Video
Jedan od zaključaka Ombudsmana je da se Istražni zatvor Podgorica i dalje suočava sa problemom prenatrpanosti, na šta je, kako navode, više puta ukazivano, kako u preventivnom tako i u reaktivnom mandatu.
„Veliki broj pritvorenih lica godinama unazad predstavlja teret za lstražni zatvor, ali i finansijski teret po državu, te bi više trebalo pribjegavati alternativnim sankcijama. NPM je u više navrata kroz izvještaje ukazivao na navedenu problematiku“, navedeno je u Izvještaju.
Problem sa smještajnim kapaciteta
Prilikom monitoringa u fokusu su bile dvije teme – boravak pritvorenika u Istražnom zatvoru i vođenja medicinske dokumentacije prilikom njihovog prijema, sa naglaskom na važnost poznavanja i primjene Istanbulskog protokola koji ističe važnost uloge ljekara u procjeni fizičkih i psiholoških posljedica mučenja.
Broj pritvorenika na dan obilaska bio je 412, a kapacitet je 292 mjesta. U Izvještaju se navodi da su nadležni u zatvoru istakli da se pritvorenici smještaju i u dio Zatvora za kratke kazne, a dio bude premješten u Istražni zatvor u Bijelom Polju.
Pritvorenici, kako se navodi, obično nijesu imali primjedbi na postupanje službenika, higijenu, hranu i zdravstvenu zaštitu, osim dužih čekanja na specijalističke preglede. U razgovoru sa pritvorenicima primjedbe su bile za nedovoljno ćebadi, nedovoljno šetnje, što nadležni objašnjavaju činjenicom da je zatvor prenatrpan, te da ima mnogo suprostavljenih grupa u zatvoru koje moraju iskontrolisati kako ne bi došlo do konflikta.
Jedna od soba u Istražnom zatvoru, Foto: Ombudsman
Pritvorenici se žale i da uslovi za boravak u sobama nijesu na zadovoljavajućem nivou, što je utvrdio i Zaštitnik, odnosno da je u pojedinim prostorijama bilo previše osoba, da u pojedinim nije bilo sređenog patosa koji je bio bez bilo kakve podloge. Takođe, kreveti su bili stari i dotrajali, kao i dušeci koji su se nalazili na krevetima bili su pocijepani, dok je posteljina bila vidno ishabana i dotrajala.
Utvrđeno je i da su pločice u sanitarnom čvoru bile otpale, dok je lavabo curio i usljed čega je stavljena kanta kako bi se izbjeglo curenje vode po sanitarnom čvoru.
„Nejednak tretman soba“
Ombudsman je, takođe, utvrdio nejednak tretman koji se odnosi na smještaj pritvorenika u prostorijama.
„Zaštitnik smatra, da iako je obaveza samih pritvorenika da održavaju higijenu u sobama, da je neophodno stvoriti osnovne uslove za boravak u sobama kao što su da sve prostorije imaju krevete koji nijesu polomljeni, dušeke koji nijesu pocijepani, da prostorije na podu budu obložene određenim materijalom (pločice, laminat itd), te da sanitarni čvor bude u potpunosti u funkciji odnosno da nema problema kao što je curenje vode i opadanje pločica sa zida“, stoji u Izvještaju.
Zaštitnik ukazuje da je neophodan jednak tretman i prilikom obezbjeđivanja dovoljnog broja posteljine, jastuka i ćebadi. Takođe se navodi da je u svakoj prostoriji treba obezbijediti dovoljno svježeg vazduha.
„Ombudsman, takođe, ukazuje da je jedan od ključnih problema, uz razumijevanje problema smještajnih kapaciteta i bezbjednosti u lstražnom zatvoru, taj što je pritvorenicima upola smanjena šetnja u odnosu na propisanu, te da sat nije dovoljna mjera kako bi pritvorenici upraznili svoje potrebe prilikom šetnje. Posebnu hitnost rješavanja ovog problema daje i to što ovakvo stanje traje već dugo vremena, i prema riječima nadležnih, broj pritvorenika se samo povećava, a kapaciteti zatvora ostaju isti“, navodi Ombudsman.
