Video
O značaju statistike za evropske integracije, kvalitetu podataka i digitalizaciji govorila je i pomoćnica direktora Uprave za statistiku (MONSTAT) Branka Raičević.
Radojević, nekadašnja šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 18 – Statistika, ukazala je na značaj pravovremenog objavljivanja podataka i njihove upotrebe u kreiranju nacionalnih politika.
“Odnos sa BDP-om, jer ako za tu oblast primjenjujemo evropske standarde, onda možemo upoređivati gdje se nalazimo u odnosu na naš krajnji cilj, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Zbog toga smatram da je u narednom periodu potrebno da razmjenjujemo te važne podatke. U mapi puta vidjeli smo da je taj dio posla završen, odnosno da smo te podatke razmijenili sa evropskim partnerima, ali oni još nijesu ugledali svjetlost dana, bilo zbog lošeg kvaliteta, bilo zbog neriješenih metodoloških problema. Ti podaci su nam veoma važni”, kazala je Radojević.
Ona je istakla da su ti podaci posebno značajni za građane i socijalne partnere u trenutku sprovođenja fiskalnih reformi koje donose promjene u finansijama i privredi.
– Oni su sada najvažniji građanima Crne Gore i socijalnim partnerima, posebno zato što sprovodimo reformu fiskalne politike koja donosi brojne promjene u finansijama i privredi. To je segment koji je važno ubrzati u procesu pregovora sa partnerima, jer je očigledno da je objavljivanje podataka, možda i kroz sistem Eurostata, usporeno – navela je Radojević.
Prema njenim riječima, statistički podaci ne bi smjeli da budu posmatrani isključivo kao obaveza prema evropskim institucijama, već kao osnov za donošenje odluka u Crnoj Gori.
“Važno je da ti podaci budu dostupni što ranije, jer se ne proizvode samo da bi se dostavljali Eurostatu, već i da bismo ih mi koristili za donošenje politika zasnovanih na dokazima i unapređenje kvaliteta života naših građana”, poručila je Radojević.
Podaci o privredi, uzrocima smrti i nesrećama na radu i dalje predstavljaju izazov
Govoreći o prelaznim periodima u procesu usklađivanja statistike sa evropskim standardima, Radojević je upozorila da pojedini podaci od značaja za domaće javne politike neće biti dostupni u rokovima koji bi omogućili njihovu pravovremenu upotrebu.
Kako je navela, stanje privrede, uzroci smrti stanovništva i nesreće na radu predstavljaju oblasti u kojima su podaci od neposrednog značaja za građane, institucije i stručnu javnost.
“Stanje naše privrede i dalje ostaje nepoznato, a o tome kakvo je ono saznaćemo tek 2030. ili 2031. godine, zbog ispregovaranih prelaznih perioda. I dalje su nam nepoznati uzroci smrti našeg stanovništva i uzroci nesreća na radu. Za određene podatke ispregovaran je prelazni period do 31. decembra 2031. godine”, kazala je Radojević.
Ona je naglasila da podaci koji možda nijesu neposredno relevantni za vođenje evropske politike mogu biti izuzetno važni za potrebe Crne Gore.
“To su podaci koji nas interesuju. Možda ti podaci nijesu toliko relevantni za vođenje evropske politike, ali su i te kako relevantni za nas, za građane”, istakla je ona.
Radojević je pomenula i podatke o penzijskim pravima, navodeći da se iz mape puta i dogovorenih prelaznih perioda može vidjeti da je objavljivanje određenih podataka odloženo.
Prema njenim riječima, takva situacija posebno zabrinjava u kontekstu reformi koje se sprovode, jer nedostatak podataka otežava procjenu njihovih mogućih posljedica.
„Nema kvalitetne politike bez dokaza“
Radojević je posebno ukazala na problem nedostatka statističke i analitičke osnove za procjenu efekata reforme modela „Evropa sad“.
Kako je navela, analitičari i akademska zajednica imaju obavezu da procjenjuju posljedice predloženih mjera, ali za takve analize moraju postojati relevantni podaci i odgovarajući metodološki alati.
“Zašto govorim i pominjem ove podatke? Upravo zbog reforme modela ‘Evropa sad’, koji se sada predlaže, bez jednog dokaza, bez jednog podatka. A pritom, kao analitičari, kao akademska zajednica, imamo obavezu da analiziramo, da promišljamo, da sagledavamo posljedice odluka koje se danas predlažu. Mi nemamo informacionu osnovu, nemamo statistiku koja bi nam omogućila da radimo simulacije tih mjera koje se danas predlažu”, kazala je Radojević.
