Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović se juče vratila na posao, kako je i najavila u petak, nakon što je dobila presudu Upravnog suda koji je utvrdio da je bila nezakonita odluka Sudskog savjeta da sutkinjama koje su napunile 64 godine prestaje sudijska funkcija.

Vd predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković juče nije prihvatila presudu Upravnog suda kojom je Vujanović omogućen povratak na posao, već je kazala da će se odrediti nakon današnje sjednice Sudskog savjeta. Presuda Upravnog suda je pravosnažna i moguć je samo zahtjev za vanrednim pravnim lijekom, odnosno – žalba Vrhovnom sudu.

Začuđujuće je, međutim, da je Vučković, dugodišnja sutkinja i jedini kandidat za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore juče ignorisala odluku Upravnog suda i pokušala da spriječi da se koleginica Vujanović vrati na posao. Da li je to bila i prikrivena najava da će Sudski savjet, ponovo nezakonito, odlučiti da Svetlani Vujanović prestaje sudska funkcija?

Sudski savjet bi danas, prema zakonu, trebalo da sutkinju Vujanović da uvede u pravosudni informacioni sistem radi dodjele predmeta.

Da li će Sudski savjet raditi prema zakonima države Crne Gore i poštovati odluke sudstva, ili pak po želji ministra pravde, ne znam. Ako se odluče za ovo drugo, može se desiti da donesu novu odluku da mi prestaje sudijska funkcija – kazala je Vujanović Pobjedi.

ZAHTJEVI I PREGOVORI

Ipak, povratak na radno mjesto sutkinje Vujanović nije prošao uobičajeno, jer je v. d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković kazala tokom razgovora sutkinji Vujanović da treba da napusti zgradu jer nije dobila presudu Upravnog suda, koja datira od 20. decembra. Vučković je tvrdila da je za presudu saznala iz medija, iako je članica Sudskog savjeta.

Nakon sastanka, Vujanović je i u elektronskoj formi dostavila originalnu presudu, a Vučković više nije insistirala na tome da Vujanović napusti zgradu. V. d. predsjednice je kazala da će postupiti po aktu Sudskog savjeta, nakon sjednice tog tijela koja je zakazana za danas. Takođe, tek nakon toga će se odrediti prema zahtjevima sutkinje Vujanović da joj se obezbijedi korišćenje kancelarije Miraša Radovića, da obavlja sudijsku dužnost u krivičnom odjeljenju i da joj se obezbijede sredstva za rad.

Obavještavam Vas da, imajući u vidu vaše zahtjeve, da Vrhovni sud Crne Gore nije stranka u postupku, da Sudski savjet bira, imenuje i razrješava sudije – dodala je Vučković odgovarajući na dopis Vujanović.

Vujanović je uz presudu Upravnog suda v. d. predsjednicu Vučković i dopisom obavijestila da se i Sudski savjet već odredio prema presudi.

Podsjećam Vas da se Sudski savjet u kome ste Vi član juče odredio o ovoj presudi, pa je začuđujuće da Vi ne znate za nju. Nudila sam Vam original presude, ali ste to odbili, pa Vam ovim putem dostavljam fotokopiju i istovremeno Vas obavještavam da nemate ovlašćenja da zabranite rad sudiji Vrhovnog suda koja je izabrana 2013. godine. Ukoliko posjedujete odluku Sudskog savjeta kojom mi je prestala sudijska funkcija, ja ću odmah napustiti sud – poručila je Vujanović u dopisu Vučković.

PIROVA POBJEDA

Vujanović je juče, prilikom dolaska na posao, Pobjedi kazala da je zadovoljna jer je dokazala ono što je tvrdila u avgustu 2021. godine, a to je da je Sudski savjet žene sa 64 godine diskriminisao i otjerao sa pozicije sudije i oduzeo im radni odnos dvije godine ranije nego muškarcima.

Međutim, nijesam zadovoljna jer je to trajalo toliko dugo. I pored izričite zakonske obaveze da se ove vrste postupaka moraju završiti u roku od šest mjeseci, nažalost, sudijama je trebalo skoro 18 mjeseci, dakle tri puta više da dokažu očiglednu diskriminaciju – rekla je Vujanović Pobjedi.

