Prijedlog je stigao deset dana nakon što je Ustavni sud, 29. septembra, većinom od pet prema dva glasa ocijenio da uslovljavanje boravka u vrtiću obaveznom vakcinacijom nije suprotno Ustavu.
Zarazni i prije osipa
Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić kazala je za Pobjedu da je zabrana boravka u vrtiću tek po izbijanju epidemije zakašnjela mjera.
“Kada se u vrtiću zvanično identifikuje prvi slučaj i proglasi epidemija, virus je već danima kružio u kolektivu. Osoba je zarazna četiri dana prije nego što se pojavi osip. Zabrana u tom trenutku je zakašnjela reakcija, jer su mnoga djeca već bila izložena virusu”, ukazala je ona.
Podsjeća da su male boginje jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti poznatih medicini.
“Jedna osoba može da zarazi između 12 i 18 osjetljivih osoba. Za razvoj zaštitnih antitijela nakon prve doze MMR vakcine potrebno je u prosjeku dvije do tri sedmice. Dakle, zabrana vrtića tek u epidemiji je primjer neracionalnog i neodgovornog postupanja, zato što imamo mogućnost prevencije, ali smo odlučili da je odbacimo. Djelujemo reaktivno umjesto preventivno. Reaktivno djelovanje u zdravstvu povezano je sa povećanim rizicima od komplikacija i znatno je skuplje nego prevencija”, kazala je Popović-Samardžić.

Milena Popović-Samardžić / Foto: Mara Babović
Prema njenim riječima, vakcinacija kao uslov za upis u vrtić sprečava epidemiju, dok zabrana tokom epidemije samo konstatuje štetu.
“Mjera ima smisla isključivo kao preventiva. Kada epidemija već izbije, uvođenje zabrane je zakašnjela reakcija i ne može zaustaviti prvi talas zaražavanja”, istakla je Popović-Samardžić.
Kazala je da najoštrije osuđuje ovakvu inicijativu.
“Zdravlje djece i stabilnost zdravstvenog sistema moraju ostati iznad svakog stranačkog interesa”, poručila je Popović-Samardžić.

Pozvala je DNP da pokaže političku odgovornost, povuče prijedlog i poštovanjem naučnih činjenica i zdravstvene struke doprinese unapređenju javnog zdravlja u Crnoj Gori.
Šta se mijenja
Prijedlog mijenja samo prvi stav člana 42. Sada on glasi: „Uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.“
Prema prijedlogu DNP-a, glasio bi ovako: „Za vrijeme proglašene epidemije zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija, odnosno kada postoji neposredna opasnost od njenog širenja, utvrđena od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dijete kod kojeg nije sprovedena obavezna vakcinacija protiv te bolesti ne može privremeno boraviti u javnoj ili privatnoj predškolskoj ustanovi, do prestanka opasnosti, osim u slučaju trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.“
Zabrana bi važila samo za bolest od koje dijete nije vakcinisano. Drugi stav člana 42 ostaje isti – potvrdu o vakcinaciji i dalje može izdati samo izabrani doktor za djecu. Prijedlog ne kaže ko proglašava epidemiju ni ko utvrđuje da je opasnost prestala.
Argument iz manjine
U obrazloženju predlagači kažu da se njihovim rješenjem štiti zdravlje djece, „uključujući djecu koja ne mogu biti vakcinisana, tačno onda kada postoji stvarni rizik od zaraze“. Navode i da se time zakon usklađuje sa članom 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju. Prema tom članu, boravak djece u ustanovi ograničava se privremeno, zbog stvarne opasnosti od zaraze, a ne trajno.
“Time se otklanja neusklađenost dva zakona i vraća jedinstvo pravnog poretka, a djeci se van perioda stvarne opasnosti vraća jednak pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju”, navodi se u obrazloženju.
To je suština izdvojenog mišljenja predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i sudije Faruka Resulbegovića. Oni su smatrali da je osporenom normom narušeno jedinstvo pravnog poretka. Ukazali su da Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisuje da je predškolsko obrazovanje jednako dostupno svakom djetetu. Djeci oboljeloj od zarazne bolesti boravak u vrtiću po tom zakonu zabranjen je samo privremeno, po članu 26.
Većina sudija bila je drugačijeg mišljenja. Sud je zaključio da je zakonodavac imao „relevantne razloge“ da, radi zaštite javnog zdravlja, propiše vakcinaciju kao uslov za vrtić. Ocijenio je i da ranije mjere, uključujući prekršajne sankcije, nijesu dale rezultate. Posebnu težinu Sud je dao djeci koja zbog trajne medicinske kontraindikacije ne mogu biti vakcinisana.
“Njihova mogućnost da bezbjednije borave u predškolskim ustanovama zavisi i od visokog obuhvata vakcinacijom ostale djece”, navedeno je u saopštenju Suda.
Ustavni sud je zaključio i da je postignuta pravična ravnoteža između prava djece na predškolsko obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje i život stanovništva.
Odlučivao je nakon javne rasprave održane 15. septembra. Dok je rasprava trajala, ispred zgrade Suda protestovali su roditelji koji se protive normi, u organizaciji nevladine organizacije „Luča slobode“. Tražili su pravo izbora i najavili da razmišljaju o blokadi vrtića. Podnosioci inicijativa, Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora, tvrdili su na raspravi da ne osporavaju vakcinaciju, nego način na koji se mjera sprovodi.
Hitno, bez troškova
Hitni postupak predlagači obrazlažu potrebom da se „bez odlaganja“ promijeni važeći okvir i obezbijedi pravna sigurnost za djecu, roditelje i vrtiće, jer se radi o pitanju koje „neposredno utiče na ostvarivanje prava djece na boravak i vaspitanje i obrazovanje u predškolskim ustanovama“. Navode da za sprovođenje zakona nije potreban novac iz budžeta. Pozivaju se na Konvenciju UN o pravima djeteta i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.
Daleko od 95 odsto
Obavezna vakcinacija kao uslov za vrtić uvedena je izmjenama zakona početkom godine, a primjenjuje se od 1. septembra. Uvedena je zbog niskog obuhvata imunizacijom. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod dvogodišnjaka pao je na 13,2 odsto. Za kolektivni imunitet potrebno je 95 odsto.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je nakon odluke Ustavnog suda da je, prema podacima od 28. septembra, obuhvat prvom dozom MMR vakcine u kohorti rođenoj 2024. porastao sa 13,2 na 36,2 odsto. U predškolskim kohortama rođenim od 2020. do 2024. iznosi 64,2 odsto.
Preporučeno
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović upozorila je na javnoj raspravi u Ustavnom sudu da postoji neposredan rizik od epidemije malih boginja.
















