PKCG: Mogućnosti za rast u vrijeme pandemije virusa Covid-19

Kako je saopšteno, diskusija koja je okupila strane investitore, domaće kompanije, predstavnike izvršne vlasti i stručnjake iz OECD-a, bila je usmjerena ka pronalaženju načina da se pruži podrška preduzećima u jačanju proizvodnje i pristupu inostranim tržištima, što je jedan od načina za prevazilaženje trenutne krize.

Uvodna izlaganja imali su potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i Marzena Kisielewska, šefica Odjeljenja OECD za Jugoistočnu Evropu. Moderator je bio direktor Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Miljan Šestović.

Potpredsjednik Komore Danilo Gvozdenović je kazao da tema skupa, pored neposrednog odgovora na ekonomske posljedice pandemije, apostrofira sagledavanje razvojnih politika koje će doprinijeti boljem pozicioniranju crnogorske ekonomije.

Prema njegovim riječima, aktuelna pandemija je uzrokovala šok bez presedana u pogledu javnog zdravlja i prerasla u krizu koja je značajno umanjila privredne aktivnosti i izazvala poremećaje na globalnom tržištu. Prekid privredne aktivnosti na određeni period i njeno ponovno pokretanje u ambijentu neizvjesnosti i straha od narednih talasa pandemije, uticali su na značajan pad prihoda i primorali brojna preduzeća na redukciju radnih mjesta i proizvodnih kapaciteta, naročito u sektorima turizma, ugostiteljstva i saobraćaja.

“Crna Gora je prije pandemije bilježila pozitivne ekonomske rezultate i prema podacima Eurostata svrstana je među evropske ekonomije koje su posljednjih godina najbrže rasle. Postignuti ekonomski rezultati i fiskalna konsolidacija dali su prostor Vladi Crne Gore da, i u ovim teškim uslovima, pravovremenim mjerama očuva stabilnost privrednog sistema”,naveo je Gvozdenović.

On je izrazio uvjerenje da će mjere, među kojima su i one donijete na inicijativu Komore, dati značajan, dodatni impuls razvoju nakon suzbijanja pandemije, u svim sektorima privrede.

“Pandemija i njene posljedice potenciraju potrebu za dodatnim jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim okolnostima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta, a ova kriza je pokazala koliko je važno imati optimalnu moguću ekonomsku nezavisnost”, naglasio je Gvozdenović.

Vlada je Programom ekonomskih reformi i drugim strateškim dokumentima utvrdila ciljeve koji ukazuju na potrebu dodatnog restrukturiranja privrede, kako bi se ublažila njena zavisnost od pojedinačnih sektora i osigurao dugoročni razvoj. U kontinuitetu se obezbjeđuju povoljne kreditne linije i usvajaju podsticajne mjere, što je rezultiralo značajnim ulaganjima u sektore energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, a posebno u turizmu, u posljednjih desetak godina, kroz izgradnju velikog broja hotela .

Znatno je povećan agrobudžet, kazao je potpredsjednik, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u poljoprivredu. Konstantno se radi na promociji i zaštiti kvalitetnih tradicionalnih prozvoda. Koncept geografske oznake proizvoda nosi potencijal daleko većih prihoda i pozitivnih učinaka na razvoj lokalnih sredina, ukoliko se na adekvatan način komercijalizuje.

Za jačanje izvoznog potencijala ekonomije posebno je važan sektor energetike, dodaje on. Izgradnja elektrana, korišćenje hidro, solarnog i potencijala vjetra daju za pravo očekivanjima da ćemo postati izvoznik električne energije, čemu dodatni podsticaj daje podmorski kabl prema Italiji.

Prema njegovim riječima, metalska industrija i u okolnostima pandemije pokazuje vitalnost, dok je sektor informaciono-komunikacionih tehnologija jedan od rijetkih koji je u ovoj situaciji pretrpio minimalne gubitke. I ovaj privredni sektor će imati značajne olakšice za početak poslovanja start up preduzeća, umanjenje poreza i doprinosa za zapošljavanje, ali i oslobađanje od njih za inovativne projekte. Planira se i uspostavljanje Fonda za inovacije.

Razvoj drvne industrije treba zasnivati na racionalnom korišćenju sirovine, jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti proizvođača iz Crne Gore u izvozu proizvoda više faze prerade.

“Apsolutni prioritet Komore u narednom periodu treba da bude kontinuitet poslovanja privrednih subjekata i očuvanje radnih mjesta zaposlenih, te dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede”, aključio je Gvozdenović.

Marzena Kisielewska, šefica Odjeljenja OECD za Jugoistočnu Evropu, kazala je da je ovaj seminar organizovan i u drugim državama okruženja kako bi se doprinijelo detaljnoj analizi posljedica Covid-19.

“Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana su jako uspješne u privlačenju stranih direktnih investicija i mi smo kao organizacija otvoreni da pružimo pomoć u zadržavanju postojećih i privlačenju novih ulaganja u novonastalim uslovima”, rekla je Kisielewska.

Prema njenim riječima, mijenja se tržište investicija jer pandemija povećava distancu među državama.

“Naš je cilj da pomognemo Crnoj Gori da izdrži izazovna vremena i da se izbori sa teškoćama”, kazala je ona.

Predstavnica OECD je pozvala crnogorske privrednike i predstavnike institucija da i dalje učestvuju u okruglim stolovima i drugim događajima koji doprinose donošenju razvojnih politika i prevazilaženju kriznih perioda.

“U trenutku kada sve vlade implementiraju mjere kojima će zaštiti ekonomiju od posljedica pandemijske krize, ovakva diskusija može da pokaže ko su potencijalni partneri i na koji način možemo da proširimo kapacitete za nastavak razvojnih procesa”, kazala je Kisielewska.

Naglasila je da OECD dugo sarađuje sa Vladom Crne Gore te da raduje što mjere podrške koje ona donosi nijesu samo usmjerene na ublažavanje posljedica, već i na budući razvoj ekonomije.

“Zapadni Balkan može biti svjetski centar razvoja, pa međusobna i povezanost njegovih zemalja sa EU imaju izuzetnu važnost. Moramo raditi na poboljšanju održivosti privrede i rada svih preduzeća kako bismo iz ove situacije izašli sa što manjim gubicima”, zaključila je Kisielewska.

Anita Richter, viša analitičarka politika u Odjeljenju OECD-a za Jugoistočnu Evropu i njen kolega Przemek Kowalski, prezentovali su izvještaj ove međunarodne organizacije „Globalna Jugoistočna Evropa: Oslobađanje transformacijskog potencijala za rast na Zapadnom Balkanu“.

Zapadni Balkan nastojao je da se integriše u globalna tržišta i razvija ekonomiju privlačenjem direktnih stranih investicija. U tu svrhu zemlje su postupno liberalizovale tržišta i reformisale poslovno okruženje. Međutim, puno ostaje da se uradi kako bi se smanjila nezaposlenost i zatvorio prosječni jaz u primanjima s Evropskom unijom. Ovaj izvještaj primjenjuje posebnu metodologiju za utvrđivanje proizvoda i sektora na koje se Zapadni Balkan može osloniti kako bi prešao na viši nivo razvoja koji odlikuje napredne ekonomije. Analiza pokazuje kakav je potencijal za unapređenje proizvodnje i konkurentnosti u sektorima prehrambene industrije, metaloprerade, mašinskoj i auto industriji.

“Međutim, da bi Zapadni Balkan mogao osloboditi transformacijski potencijal, izvještaj otkriva izazove koje treba riješiti u svakom od sektora. Uklanjanjem takvih prepreka i povećanjem složenosti svojih izvoznih korpi, ekonomije Zapadnog Balkana moći će se približiti globalnim lancima vrijednosti podsticati stvaranje radnih mjesta”, navodi se između ostalog u Izvještaju.

O uticaju Covid-19 na poslovanje u Crnoj Gori govorila je Nina Drakić, savjetnica predsjednika Komore.

Ona je istakla da Komora, od pojave koronavirusa, u kontinuitetu prati dešavanja u privredi i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija. Već 13. marta kreirala je online upitnik, na osnovu kojeg su rađene analize, rješavane poteškoće u poslovanju, te pripremani predlozi mjera donosiocima odluka u cilju ublažavanja posljedica i podrške privredi. Kroz online upitnik je više od 300 privrednika iskazalo probleme sa kojima su se suočili, dok je još 400 sličnih zahtjeva pristiglo drugim kanalima komunikacije.

Većina anketiranih kompanija, odnosno 88,1%, saopštilo je da pojava koronavirusa ima negativan uticaj na njihovo poslovanje. Svi privredni subjekti ukazali su na pad prihoda, a time i likvidnosti, te otežano izmirivanje tekućih obaveza iz poslovanja. Preduzeća koja pružaju usluge smještaja i ishrane, kao i putničke agencije, suočila su se sa otkazivanjem svih ugovorenih aranžmana, a sektor trgovine sa otežanom nabavkom robe i smanjenjem prometa.

Zatvaranjem graničnih prelaza, prevoznici putnika bili su prinuđena da u jednom periodu potpuno obustave poslovanje, dok je prevoz roba i logističkih usluga bio na značajno manjem nivou. Najveći izazov u poslovanju privrednih subjekata iz sektora građevinarstva, pored otežane nabavke materijala i opreme, predstavljao je nedostatak radne snage, uslovljen zatvaranjem granica, jer veliki broj građevinskih radnika dolazi iz zemalja Regiona. Ukoliko se izuzme prerađivačka industrija, u kojoj je bila otežana nabavka sirovina i izvoz gotovih proizvoda, pandemija je najmanji uticaj imala na sektor industrije.