Prema njenim riječima, ovo za nju nije potpuna, već pirova pobjeda jer je, kako kaže, izgubila mnogo više nego što je dobila.

– Ali, dobile su sve žene u Crnoj Gori i moje koleginice jer ih više niko nikada neće diskriminisati i ponižavati kako je nas ponizio ondašnji Sudski savjet. To mi je zaista satisfakcija – naglasila je Vujanović.

Ona je istakla da je zadovoljna i zbog onih koji su karijeru gradili uništavajući je sutkinjama.

– Njima želim mirnu savjest – poručila je Vujanović.

Predsjednica Sudskog savjeta u vrijeme kada je donešena diskriminišuća odluka po sutkinje bila je Vesna Simović-Zvicer (sada v. d. predsjednice), a među članovima bio je i sadašnji SDT Vladimir Novović. Sagovornici Pobjede su naglasili da je upravo na njegovo insistiranje donijeta odluka da sutkinjama prestane funkcija.

ISTORIJA DISKRIMINACIJE

Upravni sud je u presudi od 20. decembra saopštio da je Sudski savjet doveo Vujanović u diskriminatorski položaj u odnosu na njene kolege muškarce kojima je prestala funkcija sa navršenih 66 (i više) godina i time joj onemogućio da obavlja sudijsku funkciju pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci, zbog čega je odlučio da spornu odluku poništi.

Tako je poništena odluka Sudskog savjeta od 3. avgusta 2021. godine, koji je tada konstatovao da sutkinjama koje su navršile 64 godine prestaje sudijska funkcija.

U Ustavu Crne Gore se navodi da sudijama prestaje funkcija zbog ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Sudski savjet je 3. avgusta 2021. godine penzionisao 23 sudije, među kojima i veliki broj sutkinja mimo njihove volje. To tijelo se pozvalo na Zakon o PIO, tačnije član 17, prema kome osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina (muškarac), odnosno 64 godine (žena). Brojni pravni eksperti su tada tvrdili da se tim članom ženama omogućava da idu u penziju sa 64 godine, samo ako žele, a da sudijsku funkciju mogu zakonski obavljati do 66. godine.

Ipak, Sudski savjet je to tumačio drugačije, sve do ove odluke Upravnog suda koji je potvrdio da se radi o diskriminaciji. Vujanović je Pobjedi kazala da je veliki broj tada diskriminisanih sutkinja već napunilo 66 godina i time ispunio zakonski uslov za odlazak u penziju.

Vujanović je tužbom osporila zakonitost odluke Sudskog savjeta pa je Upravni sud presudio da za prestanak sudijske funkcije nije postojao nužni uslov – a to je iskazivanje njene volje da želi da koristi pravo iz člana 17 stav 1 Zakona o PIO, zbog čega se nije mogao primijeniti član 121 stav 2 Ustava.

Smatra da je pobijanom odlukom grubo diskriminisana, po osnovu pola, jer joj je, bez njene saglasnosti, prestala sudijska funkcija sa navršene 64 godine, dok muškarci tu funkciju mogu obavljati do 66. godine. U tom smislu, kako je dalje navela, Sudski savjet je bio dužan da izbjegne diskriminatorski aspekt odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, pri čemu je ukazala na presudu Evropskog suda pravde Cresco investigation (C-193/17, EU:C:2019:43), u kojoj je ukazano na zabranu diskriminacije kao opšteg principa, kao i na obavezu nacionalnih sudova da garantuju pravnu zaštitu od diskriminacije – piše u presudi Upravnog suda.

Vujanović neće učestvovati u izboru Vučković

Da je presuda Upravnog suda obavezujuća i da proizvodi automatsko dejstvo, potvrđuje i postupak zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Vesne Jočić, koja je sutkinju Vujanović pozvala na Opštu sjednicu Vrhovnog suda, koja je zakazana za danas.

Na Opštoj sjednici će se danas obaviti intervju sa Vesnom Vučković koja je jedini kandidat za rukovodioca te institucije.

