Pisani otpravak presude u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine još nije završen iako su kazne izrečen prije više od pet mjeseci. Iz Višeg suda su za Standard kazali da nakon što je predsjednik tog suda Boris Savić odobrio produženje roka za izradu pisanog otpravka, više ne postoji zakonski rok do kojeg presuda mora dobiti pisanu formu. Jedini način da se ovaj proces ubrza, kako nam je kazao advokat Nikola Martinović, je podnošenjem kontrolnog zahtjeva. S obzirom na to da nijedna strana u postupku nema u planu da podnosi takvu vrstu zahtjeva, pisanje presude može se otegnuti u nedogled.

Predsjednica vijeća sudija u tom predmetu Suzana Mugoša u julu je tražila od predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića produženje zakonskog roka za podnošenje pisanog otpravka presude – a taj rok je u složenim stvarima shodno članu 378 Zakonika o krivičnom postupku dva mjeseca po objavljivanju presude.

Nema više rokova

Iz Višeg suda su nam kazali da nakon produženja više nemaju obavezu da najavljuju kad će pismeni otpravak biti gotov.

“Rok za završavanje pismenog otpravka presude je dva mjeseca, ali je sudija Suzana Mugoša obavijestila predsjednika Višeg suda da joj je potrebno dodatno virjeme za izradu poresude zbog složenosti predmeta i brojnosti dokaza. Više ne postoji zakonski rok u kojem pisani podnesak treba da bude dostavljen”, rekla je za Standard portparolka Višeg suda Aida Muzurović.

S obzirom da se već dugo vremena čeka na pisani otpravak presude, pitanje je da li će to imati političke konsekvnce, jer iz Demokratskog fronta, u svojim javnim nastupima, već potenciraju priču “kako presuda nije ni pravosnažna, da država nema volje i osnova da je napiše i dostavi liderima DF-a”.

Sud ne interesuje politika

Advokat Nikola Martinović je kazao je za Standard da Sud ne interesuje politički rejting bilo koje stranke i da oni rade svoj posao.

“Oni mogu da odugovlače koliko hoće sa presudom i to je uobičajena praksa. Zakon kaže da se presuda treba izraditi u roku od 30 dana, ali ima izuzetak u zakonu koji kaže da se rok može biti produžen za 30 ili više dana. Ali, zakon ništa ne kaže što se dešava ako presuda ne bude napisana u tom predviđenom roku, nema nikakve sankcije. Kako narod kaže – čekaj dok me ne vidiš”, rekao je Martinović.

Odgovorajući na pitanje da li to može da bude iskorišćeno kao politički adut od strane DF-a, Martinović kaže da “Sud ne razmišlja što će biti korisno politički DF-u ili nekoj drugoj stranci”.

On je istakao da je jedini način da se ubrza pisanje presude podnošenje kontrolnog zahtjeva.

“Taj zahtjev mogu da podnesu stranke u postupku, ako im je u interesu da se postupak što prije završi”, rekao je Martinović.

DF-u se ne žuri

Iz Demokratskog fronta, čiji su lideri Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni na po pet godina zatvora u procesu za pokušaj terorizma, kazali su nam da “im se ne žuri i da ne razmišljaju da podnose bilo kakav kontrolni zahtjev”. S obzirom da je i Tužilaštvo više puta naglasilo da je za njih ovaj predmet završen, čini se da se izrada pismenog otpravka presude može otegnuti do u nedogled.

Trinaest osoba osuđeno je 9. maja za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.

B. Knežević