U Komori je 30. aprila 2020. godine uspostavljen Call centar čiji je zadatak da se privrednicima daju informacije i pojašnjenja u vezi primjene mjera i uputstava NKT-a.

Privredna komora Crne Gore od prvog dana zajedno sa NKT-om i Ministarstvom ekonomije bila uključena u praćenje snabdijevanja tržišta, prije svega neophodnim osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu.

Komora je kao članica Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, participirala u uspostavljanju sistema “zelenih koridora” koji omogućavaju nesmetani dvadesetčetvoročasovni protok roba preko određenih graničnih prelaza.

Komora je konsultovana je prilikom donošenja prvog paketa ekonomskih mjera koje su usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta, dok je njen predsjednik bio član Ekonomskog tima za pripremu drugog paketa mjera.

“Ova asocijacija je partner Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, u realizaciji istraživanja o procjeni uticaja COVID-19 na mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike, koje analizirala perspektive rasta u Crnoj Gori. Rezultati istraživanja, koje je rađeno u maju tekuće godine na reprezentativnom uzorku od 319 kompanije, između ostalog, pokazuju da se uticaj krize ogleda u padu prodaje i rastućim gubicima. Među kompanijama koje su imale manju prodaju u odnosu na isti period 2019. godine, više od polovine ima preko 75% nižu prodaju, dok četiri od 10 kompanija imaju 100% smanjenje prodaje. Gubici od preko 75% su uglavnom prisutni u uslužnim kompanijama. Veliki broj, 86% preduzeća je prijavilo smanjenje poslovnih prihoda u ovom periodu. Njih 59% prijavilo pad prihoda od 75%, odnosno njih 40% i cijelih 100%.

Sagledavajući deset najvećih izazova pandemije, pored smanjene tražnje u istraživanju se izdvajaju troškovi radne snage sa 26%. Tu se nalazi opasnost daljeg rasta nezaposlenosti i eventualno transfera nezaposlenosti u neformalnu ekonomiju. Poremećen lanac snabdijevanja, kao i prekid dostave ili nabavke poluproizvoda ili usluga potrebnih za proizvodnju ili proizvoda za preprodaju, češće su isticani kao najznačajniji izazovi tokom pandemije za preduzeća koja se bave trgovinom”, piše u saopštenju.

Uslijedila je panel diskusija na temu „Pristupi za uspješno privlačenje investicija, promociju izvoza i ekonomsku integraciju u vrijeme Covid-19, u kojoj su učestvovali predsjednici odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije te metalurgije i metaloprerađivačke industrije Milutin Đuranović i Ranko Nikolić, finansijski direktor kompanije Euromix Beton Bar Enes Bada, zatim savjetnica u Direktoratu za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Sanja Varajić, generalni direktor Direktorata za nauku i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke Darko Petrušić i viši savjetnik za trgovinu i industriju pri OECD Antonio Fanelli.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore MILUTIN ĐURANOVIć ocijenio je da će zdravstvena kriza proći, ali da će se dugoročno osjećati ekonomske posljedice. Prema njegovim riječima, u ovom izazovnom vremenu jako je važno sačuvati sirovinsku osnovu i raditi na supstituisanju uvoza potrošnjom domaćih proizvoda.

“Uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosi 588 miliona eura, što je više od vrijednosti ukupnog izvoza naše zemlje”, naveo je Đuranović.

On je pozvao na poljoprivredni patriotizam, odnosno da bude veća zastupljenost domaćih proizvoda u crnogorskim marketima.

Prema njegovim riječima, država treba da još snažnije podstiče proizvodnju i otkup, odnosno plasman poljoprivrednih proizvoda, uzimajući u obzir to da agrar ima značajne multiplikativne efekte i snažno doprinosi ruralnom razvoju.

Predstavnici crnogorskog metalskog sektora su tokom webinara istakli spremnost da se nose sa konkurencijom kada je u pitanju know how i kvalitet proizvoda, te istakli da im je potrebna adekvatna podrška komercijalnih banaka i Investiciono razvojnog fonda.

Ranko Nikolić, predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore, ocjenjuje da prostor za supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom postoji i u ovom sektoru.

– Crnogorska preduzeća iz metalskog sektora mogu da izrade proizvode jednakog kvaliteta kao kompanije u razvijenim zemljama, s tim što bi njihove cijene bile niže, kao i troškovi transporta – naveo je Nikolić.

On je apelovao da se ubrzaju procedure dobijanja sredstava od IRF-a i poslovnih banaka za nabavku repromaterijala, kako bi kompanije koje imaju garantovan plasman nesmetano mogle da realizuju ugovorene poslove.

