Godišnja doba i vremenske promjene jesu faktori koji mogu uticati na naše mentalno zdravlje u smislu da se javljaju promjene raspoloženja i energije.

„To je primarno biološka promjena, uzrok se najčešće nalazi u promjeni serotonina i melatonina odnosno hormona sreće i hormona sna. Uglavnom očekujemo da raste hormon sreće, pa se ljudi osjećaju energičnije, ali tu je i broj ljudi koji osjećaju razdražljivost, nemir i/ili gubitak energije, jer je tijelo u procesu adaptacije na promjenu vremenskih uslova, primarno temperature i svijetla“, kazala je Sekulović.

RAZLIKA IZMEĐU PROLJEĆNOG UMORA I DEPRESIJE

Sekulović je istakla da postoji jasna razlika između proljećnog umora i depresije.

„Proljećni umor jeste stanje iscrpljenosti i nedostatka energije, nedostatak volje i motivacije i tu govorimo o prolaznom stanju. Simptomi mogu biti poremećen san, izmijenjen apetit, osjećaj stalnog umora i malaksalost, pad koncentracije i pažnje uz sve to nedostatak volje, promjene raspoloženja i razdražljivost“, kazala je ona.

Kako je dodala, depresija je mnogo dublje stanje.

„Depresija je već stanje koje predstavlja trajnu promjenu raspoloženja i ne traje nekoliko dana do par nedjelja, već traje najmanje dvije nedjelje i onda se produžava i to je dublje stanje gdje se javljaju i osjećaj praznine, patnje, trajni i intenzivan gubitak volje, nedostatak energije, kontinuirano loše raspoloženje, nedostatak radosti, usporenost i utiče negativno na svakodnevno funkcionisanje. To je dublje stanje i kompleksno u odnosu na proljećni umor koji može doživjeti svaka osoba”, saopštila je psihološkinja Sekulović.

Nerijetko je teško razlikovati proljećni umor od ozbiljnijih mentalnih stanja jer, kako je pojasnila psihološkinja Monika Sekulović, simptomi depresije mogu postati izraženiji upravo tokom perioda promjena godišnjih doba.

„Nekada miješamo depresiju sa proljećnim umorom jer se borimo na određeni način sa depresijom crpjeći lične kapacitete i u periodu vremenskih promjena simptomi mogu biti izraženiji, pa samim tim i od strane osobe percipirani kao stanje usljed promjene godišnjeg doba, jer nerijetko su osobe sa depresijom funkcionalne u smislu da obavljaju svakodnevne obaveze i ponašaju se socijalno prihvatljivo, ali unutar svog uma i duše osjećanja ipak nisu u skladu sa onim što se vidi spolja“, navela je ona.

KAKO SE PRILAGODITI SEZONSKIM PROMJENAMA

Promjena dnevnog ritma i dužine svjetla u proljeće, kako je istakla Sekulović, može značajno uticati na našu hormonalnu ravnotežu i kvalitet sna. 

„Važno je da vodimo računa o ishrani, da konzumiramo adekvatne količine tečnosti, svježe voće i povrće, kao i da budemo fizički aktivni koliko nam mogućnosti dozvoljavaju, kod starijih to mogu biti i blage šetnje koje nisu iscrpljujuće, kod mlađih i intenzivnija fizička aktivnost uz izbjegavanje pretjeranog umaranja. Naravno, od značaja mogu biti i dnevne kratkotrajne ‘dremke’, provođenje vremena u prirodi i bavljenje aktivnostima koje su osobi relaksirajuće i poštovanje ritma spavanja kao i vremena koje je bitno za dobar san, a to je spavanje od 6 do 8 sati u toku noći“, naglasila je naša sagovornica.

UTICAJ DRUŠTVENIH OČEKIVANJA

Sekulović je istakla da društveni i kulturni pritisci mogu dodatno pogoršati osjećaj umora ili frustracije.

„Društveni pritisci i očekivanja uvijek mogu uticati na nas i voditi nas ka umoru i frustraciji, bez obzira na vremenske promjene. Tu nam može biti značajno da njegujemo lične potrebe, želje i pridružimo se sopstvenim očekivanjima u skladu sa našim mogućnostima. Važno je voditi računa da se ne preplavimo i imamo adekvatno vrijeme za odmor“, savjetovala je  psihološkinja.

PREVENCIJA PROLJEĆNOG UMORA

Pored fizičke aktivnosti i pravilne ishrane, Sekulović je naglasila važnost osluškivanja svog tijela i uma.

„Pored ishrane i fizičke aktivnosti, važno nam je osluškivanje svog tijela i uma i poštovanje ličnih potreba koje nam pomažu da napravimo balans. Ovo nam sve može biti jedno preventivno ponašanje. A sve suprotno od ovoga može da intenzivira stanje proljećnog umora“, navela je ona.

Takođe, kako je navela naša sagovornica, psihološki faktori mogu pojačati simptome.

„Na pojavu proljećnog umora mogu uticati neka uvjerenja u kojima mi već unaprijed očekujemo neke negativne efekte ili čak pozitivne koji se zatim ne ostvare, generalno nedostatak brige o sebi i u toku zimskih dana, izolacija, nedostatak povezivanja sa drugim ljudima i pretjerana okupiranost i preplavljenost obavezama i zadacima“, istakla je psihološkinja Sekulović.

BORAVAK U PRIRODI I MENTALNI ‘RESET’

Ona je podsjetila da jednostavne strategije poput boravka u prirodi mogu značajno pomoći.

„Ove strategije su uvijek dobro došle i mogu imati pozitivan uticaj i tu je važno dodati i to da vodimo računa o spavanju. Smanjuje se opterećenje mozga u smislu da nam opada kortizol odnosno hormon stresa, da upijamo D vitamin, povećava se i nivo dopamina, može biti dovoljno i samo nekih 20 do 30 minuta boravka na svježem vazduhu i u prirodi kako bismo resetovali i opustili naše tijelo, mozak pa samim tim i um“, navela je psihološkinja.

SAMOPOMOĆ I STRUČNA PODRŠKA

Ukoliko simptomi postanu izraženiji, važno je kombinovati samopomoć i društvenu podršku sa stručnom pomoći.

„Važno je da osoba pokuša da pristupi svim navedenim savjetima, uz to da se povezuje i dijeli sa bliskim ljudima, kako svoja osjećanja tako i razmišljanja. Snaga se nalazi u pojedincu, ali i u emotivnoj satisfakciji koja se dobija kroz kontakt sa porodicom i prijateljima. Ukoliko osobi dati savjeti nisu od pomoći već određeno vrijeme, ukoliko nivo napetosti raste i umor biva sve češći, pa osoba primijeti da to i remeti njenu svakodnevicu i funkcionisanje, značajno je obratiti se stručnom licu za mentalno zdravlje za konsultacije i pronalaženje rješenja, odnosno psihologu ili psihijatru“, zaključila je Sekulović za portal Standard.