Video
Ona ističe da je pored prizora zgarišta, rano ujutro 30. jula, rastužilo i objašnjenje zašto požar nije mogao da bude ugašen prije nego se proširio.
“Još više sam bila tužna nakon što sam čula da nije mogao odmah da bude ugašen jer nije bilo vode u hidroforima koji su tamo postavljeni već nekoliko godina. Čemu onda služe”, pita Jelena.
Prvi požar na Gorici ove godine izbio je 29. jula, a vatra je tom prilikom zbrisala veliku površinu pod zelenilom, drvećem i niskim rastinjem. U gašenju požara učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila.
Od prvog požara do utorka, 3. avgusta na Gorici je gorjelo još četiri puta.
Ko podmeće požare?
Za većinu požara koji tokom vrelih ljetnjih mjeseci izbiju na teritoriji Crne Gore, najčešće u centralnom dijelu i na primorju, lokalne vlasti sumnjaju da su podmetnuti.
No, pitanje na koje za sada niko nema odgovor jeste – ko ih podmeće? Piromani ili oni koji to rade namjerno, sa konkretnim ciljem?
Piromanija, kao psihopatološka kategorija, podrazumijeva nesavladiv, nekontrolisan impuls za paljenjem vatre, čisto da bi se u tom činu uživalo, kaže za RSE profiličar Milisav Popović:
“Piromani mogu biti lica sa duševnim ili mentalnim poremećajima, i mislim da bi vam neki od iskusnijih psihologa bolje pojasnili jezgro njihovog razloga. No, sam čin sa sobom nosi određene senzacije kod počinioca: ogromna želja (nagon) za paljenjem, fascinaciju plamom, osjećaj sveukupnog zadovoljstva i uzbuđenja zbog nekontrolisanog širenja vatre.”
U neformalnoj grupi „Oči Podgorice“ kažu da su posljednji požari na brdu Gorica namjenski i da nijesu posljedica piromanije već nezasitih apetita građevinskog lobija.
“Mi nemamo dilemu. Ovdje se ne radi o nečijoj bolesnoj potrebi da pali okolo i uživa u tome , već mi imamo ovdje nekoga ko će da uživa kasnije u ‘plodovima’ ovih požara tako što će imati finansijsku korist od građevinskih poduhvata na ovom području. Nije ovdje u pitanju neki Neron nego neko ko namjerava da tu ‘posadi’ dvije ili tri zgrade”, kaže za RSE Predrag Tomović iz grupe Oči Podgorice.
I profiličar Milisav Popović ukazuje da postoje ljudi koji nijesu klasični piromani već namjerno podmeću požare:
“Postoje i oni drugi – bez ozbiljnijih psihičkih poremećaja, koji određeni čin vrše zarad namjernog nanošenja štete. Osveta, bijes, ne zaboravite i “najamnički” aspekt je nerijetko u opticaju – kada neko od nekog lica zatraži da to učini, uz novčanu satisfakciju.”
Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je zbog više pokušaja paljenja brda Gorica, ali i manjeg brda Ljubović, takođe poznatog šetališta i jednog od simbola grada, naložio dvadesetčetvorosatni nadzor brda i pozvao građane da do daljnjeg, izbjegavaju šetnju i rekreaciju na tim lokacijama.
“Činjenicu da nam treba cjelodnevni nadzor kako bismo sačuvali dvije najznačajnije park-šume u Podgorici, doživljavam kao poraz naše društvene zajednice”, napisao je Vuković na Facebook profilu.
Kolike su kazne?
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore zaprijećena kazna za podmetanje požara, što je podvedeno pod krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, je od šest mjeseci do pet godina.
U praksi je, međutim mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda, kaže za RSE predsjednik Advokatske komore Crne Gore i dugogodišnji advokat, Zdravko Begović.
“Sa žaljenjem moram da kažem da je mali broj tih osoba koje su izazivale požare procesuirano. Ja sam tokom moje karijere imao samo jedan takav slučaj a rijetke su i moje kolege koje su zastupale nekoga u tim slučajevima”, navodi Begović koji apeluje na nadležne da formiraju registar piromana kako bi se preveniralo njihovo dalje destruktivno ponašanje.
Rješenje ili rješenja za požare
Kao prvi korak u sprječavanju budućih požara na Gorici, Predrag Tomović iz neformalne grupe Oči Podgorice predlaže potpunu zabranu gradnje u tom dijelu grada kao i postavljanje bazena (kaptaže) sa vodom na vrh brda:
“Prvo moratorijum na gradnju na Gorici a onda i ono najvažnije – kaptaša koja bi punila hidrofore i bila nezavisna od gradskog vodovoda odakle sada voda il ne stiže ili je pritisak slab zbog toga što podgoričani zalivaju bašte i na druge načine neracionalno troše vodu. Gorica će postojati dok postoji planeta a naša generacija treba da je zaštiti od uništavanja i ostavi za naredne generacije.”
Posljednja serija požara na Gorici i prizori paljevine izazvali su tugu i rezignaciju kod Omera Šarkića iz Podgorice, kojem je Gorica kao i Jeleni Nelević omiljeno odredište za šetnju i rekreaciju:
“Nekoliko dana prije nego je požar izbio primjetio sam da je visoka trava potpuno sasušena, nepokošena, osim tik uz put, te sam kao laik pomislio da samo jedan bačen opušak od cigarete može izazvati požar. Poslije svega važno je da najzad izvučemo pouku, da Goricu ponovo pošumimo i odgovornije se ponašamo prema njoj jer je Gorica opšti interes, čak i onih koji je ne posjećuju.”
Godine kada je vatra pustošila crnogorske šume i parkove
Tri velika požara koja su opustošili istočni dio i sjeverozapadnu stranu brda Gorica dogodili su se 2007, 2011 i 2012. No po broju požara rekordna je bila 2015. godina
Na Gorici ima oko 460 registrovanih biljnih vrsta. Dominantne vrste drveća su čempresi, alpski bor i trojanski hrast.
Pamte se dva velika požara iz 2017. godine koji su pogodili jug države. Gorjelo je od Herceg Novog do Ulcinja a najteže su bili pogođeni Bar i poluostrvo Luštica,kod Tivta gdje je vatra zahvatila ogromnu površinu i gdje je bila organizovana hitna evakuacija turista i mještana.
U oba slučaja kao odgovorni za požare uhapšeni su državljani Poljske koji su priznali da su uzrokovali požare zbog čega su , kako saznajemo novčano kažnjeni.
U slučaju požara kod Bara, poljski državljanin David Šidlo objasnio je da je do požara došlo nakon što je pokušao da vatrom signalizira lokaciju na kojoj se nalazi jer se navodno izgubio.
Policija je utvrdila da je osamnaestogodišnji Poljak K.O.W požar na Luštici izazvao opuškom cigarete.
Preporučeno
Na osnovu zahtjeva za međunarodnu pomoć koji je Crna Gora uputila Mehanizmu civilne zaštite EU i NATO-u, tada je na tivatski aerodrom sletio ukrajinski protivpožarni avion čiji kapacitet je 8.000 litara vode.
