Iz godine u godinu tokom ljetnje sezone tu je i požarna vatra, guta šume, uništava imovinu, prijeti ljudima i nanosi štetu budžetu. I sve dok dim vatrene stihije ne prekrije nebo, čini se ne sjetimo se prevencije. Jedan od načina da nam sa ljetom ne dolaze i veliki požari je sistem rane dojave, bezbjednosna procjena, statistika požara, dronovi za detekciju, ali i veća bezbjednosna kultura građana, kazao je profesor fakulteta za bezbjednost na Univerzitetu u Beogradu Darko Trifunović.
U Crnoj Gori, ističe, svake godine na istim mjestima nastaju požari i pita se je li nemoguće odraditi sistem rane dojave.“Prema statistici zapravo se i raspoređuju lokacijski specijalna vozila, znači u ovo slučaju vatrogasna vozila, ali se sve češće i češće u zemljama sa visokim turizmom koriste i dronovi koji na takvim lokacijama uz pomoć različitih softvera detektuju požar, automatski javljaju, blago upozoravaju i sve ono što se rano otkrije to može i faktički da se vrlo efikasno suzbije ili u ovom slučaju gasi”, kazao je Trifunović.
Motivi piromana mogu biti različite prirode, zato Trifunović savjetuje da kao turistička država prikupljamo podatke i od obavještajnih službi, posebno susjednih država.
“I oni koji rade procjenu, taj takođe mora da uđe i u tu dimenziju, znači mogućnost postavljanja požara od strane piromana i njihovih motiva, a onda je naravno to posao za službe, da upravo ljude, da detektuju takve ljude, takva lica i da ih na određen način spriječe, demotivišu i sve ostalo”, ističe Trifunović.
Trifunović tvrdi da je potrebno puno vremena da Crna Gora naukom zaštiti i građane i imovinu od takvih prijetnji.
“Ne postoji način da se sistem bezbjednosti unaprijedi, ne postoji način da takav sistem zaživi ukoliko se ne radi na studijama bezbjednosti, a opet te studije bezbjednosti zavise od nauke bezbjednosti”, napominje on.
Preporučeno
U međuvremenu, dok se vatra i dalje širi, najviši državni zvaničnici i političari pozivaju na izmjene zakona i pooštravanje kazni za piromane.