Vujanović je Pobjedi kazala da će prisustvovati toj sjednici, ali i da će odmah na početku saopštiti da je ranije protiv v. d. predsjednice Vučković podnijela krivičnu prijavu i da neće učestvovati u njenom intervjuisanju niti glasanju, jer ne želi da je ošteti negativnim glasom.

Nas pet sutkinja smo još 29. 7. 2022. podnijele specijalnom tužiocu krivičnu prijavu jer je, po našoj ocjeni, osnovano sumnjiva da je na štetu našeg prava (upravo u vezi odluka o prestanku funkcije) zloupotrijebila službeni položaj i odlučivala u našim predmetima u martu 2022, iako smo tražile njeno izuzeće jer smo tužile Sudski savjet, a ona je član tog savjeta – kazala je Vujanović.

Dodala je i da se Vučković na to nije obazirala nego je odbila njihove žalbe kojima su još početkom prošle godine tražile da im se postupci u kojima osporavaju odluke o prestanku funkcije – ubrzaju.

Zakonski rok u takvim postupcima je šest mjeseci, a prva pravosnažna presuda u slučaju Vujanović je donešena tek krajem prošle godine, 20. decembra, kada je Upravni sud ukinuo odluku Sudskog savjeta. Na taj način su sudije koje su se žalile izgubile 18 mjeseci, a veliki broj njih je u međuvremenu napunio 66 godina i tako po sili zakona – penzionisan.

Vujanović je Pobjedi pojasnila da je upravo zbog toga što sudovi nijesu odlučivali tokom šest mjeseci, bilo osnovano da se naloži sudijama Upravnog suda da postupak ubrzaju i donesu odluke.

Vučković je odbila i postupak se prolongirao na još dva puta po šest mjeseci – kazala je Vujanović.

U prijavi protiv v. d. predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković, koju su pored Vujanović, podnijele i Lidija Ivanović, Miljana Pavlićević, Dragica Kovačević, Dragica Stojanović i Vesna Pavišić, sutkinje su tražile da se „o odlučivanju o ovoj prijavi izuzme glavni specijalni tužilac Vladimir Novović jer je sa prijavljenom bio član Sudskog savjeta koji je nezakonitim odlukama lišio podnositeljke prijave sudijske funkcije…“.

Kovač ponovo „pritiska“ sudije

Ministar pravde Marko Kovač je juče ponovo reagovao na presudu Upravnog suda i tako kao predstavnik izvršne vlasti vršio pritisak na pravosuđe, koja je nezavisna grana vlasti.

Kovač je kazao da je proces u kojem je, na kraju, donijeta sudska odluka o vraćanju sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović na posao, obavljen u svega četiri radna dana, ocijenivši da u pitanju nije ažurnost „već nešto drugo“.

Kovač se u reagovanju nije osvrtao da je proces trajao 18 mjeseci, iako je prema zakonu odluku trebalo donijeti tokom šest mjeseci.

Ministar je juče kazao da se radi o sudovima u kojima građani na pravdu čekaju i po više godina, te da to upućuje na sumnju u neobjektivnost pojedinaca u Vrhovnom i Upravnom sudu, kao i na zloupotrebu pozicija zarad ličnih interesa.

Kovač ukazuje da je u vijeću, u slučaju Svetlane Vujanović, u svojstvu sudije izvjestioca odlučivala i sutkinja Hasnija Simonović koja je, kako je ocijenio, direktno bila zainteresovana za donošenje takve presude, jer po postojećem zakonu stiče uslove za prestanak sudijske funkcije ovog mjeseca. Ocijenio je da se radi o sukobu interesa, direktnom obliku korporativizma i odsustvu objektivnosti.

Na sjednici Sudskog savjeta će se danas razmatrati prestanak sudijske funkcije sutkinji Hasniji Simonović, koja, prema informacijama Pobjede, još uvijek nema 66 godina, kada prema zakonu, što je potvrđeno i presudom u slučaju Vujanović, stiče uslov za odlazak u penziju.

Ministar Kovač je prije dva dana kazao da je odluka Upravnog suda skandalozna.

