Video
Sudija i PR Upravnog suda Ivana Boričić kazala je na konferenciji da je Upravni sud u prošloj godini primio 13.341 predmet, što ih svrstava u najopterećeniji sud u Crnoj Gori.
– Prošlu godinu završili smo sa 5.287 riješenih predmeta, a u 2023. prenijeli smo 17.092 neriješena predmeta. Mjesečni priliv tokom 2022. bio je 1.111 predmeta i prosječno su sudije imale u radu oko 1.060 predmeta. Svaki sudija je prosječno završio oko 378 predmeta tokom 2022. U ovom izvještajnom periodu procenat potvrđenih odluka od strane Vrhovnog suda bio je 87,91 odsto, što je veoma dobar pokazatelj uspjeha rada ovog suda – kazala je Boričić.
Podsjetila je da je Upravni sud tek od sredine juna prošle godine postupao u sastavu od 13 sudija i da je predsjednik suda izabran u oktobru. Boričić je saopštila da je sud u periodu od 1. januara do 12. aprila ove godine primio 7.901 predmet.
– Na dan 12. april, sud je riješio 2.631 predmet, ali su ostala 22.362 neriješena predmeta. Mjesečni priliv u ovom izvještajnom periodu je 1.980 predmeta. U 2022. taj priliv je bio 1.111 premeta – rekla je Boričić, dodajući da su do 12. aprila završili 203 predmeta po sudiji, dok je procenat potvrđenih presuda 93,31 odsto.
Ona je istakla da je do 12. aprila ove godine riješen 2.631 predmet, dok je u istom periodu prošle godine taj broj iznosio 1.400 predmeta. Uporedni podaci sa 12. aprilom prošle godine pokazuju da je Upravni sud na taj datum lani imao 10.171 predmet, a u ovoj godini 22.362 predmeta.
– U 2022. imamo 100 odsto više predmeta nego što je to bilo u 2021. godini – naglasila je ona.
Boričić je precizirala da je najveći priliv predmeta zbog tužbi zbog ćutanja uprave po Zakonu o SPI.
– Mi u 2022. i 2023. imamo veliku tendenciju rasta ovih tužbi od pojedinih NVO i jednog fizičkog lica. Od jedne NVO, recimo, samo za tri mjeseca 2023. imamo 2.783 tužbe. Imajući u vidu sadržinu tih zahtjeva, nameće se zaključak da oni nijesu usmjereni radi demokratske kontrole vlasti i radi javnog interesa, što je duh Zakona o SPI, već su očigledno neki drugi, pozadinski razlozi u pitanju. To doprinosi opterećenosti rada ovog suda, dužini trajanja postupaka i zbog takvih zloupotreba ne može se postići ni ažurnost u postupanju, i pored velike angažovanosti sudija – naglasila je Boričić.
Određeni prioriteti u postupanju
Pešić je saopštio da je donio odluku da se određeni predmeti rješavaju po prioritetu. Kako je rekao, dogovor je da se do kraja jula riješi oko 130 predmeta po tužbama protiv odluka Komisije za žalbe u postupku povraćaja imovinskih prava i obeštećenja, a prioritet u radu su i predmeti u slučaju prestanka rada i disciplinske odgovornosti. Ističu da su riješili svih dvadesetak predmeta po tužbama sudija i tužilaca protiv odluka Sudskog savjeta.
Miodrag Pešić je kazao da je očigledno da se tužbe zbog ćutanja uprave podnose samo zbog dobijanja troškova postupka. Smatra da bi izmjene Zakona o upravnom sporu djelimično riješile taj problem, u smislu da bi se prepolovili troškovi postupka, koji su sada oko 484 eura sa PDV-om za sastav tužbe i pristup ročištu. Pešić ističe da je ključ problema u izmjeni Zakona o SPI.
– Taj zakon bi morao da se mijenja. Informisan sam da je on već u fazi predloga. Željene izmjene nijesu ušle u formu nacrta. Nadam se da će neko od poslanika intervenisati putem amandmana kada se taj predlog nađe u skupštinskoj proceduri i ubaciti jednu odredbu koja bi propisivala zabranu zloupotrebe prava po uzoru na zakone o SPI koje postoje u zemljama EU, jer je očigledno da mi imamo podnošenje tužbi samo iz razloga dobijanja troškova postupka – naglasio je Pešić.
Kako je dodao, posao bi im umnogome bio olakšan da su usvojene izmjene Zakona o upravnom sporu, jer bi u tom slučaju predmete zbog ćutanja uprave rješavali na nejavnim sjednicama.
Preporučeno
Sudijama bi, kako je istakao, trebalo četiri godine da riješe 22.000 predmeta koje trenutno imaju u radu, bez ijednog novog primljenog predmeta.