Enes Banda, Euromix Beton Bar, smatra da je neophodno formirati razvojnu banku koja bi podržavala izvozne projekte crnogorskih kompanija.

– Ublažavanje negativnih posljedica krize moguće je ostvariti kroz investiranje u nove pogone. Samo se sinergijskim djelovanjem države, privrede i finansijskog sektora može odgovoriti velikim izazovima pandemije – naveo je predstavnik kompanije koja u posljednje tri godine izvozi u više od 30 zemalja svijeta.

Prema riječima savjetnice u Direktoratu za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Sanje Varajić, Vlada je prvim mjerama podrške ekonomiji nastojala da sačuva radna mjesta i likvidnost preduzeća.

Tokom implementacije drugog paketa mjera pomoći privredi koje realizuje Ministarstvo ekonomije, za oko 33.000 podnešenih zahtjeva za april i maj, privrednicima je isplaćeno 130 hiljada subvencija ličnih dohodaka u vrijednosti od oko 33 miliona eura.

“Kao odgovor na krizu, a u cilju oporavka ekonomije i pospješivanja daljeg rasta malih i srednjih preduzeća, Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomije će u okviru III paketa ekonomskih mjera implementirati Program za unapređenje konkurentnosti privrede. Program se sastoji od 17 programskih linija, od čega je sedam novih, dok su postojeće dodatno unaprijeđene”, rekla je Varajić.

Program za unapređenje konkurentnosti privrede ima za cilj podsticanje investicija, jačanje inovativnosti, povezivanje u klastere, usvajanje međunarodnih standarda, jačanje podrške za osnivanje preduzeća, podršku internacionalizaciji i širenju na nova tržišta, kao i podršku za digitalnu transformaciju biznisa.

Kroz realizaciju različitih komponenti ovog Programa obezbijediće se podrška odabranim malim i srednjim preduzećima na osnovu njihove spremnosti i potencijala za izvoz, aktivnih u sektoru poljoprivredne proizvodnje, zanatstva i lake industrije, kako bi započeli ili razvili postojeće izvozne aktivnosti.

“U skladu sa predstavljenim izvještajem i istraživanjem koje je uradio tim OECD-a, gdje su prepoznati prioriteti i sektori od strateškog značaja za dalji razvoj, mogu primjetiti da smo na dobrom putu i nadamo se da će preduzimanje već navedenih mjera obezbijediti sigurnost i održivost crnogorske privrede”,zaključila je Varajić.

Generalni direktor Direktorata za nauku i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke Darko Petrušić kazao je da se prioritetni pravci razvoja navedeni u Strategiji pametne specijalizacije uveliko preklapaju sa preporukama OECD-a koje se odnose na mogućnosti rasta ekonomije.

Prema njegovim riječima, zabrinjava što Crna Gora uvozi hranu u vrijednosti cjelokupnog izvoza koji ostvaruje. Za zabrinutost je, kaže on, i činjenica da raste izvoz proizvoda nižeg stepena prerade.

“Potrebno je raditi na jačanju izvoza srednje i visokotehnoloških proizvoda, gdje je neophodna jača veza privrede i naučnog sektora”, navodi Petrušić.

Govoreći o strateškim razvojnim pravcima Crne Gore ukazao je na značaj energetike i agrara, ali je ukazao i na komprativne prednosti u farmaceutskoj industriji.

“U našoj zemlji raste 15 endemskih vrsta koje bi se mogle koristiti za izradu medikamenata”, riječi su Petrušića.

Viši savjetnik za trgovinu i industriju pri OECD Antonio Fanelli ocjenjuje da je 2020. izgubljena godina za turizam.

“Crna Gora može da intenzivira aktivnosti u nadogradnji turističke ponude na Primorju. Ovaj period može se iskoristiti i da se završe investicioni projekti koji su u toku”, navodi Fanelli.

U sektoru proizvodnje hrane naša zemlja može, prema njegovoj ocjeni, da radi na unapređenju kvaliteta proizvoda kroz implementaciju evropskih standarda, kao i na jačanju prodajne mreže i elektronske trgovine.

Što se tiče metalskog sektora, Fanelli smatra da veliki proizvođači u saradnji sa MSP treba mnogo više da budu okrenuti izvozu na regionalno tržište.

Zaključio je da predstoji veoma izazovan period tokom kojeg je neophodno sagledati šanse za ekonomski oporavak i iskoristiti finansijsku podršku koju, između ostalog, nudi Evropska unija.

Nenad Radović iz Agencije za investicije smatra da je potrebno razvijati i promovisati sektore koji su pokazali rezistentnost na eksterne šokove uz dalje unapređenje uslužnih, prije svega turističkog. On je apostrofirao sektor drvne industrije koji ima potencijal da značajnije doprinese ekonomiji Crne Gore ukoliko se fokus stavi na veću finalizaciju proizvoda.