Video
„Pravosuđe se danas nalazi u jednom od najsloženijih trenutaka, kada se od nas očekuje da pokažemo da smo sposobni da sami, iz sopstvenih redova, unaprijedimo ono što možemo, bez čekanja na spoljne podsticaje ili pritiske. Materijalna nezavisnost sudstva, za koju se zalažemo, ide ruku pod ruku sa odgovornošću. Ne možemo tražiti nezavisnost, a da istovremeno ne pokažemo da je pratimo rezultatima, disciplinom i dosljednošću u radu“, kazala je Pavličić.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je da odgovornost, dosljednost, efikasnost i sprovođenje preuzetih obaveza moraju biti zajednički standard upravljanja sudovima.
„Svaki predsjednik suda odgovoran je za rezultate svog suda. To podrazumijeva redovno izvještavanje, jasne pokazatelje rada i spremnost da se stane iza rezultata – dobrih ili loših“, naglasila je Pavličić.
Posebno je ukazala na potrebu veće dosljednosti sudske prakse, ističući da građani imaju pravo da očekuju jednaku primjenu zakona, bez obzira pred kojim sudom se vodi postupak. Razlike u sudskoj praksi koje nijesu posljedica specifičnosti konkretnog predmeta, već različitog pristupa u primjeni prava, moraju biti pravovremeno prepoznate i otklanjane.
Govoreći o efikasnosti, Pavličić je naglasila da stari predmeti predstavljaju jedan od najvećih tereta za povjerenje građana u pravosuđe i da od predsjednika sudova očekuje konkretne, realne i mjerljive planove za njihovo rješavanje.
Prema podacima iz Izvještaja o radu sudova za period od 1. januara do 1. septembra 2026. godine, sudovi su imali ukupno u radu 136.212 predmeta, od čega je 65.855 novoprimljenih, uz stopu efikasnosti od 92,4 odsto. Ocijenjeno je da su ostvareni rezultati zadovoljavajući, imajući u vidu kadrovsku popunjenost i postojeće uslove rada, ali da predstavljaju osnov za nastavak intenzivnog rada na smanjenju broja zaostalih predmeta.
Jedan od prioriteta u narednom periodu biće i jačanje kadrovskih kapaciteta kroz popunjavanje upražnjenih sudijskih i savjetničkih mjesta. Predsjednici sudova pozvali su Upravu za ljudske resurse da ubrza administrativne postupke za izbor državnih službenika koji su u toku pred tim organom.
Akcenat na sastanku stavljen je na postupanje u predmetima koji zahtijevaju naročitu institucionalnu senzibilnost. Predsjednici sudova pozvani su da, u okviru svojih nadležnosti i organizacije rada, obezbijede ažurno i senzibilisano postupanje u predmetima koji se odnose na seksualno nasilje i seksualno iskorišćavanje djece, kako bi djeca žrtve bila zaštićena od dodatne traumatizacije, uz puno poštovanje njihovog dostojanstva i privatnosti.
Istovremeno, predsjednici sudova obavezani su da preduzmu pojačane mjere radi efikasnog postupanja u predmetima koji se odnose na krivična djela torture, napade na novinare i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, uz nastavak postupanja u skladu sa prioritetima utvrđenim na prethodnim sastancima predsjednika sudova.
Na sastanku je zaključeno i da je neophodna puna koordinacija predsjednika svih sudova, naročito u procesu prikupljanja i obrade podataka o radu sudova za potrebe intenzivirane komunikacije sa Evropskom komisijom. Otvorena, pravovremena i odgovorna komunikacija unutar sudskog sistema mora doprinijeti efikasnijem upravljanju predmetima i bržem rješavanju izazova u radu sudova.
U cilju unapređenja pouzdanosti podataka i daljeg razvoja digitalnih kapaciteta sudstva, predsjednicima sudova ukazano je na obavezu tačnog, potpunog i ažurnog unosa podataka u Pravosudni informacioni sistem (PRIS), uključujući pravosnažne presude, zapisnike sa ročišta i odluke o pritvoru, što je od posebnog značaja za funkcionisanje i održavanje sistema elektronske sudske prakse.
Naglašena je i obaveza obezbjeđivanja nesmetanog rada sudova tokom godišnjih odmora i drugih odsustava sudija, kako kontinuitet i efikasnost postupanja ne bi bili dovedeni u pitanje.
Predsjednica Pavličić poručila je da zaključci sa sastanka moraju biti pretočeni u konkretno postupanje i rezultate.
Preporučeno
„Ono što dogovorimo mora se sprovesti. Naša je obaveza da pratimo njihovu realizaciju“, kazala je Pavličić, ističući da će Vrhovni sud nastaviti da pruža podršku predsjednicima sudova u prevazilaženju objektivnih prepreka, posebno onih kadrovske i infrastrukturne prirode.
