Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je u uvodnom obraćanju da penzijski sistem Crne Gore predstavlja važan dio njenog ekonomskog, finansijskog i sistema socijalne sigurnosti.

„On je važan za sve penzionere i zaposlene, važan za javne finansije zbog stabilnosti FPIO i potrebe da obezbijedi pristojnu socijalnu sigurnost penzionera“, kazao je Purišić.

On je istakao da se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predlaže u cilju obezbjeđenja veće stabilnosti i održivosti penzijskog sistema, ali i veće pravednosti i adekvatnosti penzijskih davanja.

Ministar je naveo da se u cilju veće stabilnosti penzijskog sistema predlaže:

1. Postepeno ukidanje posebnih uslova penzionisanja (do 31. decembra 2021. godine), nakon čega će svi osiguranici ostvarivati pravo na penziju po opštim uslovima, koji važe za sve osiguranike.
2. Takođe se predlaže da se, za ispunjenje uslova za sticanje prava na penziju, uzima u obzir staž osiguranja, odnosno periodi provedeni na radu za koje je uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok se za određivanje visine penzije uzima u obzir penzijski staž (u koji osim staža osiguranja spadaju i periodi posebnog staža za koje nijesu plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje).
3. Za lica koja, po važećem zakonu, pravo na penziju ostvaruju sa 40 godina staža osiguranja propisuje se i starosna granica od 61 godinu života.
4. Predlaže se podizanje starosne granice za sticanje prava na prijevremenu starosnu penziju sa 62 na 63 godine života (u prelaznom periodu od 2020. do 2025. godine).
   Purišić je kazao da bi navedene mjere trebalo da utiču na sprječavanje ranijeg napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja.
   „U cilju povećanja adekvatnosti penzijskih davanja, predlaže se promjena načina usklađivanja penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod. Umjesto usklađivanja sa 75% kretanja potrošačkih cijena i 25% kretanja zarada uvodi se usklađivanje po tzv. rotirajućoj formuli – sa 75% parametra koji je veći i 25% parametra koji je manji, što je znatno povoljnije od važećeg načina usklađivanja“, istakao je ministar Purišić.
   Dakle, kako je pojasnio, ako u jednoj kalendarskoj godini, u odnosu na prethodnu, imamo veći rast zarada od potrošačkih cijena, usklađivanje će se izvršiti sa 75% kretanja zarada i 25% kretanja potrošačkih cijena. S druge strane, ako u jednoj kalendarskoj godini, u odnosu na prethodnu, imamo veći rast potrošačkih cijena od zarada, usklađivanje će se izvršiti sa 75% kretanja potrošačkih cijena i 25% kretanja zarada.
   „U cilju zaštite penzionera, propisano je da ako bi, primjenom ove formule došlo do umanjenja vrijednosti penzije za jedan lični bod i penzija, ne vrši se usklađivanje. Dakle ne može doći do smanjenja penzija“, naglasio je Purišić.
   On je saopštio da je u dijalogu sa sindikatima dogovoreno:
5. da se starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju (čije podizanje je bilo predviđeno na 67 godina života) zaustavi na 66 godina života za muškarca i 64 godine za ženu;
6. da se iz obračunskog perioda izračuna visine penzije, do 2030. godine, isključe zarade, odnosno osnovice osiguranja iz ¼ perioda staža osiguranja koje su za osiguranika najnepovoljnije;
7. da se nominalni iznosa najniže penzije poveća (sa iznosa od 128,82 EUR-a na iznos od 145,77 EUR-a, odnosno za 13,16%), počev od 01.01.2020 godine.

Ministar je posebno skrenuo pažnju da dvije predložene zakonske odredbe imaju povratno dejstvo, i to:

• Odredbom člana 38 Predloga zakona predloženo je da osiguranik koji je pravo na penziju prvi put ostvario od 1. januara 2020. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, ima pravo da mu se, na njegov zahtjev, ponovo odredi penzija, uz isključenje 1/4 najnepovolnijih godina iz obračuna visine penzije, ukoliko zahtjev podnese do 31. decembra 2020. godine.
• Drugo predloženo zakonsko rješenje, koje ima povratno dejstvo, predloženo je Amandmanom Vlade Crne Gore na član 32 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i postaje sastavni dio Prijedloga zakona. Navedeno zakonsko rješenje se odnosi na povećanje najniže penzije na iznos od 145,77 EUR-a od 1. januara 2020. godine, umjesto od 1. septembra 2020. godine.

Za povratno dejstvo ovih zakonskih odredbi postoji javni interes koji se ogleda u zaštiti ovih lica, pa je predloženo da shodno svom poslovniku Skupština utvrdi javni interes za njihovo povratno dejstvo.