Ostojić: Scenario iz 2016. može da se ponovi samo kao farsa

Otvorenu podršku SPC najvećem dijelu crnogorske opozicije vidi kao novi pokušaj vraćanja točka istorije “otključavanjem” crnogorske granice.

“Da se granice Crne Gore, “otključaju” njenim izlaskom iz NATO-a. Jer su te granice “zaključane” odnosno obezbijeđene, garantovane, osigurane članstvom u NATO-u. Kao i makedonske”, poručuje Ostojić.

Na naše pitanje šta će se desiti sa partijama okupljenim oko Srpske crkve kada prođu izbori, Ostojić odgovara da će ostati opozicija, ali oslabljena za one koji će, zbog dešavanja 2016, “dobiti novo prebivalište. Spuž”.

VN: Crna Gora je na pragu parlamentarnih izbora koji se odvijaju u specifičnim uslovima, kako zbog epidemije COVID-19, tako i litija koje organizuje Srpska pravoslavna crkva, koja se ovoga puta otvoreno uključila u političku borbu. Kako Vi gledate na dešavanja u Crnoj Gori uoči parlamentarnih izbora?

OSTOJIĆ: Nisu ovo prvi COVID izbori. Prvi su bili u Republici Koreji (Južnoj), pa u Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Bjelorusiji… Slijede svjetski važni izbori u SAD. Iskreno se nadam da će takvi izbori od sljedeće godine biti samo dio istorije, a ne nove realnosti. Isto se nadam da će izbori uz “crkvene litije” kao dio predizborne kampanje biti takođe samo istorija.

VN: Kako komentarišete otvorenu podršku SPC određenim političkim partijama?

OSTOJIĆ: Vidim to kao napor da se točak istorije vrati unazad. Da se granice Crne Gore, “otključaju”njenim izlaskom iz NATO-a. Jer su te granice “zaključane” odnosno obezbijeđene, garantovane, osigurane članstvom u NATO-u. Kao i makedonske.

VN: Šta će se desiti sa partijama okupljenim oko Srpske crkve kada prođu izbori?

OSTOJIĆ: Biće opozicija. Oslabljena za one koji će, zbog 2016, dobiti novo prebivalište. Spuž.

VN: Nosilac liste “Za budućnost Crne Gore”, univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić kampanju je započeo posjetom manastiru u Pljevljima. Svako njegovo obraćanje građanima i javnosti počiva na promociji vjere, na veličanju litija koje naziva “svetim”, “čudesnim”, jedinom “istinom”, a onda napiše ambasadorima stranih država da Đukanović ugrožava sekularnu prirodu države.. .Može li se ovo objasniti?

OSTOJIĆ: Vjerujem da on vjeruje da takva kampanja njega vodi ka više glasova. Jer, takva kampanja, misli on, treba da bude nastavak višemjesečnih litija i kapitalizuje i monetarizuje efekte litija. Vidjećemo rezultate te strategije koja ugrožava sekularni karakter države. Ali borba za vjersku državu, a protiv sekularne, legitimni je politički cilj u demokratiji. Neki su uspjeli. Homeini, Erdogan. Doduše, ne baš u demokratiji kojoj težimo.

Kao što ćemo vidjeti ko neće priznati rezultate izbora. Oni koji brane Titov zakon o vjerskim zajednicama iz 1978. ili oni koji hoće da ga promijene. Oni koji neće da registruju vjersku zajednicu u Crnoj Gori, a registrovali su je u Srbiji i Hrvatskoj. Ili oni koji kažu da posjedovanje imovine podrazumijeva registraciju kako je to kod komšija. Da li rezultate izbora neće priznati oni koji kažu da neće da se registruju u Crnoj Gori jer su od nje, tvrde, stariji ili oni koji kažu priznajemo vam kontinuitet od kada postojite u Crnoj Gori. Od dobijanja tomosa 1922. Ili da vas častimo sa još četiri godine. Neka bude od 1918. Inače, Srbija priznaje kontinuitet SPC u Srbiji od 1831. Po Tadićevom i Koštuničinom zakonu iz 2007.

VN: Kako tumačite poruke koje šalju DF i Krivokapić da DPS neće mirno prihvatiti poraz? Šta se krije u pozadini? Neki sličan scenario kao 2016. godine?