Nakon obilaska i sagledavanja zatečenog stanja Zaštitnik upućuje preporuke Upravi za izvršenje krivičnih sankcija da obavi komplento renoviranje sobe na prizemlju koju je tim NPM-a obišao, uključujući opremanje sobe novim krevetima i dušecima, kako je to detaljno navedeno.
Preporuka je i da se ulože dodatni napori u pogledu usklađivanja kvadratura soba u kojima borave pritvorenici.
“Izražen problem zdravstvene zaštite, ljekari demotivisani da rade u okviru UIKS-a”
Utvrđene su i nepravilnosti kada je u pitanju zdravstvena zaštita, odnosno da se ometa medicinska povjerljivost, te da zatvorsko osoblje ne bi trebalo da bude prisutno, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji priznat bezbjednosni rizik, ali da bi čak i tada osoblje trebalo da bude van dometa konsultacija.
“NPM je tokom monitoringa u više navrata isticao da pritvorenici zadržavaju pravo na povjerljivost svoje zdravstvene zaštite. Pristup zdravstvenim uslugama, konsultacijama i tretmanima mora ostati povjerljiv. Dobra praksa bi bila da se obezbijedi mogućnost da pritvoreno lice direktno kontaktira zdravstvenu službu da zatraži pregled, a konsultacije i tretman treba da se odvijaju bez prisustva zatvorskih čuvara. lndividualni medicinski kartoni se čuvaju u zdravstvenoj ambulanti i dostupni su samo zdravstvenim radnicima”, stoji u Izvještaju.
Važan segment, kako kažu, jeste poznavanje i primjena lstanbulskog protokola osoblja Sektora za zdravstvenu zaštitu.
„Kada vrši prijavljivanje povreda kod zatvorenika na prijemnom pregledu i uopšte za ljekara posebno je važno da se ima u vidu da će tokom istrage o okolnostima povređivanja i utvrđivanja nečije eventualne odgovornosti za nanošenje tjelesnih povreda tom zatvoreniku ljekarski izvještaj, odnosno medicinska dokumentacija koju je ljekar sačinio povodom pregleda, upravo postati važan dokaz u istražnom postupku, a potom i u krivičnom postupku, ukoliko do njega dođe. Stoga, ljekar treba da ima na umu da će njegov izvještaj, osim pacijenta kome je namijenjen, čitati i neko drugi – policijski službenici, državni tužilac, sudija, advokati i sudski vještaci“, navodi se, između ostalog, u Izvještaju.
Tokom monitoringa utvrđeno je da zdravstvena služba u UIKS-u nastoji da odgovori na potrebe zatvorske populacije, ali da je problem koji egzistira – nedostatak ljekarskog kadra koji bi bio stalno zaposlen u okviru zdravstvene službe UIKS-a.
“Demotivisanost ljekara da rade u okviru UIKS-a upravo kreće iz toga što sa te pozicije nisu omugućena dalja usavršavanja u vidu specijalizacije, što plate nisu istog nivoa sa onima kojima je krovno Ministarstvo zdravlja”, navodi Zaštitnik.
Podsjećaju da preporuke Zaštitnika kao NPM-a već duži niz godina insistiraju na tome da zdravstvenu službu treba integrisati u okviru Ministarstva zdravlja, tako da se nacionalne zdravstvene politike, programi i protokoli podjednako primenjuju u zatvorima.
Nepravilosti su utvrđene u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.
Preporučeno
Obilasku Istražnog zatvora prisustvovali su i predstavnici Savjeta Evrope, Tatjana Miranović, programska menadžerka u Kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici, kao i stručni konsultant Savjeta Evrope Ivan Šelih.
