Video
Govoreći na temu „Koje se pouke mogu izvući iz iskustava država koje su se suočile sa demokratskim nazadovanjem ili slabljenjem vladavine prava, naročito u pogledu obnove vladavine prava i vraćanja povjerenja javnosti u institucije“, predsjednica Pavličić predstavila je iskustva Crne Gore u suočavanju sa izazovima koji su posljednjih godina obilježili funkcionisanje institucija i pravosudnog sistema.
Ona je istakla da je evropski put Crne Gore pokazao da vladavina prava nije stanje koje se jednom uspostavi i trajno podrazumijeva, već proces koji zahtijeva kontinuiranu institucionalnu posvećenost, političku i pravničku zrelost, kao i međusobno poštovanje ustavnih nadležnosti svih grana vlasti.
Ukazala je, kako navode iz Vrhovnog suda, da su među najvećim izazovima bili slabljenje institucionalnog povjerenja, produžene institucionalne blokade, odlaganje imenovanja na ključnim pravosudnim funkcijama, nedostatak sudijskog kadra, kao i postupci za korupciju vođeni protiv nekadašnjih nosilaca visokih pravosudnih i državnih funkcija.
Pavličić je naglasila da se upravo u takvim okolnostima potvrđuje snaga nezavisnog i otpornog pravosuđa, sposobnog da djeluje nepristrasno i dosljedno bez obzira na političke i društvene podjele i intenzivnu pažnju javnosti.
Govoreći o povjerenju građana, predsjednica Pavličić je ocijenila da se ono ne može obnoviti deklarativnim porukama niti isključivo normativnim reformama, već dosljednom primjenom prava i dokazivanjem da su svi jednaki pred zakonom. U tom kontekstu podsjetila je da najnoviji rezultati istraživanja Evropske komisije „Standard Eurobarometar 105“ potvrđuju rast povjerenja građana Crne Gore u nacionalni sudski sistem.
Posebno je naglasila da formalne ustavne i zakonske garancije nezavisnosti nijesu dovoljne same po sebi, već da se stvarna nezavisnost pravosuđa ogleda u profesionalnom integritetu sudija, institucionalnoj kulturi i spremnosti sudova da odlučuju isključivo na osnovu prava.
Predsjednica Vrhovnog suda zaključila je da se vladavina prava ne može posmatrati kao projekat sa unaprijed određenim završetkom, već kao trajna obaveza svih institucija, a naročito sudova, čija je dužnost da svakodnevno potvrđuju vrijednosti na kojima počiva demokratsko društvo.
“Konferencija Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije okupila je predsjednike najviših sudova evropskih država radi razmjene iskustava i unapređenja saradnje u pitanjima od značaja za nezavisnost sudstva, vladavinu prava i jačanje povjerenja građana u pravosudne institucije.
Tokom konferencije posebna pažnja bila je posvećena primjeni Akta o digitalnim uslugama Evropske unije Digital Services Act (DSA). Učesnici su razmatrali pitanja zaštite prava pojedinaca u digitalnoj sferi, sa posebnim osvrtom na govor mržnje, diskriminatorne i druge nezakonite sadržaje na internetu. Učesnici su ukazali na potrebu uspostavljanja ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite dostojanstva, ugleda i drugih osnovnih prava građana, kao i na značaj dosljednog sudskog odgovora na sadržaje koji podstiču mržnju, nasilje ili diskriminaciju u digitalnom prostoru”, naveli su iz Vrhovnog suda.
Preporučeno
Učešćem na ovom skupu predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore još jednom je, kako zaključuju, potvrdila posvećenost crnogorskog pravosuđa evropskim vrijednostima, jačanju vladavine prava i aktivnom doprinosu međunarodnom dijalogu o ključnim izazovima sa kojima se suočavaju savremeni pravosudni sistemi.
