštovanje Ustavom zagarantovanog prava vjernika na vjerske obrede nije isto što i proslava, odnosno organizovanje proslave za doček Nove godine. Sa pravne tačke gledišta, iako nijesam pravnik, ali smo se konsultovali, diskriminacije u ovoj priči i ovim mjerama nema, ali sve sugestije i sve ono što građani žele da nam prenesu mi ćemo razmotriti na sljedećoj sjednici Komisije na kojoj ćemo razmotriti i ona će se desiti veoma brzo – pojasnila je Borovinić-Bojović.

Na konstataciju novinarke Pobjede da je u članu 46. Ustava definisano da se i pravo na vjerske obrede mora ograničiti ako je to potrebno zbog zdravlja građana, te da je u ovakvoj epidemiološkoj situaciji svako okupljanje rizik, Borovinić-Bojović je kazala da su mjere koje su donijeli zapravo ograničenja.

– Zna se da nema zadržavanja, zna se koje su mjere, a obred ne podrazumijeva proslavu kao što je to bio ranije slučaj – kazala je ona.

Borovinić-Bojović očekuje da se poštuju mjere, te da su predložili naredbe koje „imaju malo duži vremenski period trajanja nego što je to bilo ranije“.

– Htjeli smo da pripremimo uslove za adekvatno poštovanje mjera. Pratimo situaciju i u daljem toku vremenskom ćemo se sastati i stavili smo već napomenu da sad dajemo predlog, ali to ne znači da te predloge nećemo korigovati. Što se tiče peticije, nama su sve sugestije dobrodošle – istakla je ministarka zdravlja.

Za vjernike 

Prema novim mjerama, za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika lokali i restorani neće raditi, zabranjeno je organizovanje proslava, a i dalje je na snazi i zabrana izlaska iz kuće nakon 22 sata.

Doček Nove godine neće smjeti da se organizuje ni na otvorenom, ni u zatvorenom prostoru. Samo je vjernicima u noći između 24. i 25. decembra, 5. i 6. januara i 6. i 7. januara dozvoljen izlazak radi prisustvovanja tradicionalnim vjerskim obredima, uz poštovanje propisa.

– Vjerske obrede uz istovremeno prisustvo vjernika u vjerskom objektu obavljati tako da se obezbijedi najmanje 10 metara kvadratnih po osobi, a obrede na otvorenom treba obavljati tako da se obezbijedi poštovanje distance od dva metra uz maksimalno zadržavanje od pola sata – navodi se u dokumentu Ministarstva zdravlja.

Borovinić-Bojović je rekla da i u većini EU zemalja zabrana vjerskih okupljanja predstavlja kršenje vjerskih sloboda, ali nije konkretno odgovorila na pitanje kako će, prema propisanim mjerama, iskontrolisati loženje badnjaka kome tradicionalno prisustvuje ogroman broj vjernika.

Kako je ranije čin pričesti izazvao komentare u javnosti, novinare je zanimalo kako će se taj obred obaviti.

– To je riješeno postojećim mjerama. Crkva mora da obezbijedi poštovanje mjera u uslovima kojima je to propisano mjerama. Moramo da vidimo kako će crkve da reaguju. Jasno je – sve mjere su jasno definisane i pričest nije pitanje za nas. Ako neko ima mjere pred sobom, jasno mu je što one znače – istakla je Borovinić-Bojović.

Na pitanje šta da rade oni ljudi koji zbog posla moraju i za praznike da idu u drugi grad organizovanim prevozom, Borovinić-Bojović je navela da će uvesti određene korekcije te mjere.

– Decidno ćemo se izjasniti narednih dana nakon sastanka Komisije oko toga jer su nam sugestije građana važne – navela je ona.

U ponedjeljak veče je saopšteno iz Ministarstva zdravlja da je zabranjen međugradski saobraćaj od petka u 22 do ponedjeljka do 5 sati, kao i za dane 24, 25, 30, 31. decembar kao i 1, 2, 6. i 7. januar.

Prema najavljenim mjerama objavljenim juče u Službenom listu, putnički međugradski saobraćaj biće zabranjen od 22 do 5 ujutru 24, 28. i 30. decembra, kao i 4, 6. i 8. januara naredne godine. Zabrana kretanja vikendom ostaje na snazi. Ove dvije objave izazvale su konfuziju u javnosti i različita tumačenja.

Efikasno, ali nemoguće 

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić rekao je da je Komisija do sada zasijedala već dva puta, te da je bilo veoma teško donijeti mjere zbog raznih indikatora jer, kako kaže, epidemiološka situacija je izmakla kontroli.

– Kada je u pitanju negodovanje zbog toga što smo ukinuli naučne skupove, to smo učinili jer su takva dešavanja u periodu praznika obično služila za dodjele nagrada i slično, što se pretvaralo u određene proslave i samim tim bilo više rizično – naveo je Bajić.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić istakao je da druge mnogo razvijenije zemlje imaju dosta restriktivnije mjere za praznike.

– Kompletno zaključavanje je jedina mjera koja može donijeti i kompletno obuzdati epidemiju. Ali to je dugačak period od šest do osam nedjelja i nosi veliko opterećenje po ekonomiju. To ne možemo dozvoliti na ovom nivou epidemije – dodao je Galić.

Na ozbiljnost situacije ukazuju iskustva onih koji su oboljeli od korona virusa, kaže Galić koji je ispričao i svoje iskustvo.

– Imao sam tešku upalu pluća, bio sam 11 dana u bolnici. To je ozbiljna bolest, smrt od te bolesti je teška, dugotrajna i ne bih je preporučio ni najgorim neprijateljima – zaključio je Galić. K. J.