Ovo je jedinstven slučaj da se na ovakav način u presudi Upravnog suda Crne Gore, a ranije i Vrhovnog suda Crne Gore, obrazlaže praksa Evropskog suda za ljudska prava jer se u dosadašnjoj praksi ovih sudskih instanci ne mogu naći primjeri ovakvog obrazloženja kada su u pitanju druga lica već isključivo kada su u pitanju sudije u konkretnom slučaju – kazao je Kovač i dodao da zbog svega navedenog kao član Sudskog savjeta smatra da je potrebno donijeti identičnu odluku u pogledu prestanka sudijske funkcije.

Ta izjava je izazvala oštre reakcije Sudskog savjeta i Udruženja sudija.

Iz Udruženja sudija su mu poručili da je pokazao elementarno nepoznavanje materije u koju se upušta te da se u crnogorskom zakonodavstvu primjenjuju norme međunarodnog prava u što se, kako su kazali, može uvjeriti i svaki pravni laik (uvidom u javnu bazu odluka na sajtovima sudova).

Poručili su i da zabrinjava i činjenica da Kovaču nije poznato da Sudski savjet, čiji je član u tekućem mandatu, ne može ponovno odlučivati i donositi „identičnu odluku“, jer je odluka Upravnog suda meritorna.

Apelovali su i da prestane sa pritiskom na nosioce pravosudnih funkcija.

Iz Sudskog savjeta su ministru Kovaču poručili da njegove ocjene ne predstavljaju stav ostalih članova tog tijela.

Takav javni nastup ministra pravde je povod reagovanja ostalih članova Sudskog savjeta, koji ne dijele njegovo mišljenje, ali svakako žele da doprinesu poštovanju načela vladavine prava, dok će svoje tumačenje ponuditi na sjednici Savjeta kada se bude raspravljalo o tom pitanju – navodi se u reagovanju.

Istakli su da nadležnost Sudskog savjeta ne podrazumijeva pojedinačne medijske istupe svojih članova koji će javno kritikovati sudije i sudske odluke, već naprotiv, treba da predstavlja garanciju od spoljnog pritiska na sudije prilikom vršenja sudijskih dužnosti.

Reagovanjem, kako su kazali, žele da zaštite povjerenje javnosti u sudstvo od u suštini političkog napada koji mu nanosi nesagledivu štetu.

Ovo posebno kod činjenice što taj napad dolazi od ministra pravde, koji je svakako upoznat sa činjenicom da kritikovane sudije imaju obavezu diskrecije koja ih sprečava da odgovaraju na napade – zaključuje se u reagovanju Sudskog savjeta.

Sudski savjet jedan stav o penzionisanju sudija imao 2020, drugi godinu kasnije

Za nepunih godinu, u razmaku od 15. oktobra 2020. godine i 3. avgusta 2021. godine, Sudski savjet je zauzeo dijametralno oprečne stavove u pogledu iste teme: imaju li sudije kad navrše starosnu granicu obavezu ili samo pravo da odu u penziju.

U prvom slučaju, Sudski savjet je 15. oktobra 2020. godine, povodom tada aktuelne priče o sticanju prava na penziju sudija, ocijenio da Ustav kao i norme sadržane u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju omogućavaju sudijama da sticanjem propisanih uslova iskoriste pravo na starosnu penziju, ali ne i obavezu. Kao i da nema predviđenih sankcija ukoliko se to pravo ne iskoristi.

Stav Sudskog savjeta je da se funkcija sudije koja je Ustavom Crne Gore propisana kao stalna, ne može odvojiti od radnog odnosa, u prilog čemu postoji praksa Ustavnog suda CG (U.br.70/02 od 30. 5. 2003. godine). Isto tako, postoji presuda Suda pravde Evropske unije (što je i istaknuto u prijedlogu upućenog od strane Sudskog savjeta Ustavnom sudu), u kojoj je zaključeno da je Mađarska povrijedila svoje obaveze iz direktive Savjeta EU, te da je obavezna prijevremena penzija između ostalih i sudija, neopravdana diskriminacija po starosnoj dobi (C-286/12, EU:2012:687) – saopšteno je tada iz Sudskog savjeta.

Nepunih godinu kasnije, Sudski savjet je zauzeo drugačiji stav na osnovu kojeg su 23 sudija, uključujući i šest sutkinja, ispraćeni u penziju.