Ona je ovo kazala juče na prvoj konferenciji za medije, nakon što je stupila na dužnost.

Pavličić je konstatovala da je u trenutnom društveno-ekonomskom političkom diskursu „preglasna politika utišala sudski sistem“.

Istakla je da je njen primarni cilj da se sudski postupci vrate tamo gdje pripadaju, a to su sudnice sudova Crne Gore i da dobiju sudske epiloge.

“Moja motivacija je da pošaljemo poruku da crnogorski sudski sistem nije krhak, da je otporan na sve spoljne uticaje, ma od koga dolazili. To ne možemo uraditi ako komentarišemo, već jedino ako sudimo u razumnom roku i promovišemo standard da se pravda dijeli”, poručila je Pavličić.

Kazala je da je povjerenje u sudstvo na granici i da nas na tu činjenicu u kontinuitetu podsjećaju evropski partneri.

Povezani članci

Hronika

Pavličić položila zakletvu pred Sudskim savjetom

Politika

Ponovo se u parlamentu odugovlači sa izborima važnim za pravosuđe

Hronika

Pavličić stupila na dužnost predsjednice Vrhovnog suda

Ona je predočila da će javnost osloboditi prejudiciranja, nagađanja, dezinformisanosti i, u krajnjem, konstantno tenzičnih i stresnih informacija koje su posljedica situacije u kojoj se trenutno nalazimo.

Istakla je da Vrhovni sud treba da ima dobru komunikaciju i sa ostalim granama vlasti radi kvalitetne saradnje i razmjene informacija kako bi se pravda uspješno i efikasno isporučivala.

Pavličić je rekla da je za deset dana od kada je na poziciji predsjednice Vrhovnog suda osjetila entuzijazam kod sudija i zaposlenih da budu bolji.

Ona je navela da je zatekla velik broj zaostalih predmeta, dok, sa druge strane, statistike pokazuju da u Crnoj Gori ima najveći broj sudija po glavi stanovnika.

“Sudovi u Crnoj Gori su, u ovoj godini, u radu imali više od 153.000 predmeta, od kojih je gotovo polovina ostala neriješena. To je paradoks crnogorske zbilje koju moramo da mijenjamo”, kazala je Pavličić.

U cilju prevazilaženja problema nedostatka sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, Pavličić je kazala da je Sudski savjet donio odluku o povećanju njihovog broja.

Govoreći o specijalnim, odnosno predmetima organizovanog kriminala i korupcije, Pavličić je kazala da, prema podacima Višeg suda, ima 169 zaostalih predmeta u tom referatu.

“Nakon razgovora sa predsjednikom i sudijama Višeg suda došlo se do zaključka da bez poboljšanja ljudskih resursa nema napretka. Zato pozivam svu stručnu javnost da se jave na oglas za pozicije sudija u Višem sudu i na taj način testiraju svoju stručnost i pomognu u rješavanju predmeta. Pozivam i tužioce da se jave na ove pozicije “,kazala je Pavličić.

Ona je istakla da je samo Vrhovni sud u tekućoj godini imao 4.000 predmeta, od čega je riješeno nešto više od polovine.

Sutkinja Vesna Vučković je ostavkom, kako je navela Pavličić, ostavila za sobom 500 nezavršenih predmeta koji su raspoređeni kolegama.

Pavličić je naglasila da je tokom ove godine i krajem prethodne povećan broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti čije su odluke u najvećem broju slučajeva bile u korist okrivljenih, što zahtijeva ozbiljnu analizu rada nižestepenih sudova.

Navela je da sa Ministarstvom pravde vodi intenzivni dijalog vezano za usvajanje određenih procesnih zakona ne samo iz oblasti krivice, već i iz oblasti upravne materije, gdje je evidentiran ozbiljan zaostatak, a koji nijesu prouzrokovali sud i sudije.

“Priliv upravnih tužbi zbog ćutanja administracije se mjeri na desetine hiljada predmeta. Izvršna grana vlasti mora reagovati i utvrditi da li imamo tu određene službeničke ili neke druge odgovornosti”, kazala je ona.

Pavličić je istakla da se filozofija uspješnog pravosuđa ogleda kroz uspostavljanje i razvijanje principa proceduralne pravde koja se sastoji od četiri nivoa.

Prvi princip je da se sa vrha sudske vlasti kod nižestepenih sudova afirmiše donošenje presuda iz prvog puta kako bi se izbjegla ping-pong situacija.

“To sada i te kako imamo prisutno u sudskom sistemu. Evropa nam poručuje da to ne smijemo da radimo”, kazala je Pavličić.

Drugi princip je, kako navodi, pravičnost postupka kao cjeline koji je neophodno jasno definisati i potom dosljedno primijeniti sva proceduralna načela ekonomičnosti koncentracije dokaza.

“Kao najvažnije, ta čast i obaveza pripadaju Vrhovnom sudu da kroz jedinstvenu sudsku praksu utemelji sudski sistem u Crnoj Gori. To nije nimalo lak put i zadatak. Ovo nije privilegija, kako se predstavlja u javnosti, već teško breme nošenja reforme crnogorskog sudskog sistema i njegovog dovođenja u status koji će prihvatiti visoke zapadne demokracije”, precizirala je ona.

