Video
Izložba je osmišljena kao aktivni interdisciplinarni proces otvoren za participaciju istraživačica/ča iz različitih oblasti, kako bi se pokrenulo sagledavanje kompleksnog konteksta u kome su se cetinjska bijenala odvijala.
Cetinjsko bijenale, koje je 1989. godine inicirao i pokrenuo arhitekta i aktivista, Nikola Petrović Njegoš veoma brzo je izraslo u međunarodno prepoznatljivu izložbu savremene umjetnosti sa pet izdanja održanih između 1991. i 2005. godine.
Istorijski trenutak u kojem se koncipira i realizuje ideja o Cetinjskom bijenalu (1989-1991), kao i period njegovog trajanja (1991-2005), korespondiraju sa društveno-političkim promjenama koje su se reflektovale i na dalji razvoj crnogorskog društva- kazali su organizatori.
Projekat Arhiv cetinjskog bijenala pokrenule su 2017. godine umjetnice Natalija Vujošević i Irena Lagator Pejović, a sprovode ga Fondacija Petrović Njegoš i Institut za savremenu umjetnost Crne Gore.
Tom prilikom, princ Nikola Petrović se prisjetio koliko je bilo teško organizovati prvo Cetinjsko bijenale, u vremenu raspada bivše Jugoslavije.
– To je bilo jako teško vrijeme za organizaciju, samo putovanje umjetnika iz inostranstva je bilo gotovo nemoguće. Ipak, uz pomoć Francuske, i generalno Evrope mi smo uspjeli da otvorimo prvo bijenale – kazao je on.
Petrović ističe da je za njega to predstavljalo posebnu simboliku, jer je to, kako je naveo, bila posljednja zajednička, Jugoslovenska manifestacija.
Slikarka, Natalija Vujošević je tom prilikom rekla da je Bijenale omogućilo izlazak umjetničke produkcije iz strogo institucionalnog i lokalnog okvira, kao i, kako je kazala , internacionalizaciju scene učešćem brojnih relevantnih svjetskih umjetnika i kustosa.
– Time je omogućen snažan zaokret lokalne scene koji se metodološki može analizirati i pratiti paralelno sa razvojem Bijenala. Istraživanjem programa cetinjskih bijenala u čijoj je osnovi poziv na otvoreni dijalog, prepoznati su pristupi koje vrijeme potvrđuje kao progresivne prakse 21. vijeka – kazala je ona.
Irena Lagator Pejović se osvrnula na uticaj Bijenala na crnogorsku zajednicu te dodala: “Nakon izuzetnog primjera emancipatorskog uticaja koje je bijenale izvršilo na lokalnu zajednicu kao i na osavremenjavanje crnogorske umjetničke scene, ovaj period biva potisnut u zaborav usljed nacionalno-neoliberalnog preokreta crnogorske kulture od 2006. godine do danas”.
Preporučeno
Sljedeća ozložbena aktivnost Arhiv in Situ, planirana je za ljeto 2022.u javnom prostoru grada Cetinja,uz najavljenu podršku Prijestonice Cetinje.