OSTOJIĆ: Mislim da su od njih pošteniji Đilasovi “bojkotaši” sa nedavno održanih izbora u Srbiji. Njihov stav je bio “da ne bismo priznali rezultate izbora, na njima nećemo da učestvujemo”. Ovi vaši kažu “izlazimo na izbore, ali ako izgubimo nećemo priznati rezultate”. Očigledno su iz “komandnog centra” stigla različita naređenja. Scenario iz 2016, kako to biva u istoriji, može da se ponovi samo kao farsa. Bjelorusija je sada prioritet tih snaga koje su “omanule” tada u Crnoj Gori i šest mjeseci kasnije u Makedoniji. Pardon, Sjevernoj.

VN: Kako, kao dugogodišnji novinar, politički analitičar, gledate na kampanju protiv Crne Gore, posebno predsjednika Đukanovića, koja je mjesecima prisutna kod većine srpskih medija i to onih za koje vlada uvjerenje da su bliski predsjedniku Vučiću?

OSTOJIĆ: Kao Vučićevu strategiju da “proda” svom biračkom tijelu budući Pravno-obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Dakle, isključivo za unutrašnju upotrebu. Ako griješim, znaće se vrlo brzo.

VN: Predsjednik Srbije, kako su prenijeli beogradski mediji, planira formiranje posebnog tijela koje bi se bavilo zaštitom svetinja, odnosno baštine SPC, prevashodno na Kosovu, ali i u Crnoj Gori I Hrvatskoj. Vjerujete li da je riječ
o ozbiljnoj inicijativi i ako jeste, kakve izazove i posljedice realizacija takve ideje nosi sa sobom?

OSTOJIĆ: I to je za unutrašnju upotrebu. Jer ozbiljan rad takvog tijela ne bi mogao da izbjegne analizu zakona o vjerskim zajednicama Hrvatske kao i Srbije. A oni se se tiču položaja SPC u tim državama koje ne može biti bitno drugačije nego u Crnoj Gori. Da ne pominjem kosovske (Ahtisarijeve) zakone o zaštićenim zonama.

VN: Preimenovanje ulica u Beogradu izazvalo je velike reakcije. Posebna pažnja u srpskim medijima posvećena je ulici u Zemunu koja treba da nosi ime po Blagoju Jovoviću iz Crne Gore koji je navodno pucao u Pavelića u Argentini gdje su obojica bili u izbjeglištvu. Zašto je sada Jovović postao bitan za Srbiju? Kakva se poruka šalje Crnoj Gori?

OSTOJIĆ: Ne želim da vjerujem da to ima veze sa Crnom Gorom. Osim što je taj, do juče nepoznat čovjek, rođen u Crnoj Gori. Kako to što je, nezasluženo, dobio ulicu u Beogradu može da pomogne opoziciji u Crnoj Gori na izborima? Zar za opoziciju glasaju iskreni partizani, isti takvi četnici i saradnici UDB-e? Jer, postoje velike indicije da je taj Jovović (partizan, pa četnik) bio i ubica Titove UDBE koji se povjerio “pukovniku” u mantiji. Ako je uopšte on i pucao jer, za sada, jedini dokaz za to je njegova lična tvrdnja. Uvjeren sam da će izgubiti tu ulicu kada se otvore arhive UDB-e.

VN: Vjerujete li, da će uprkos problemima na relaciji Podgorica Beograd, doći do stišavanja tenzija nakon izbora u Crnoj Gori? Da li je to uopšte moguće u situaciji kada se preko Srpske pravoslavne crkve Crna Gora pokušava destabilizovati, kada od srpskih zvaničnika, političara, istoričara, akademika, slušamo vrlo uvredljive poruke prema Crnoj Gori.. .Kako Vi vidite budućnost odnosa Crne Gore i Srbije?

OSTOJIĆ: Ne očekujem “punu normalizaciju odnosa između Srbije i Crne Gore” prije potpisivanja “Pravno-obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova”. Ali očekujem da se poslije vaših izbora nastave razgovori o nekom kompromisu između Vlade i Mitropolije o Zakonu o vjerskim zajednicama.

Na srednji rok, 5 do 7 godina vjerujem da će pravoslavni dio NATO-a bitno ojačati. Zamislite, gotovo 50 godina, od 1950. godine Grčka je bila jedina pravoslavna zemlja u toj organizaciji. A od prije 15 godina Rumunija, Bugarska, Albanija (20% pravoslavnih), Hrvatska (5%), Crna Gora, Makedonija. Na čekanju, neki odavde, pa Ukrajina, Bjelorusija, Gruzija, Jermenija… Biće nas više od katolika i muslimana. Drugi poslije protestanata.

Jasno, malo sam ironičan. Ali nekima su ovi argument važni. Pa bi da im otvaram novu perspektivu kako bi progledali.

Ili se ovdje, pak, ne radi o vjerskom pitanju i pravoslavlju?