Otklanjanje nefunkcionalnosti

Pavličić je sa pozicije prve žene pravosuđa u Crnoj Gori poručila da će ubijediti partnere i crnogorsku javnost da je sudstvo otporno na sve probleme sa kojima se suočava.

Način napredovanja koji se praktikovao posljednjih godina za Pavličić je nefunkcionalan i neorganizovan.

“Imali smo situacije da napredovanjem sudija ostavi nezavršene predmete koji se potom raspoređuju drugim već opterećenim sudijama. A te sudije koje su napredovale godinu ili godinu i po ne mogu da postupaju u određenoj kategoriji predmeta jer su učestvovali u tim predmetima kao sudije nižestepenih sudova. To pokazuje loše vođenje kadrovske politike jer na taj način ne koristite sudiju u sudskom sistemu”, pojasnila je ona.

Ipak, najavila je da će sudski sistem mijenjati u hodu i da će koristiti mjere koje je naučila za vrijeme angažmana u međunarodnom pravosudnom sistemu, a koje su dale rezultate.

“Vidjećemo kako će se to pokazati u crnogorskoj zbilji”, kazala je Pavličić.

“Sve sudije u Crnoj Gori će imati zaleđe u Vrhovnom sudu”, kazala je Pavličić.

Da nije miljenica političara pokazalo se i 2014. godine, kada je bila kandidat za predsjednika Višeg suda, ali nije bila imenovana i pored toga što je imala najbolje rezultate i program.

“Neka procijeni javnost koga bih mogla da zastupam sa ove pozicije osim građane”, kazala je ona.

PRITVOR

Ona je navela da će Vrhovni sud pod njenim vođstvom analizirati i da li je kada je u pitanju određivanje i produžavanje pritvora ujednačena sudska praksa.

“Pritvori i pritvorski osnovi se cijene za svaki individualni slučaj. Pritvor kao mjera nije opšteg karaktera i ne cijeni se isto prema svakom.

On zavisi i od profila ličnosti na koju se odnose ti pritvorski osnovi. Naše procesno rješenje je takvo da nam je jemstvo jedina alternativa i to za samo jedan pritvorski osnov (opasnost od bjekstva), za razliku od zemalja u regionu, gdje je jemstvo alternativa svim pritvorskim osnovima. To je jedno od rješenja gdje bismo mogli da intervenišemo”, pojasnila je Pavličić.

Ono što ne smijemo dozvoliti je, kako je navela, da nam predmeti stoje, a pritvori po sili zakona ističu.

Povodom zakonskih izmjena u vezi sa trajanjem pritvora, Pavličić je stava da je rok od tri godine sasvim dovoljan za okončanje bilo kojeg predmeta i da je na sudiji da u tom vremenu pokaže znanje i umijeće u procesnom smislu.

Provjeravaće zastaru u predmetu protiv sudije Jegdića

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić poručila je da će komisijski ispitati odgovornost za nastupanje zastare dijela optužbe u predmetu protiv sudije Osnovnog suda u Podgorici Danila Jegdića.

“Tražiću kontrolu svake pojedinačne radnje koja je procesno preduzeta u tom predmetu, a onda ćemo komisijski sagledati da li postoji i čija je individualna odgovornost za nastupanje zastare i ako je bude, budite sigurni da će biti pokrenuti postupci”, kazala je ona.

Jegdić je pravosnažno osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora jer je lažirao zapisnike sa ročišta, navodi se u odluci Višeg suda, koji je preinačio presudu nikšićkog Osnovnog suda, kojom je Jegdić 27. maja osuđen na sedam mjeseci efektivnog zatvora.

Viši sud je presudio da je za jednu od radnji koje je Jegdić preduzeo nastupila apsolutna zastara, što je rezultiralo smanjenjem kazne za djelo za koje je propisana sankcija od tri mjeseca do pet godina zatvora.

Pavličić: Da me birala politika, na mom mjestu bi sjedio neko drugi

Na novinarsko pitanje da li će raditi pod uticajem sadašnje političke parlamentarne većine ili prethodne vlasti, Pavličić je kazala da „građani moraju biti vraćeni u središte sudskih postupaka“.

“Zaista mi je stalo da dam jasan odgovor. Sudila sam u najsloženijim koruptivnim predmetima organizovanog kriminala, gdje su bili i pripadnici i članovi određenih političkih stranaka. I donijela jedine možda osuđujuće presude u tom periodu. To sam nosila na leđima. Da rasteretim crnogorsku javnost, sve presude provjerene su ne samo do viših sudskih instanci u Crnoj Gori, nego i od strane međunarodnih sudova i dobili potvrdu pravičnosti postupka i dijeljenja pravde. I zato sam tu sada jer me politika nije izabrala. Jer da me birala politika, ovdje bi možda sada neko drugi sjedio”, kazala je Pavličić.

Ona je poručila političkim partijama da će svu svoju profesionalnu i fizičku snagu upotrijebiti da im prepriječi put u miješanje donošenja sudskih odluka.