Ona je poručila da evropske integracije jesu prioritet, ali da istovremeno moraju postojati podaci na osnovu kojih se mogu oblikovati nacionalne politike, unapređivati životni standard i stvarati uslovi za ostanak mladih u zemlji.
“Proces evropskih integracija jeste važan, to je naš prioritet, ali važne su i nacionalne potrebe i nacionalne politike koje sprovodimo da bismo zadržali mlade. Da bismo standard približili onome koji je na nivou Evropske unije, potrebni su nam podaci. Nema kvalitetne politike i nema politike bez dokaza”, poručila je ona.
Prema njenim riječima, predstavljanje višegodišnje reforme bez odgovarajuće analize i podataka nosi značajan rizik.
“Saopštiti reformu koja će se sprovoditi godinama bez jedne analize, bez jednog podatka, ogroman je rizik. Zbog toga, da bismo gradili povjerenje u cijeli proces, ne samo u Poglavlje 18 nego u ukupan proces evropskih integracija, potrebni su nam dokazi, potrebna nam je diskusija. To možemo dobiti jedino ako koristimo činjenice i argumente i razgovaramo u otvorenom dijalogu, a ne na bazi subjektivnih osjećaja”, navela je Radojević.
Ona je ukazala i na problem subjektivnih procjena ekonomskih kretanja i životnog standarda, upozoravajući da javne izjave o očekivanim rezultatima moraju biti zasnovane na relevantnim podacima.
“Ako neki građanin kaže da ne vjeruje statistici, to je jedno. Isto tako, ako neko izađe u ime cijele Vlade i saopšti subjektivnu procjenu da će životni standard i plate dostići određeni nivo, a da to nije utemeljeno u onome što zahtijeva prije svega ekonomija kao nauka, a onda i sve ostale oblasti, onda imamo problem”, ocijenila je ona.
Reforma mora biti zasnovana na analizama i simulacijama
Na pitanje novinarke da prokomentariše stavove pojedinih profesora ekonomskih fakulteta koji smatraju da je model „Evropa sad“ napredan, Radojević je naglasila da samo postojanje pozitivnog mišljenja o određenoj reformi nije dovoljno za procjenu njenih efekata.
“Upravo ste rekli ključnu riječ – smatraju. Smatrati, misliti, promišljati procesi su koji prethode onome čemu nas nauka uči. Te pretpostavke i promišljanja treba testirati, a da bismo ih testirali, potrebni su analiza, metodologija, podaci, simulacije i rezultati o kojima ćemo razgovarati i na osnovu kojih ćemo razumjeti cijenu onoga što predlažemo”, kazala je Radojević.
Ona je naglasila da ne odbacuje unaprijed nijednu reformu, ali da njeno sprovođenje bez detaljnih proračuna i analiza smatra veoma rizičnim.
“A priori ne odbacujem i ne smatram da je neka reforma loša, ali smatram veoma rizičnim da se ona sprovodi ukoliko se ne zasniva na vrlo detaljnim proračunima i analizama”, istakla je.
Nedostatak podataka, prema njenim riječima, nije samo statističko ili administrativno pitanje, već problem koji može imati konkretne posljedice po planiranje zdravstvene i socijalne politike.
“Zamislite, mi nemamo podatke usklađene i taj dio smo ostavili za 2031. godinu, kada je riječ o uzrocima smrti i nesrećama na radu. Kako ćemo onda da pravimo prevenciju obolijevanja? Kako ćemo da kreiramo budžet za zdravstvo? I to sve u trenutku kada sprovodimo najvažnije reforme”, upozorila je Radojević.
Dodala je da su promjene u sistemu doprinosa dodatni razlog zbog kojeg je važno raspolagati kvalitetnim i pravovremenim podacima.
“Ukinuli smo doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje, a mi smo kao u jednom prostoru ili vakuumu, gdje možemo samo da vjerujemo subjektivnim procjenama”, kazala je ona.
Radojević je zaključila da evropska praksa podrazumijeva donošenje odluka na osnovu sveobuhvatnih analiza i dokaza, utemeljenih prije svega na podacima zvanične statistike.
Raičević: Poglavlje 18 važno je za gotovo sve oblasti javnih politika
Odgovarajući na pitanje novinarke zašto je Poglavlje 18 važno za cjelokupan proces evropskih integracija i može li se bez pouzdane i uporedive statistike realno procjenjivati napredak u drugim oblastima, pomoćnica direktora MONSTAT-a Branka Raičević naglasila je da statistika ima mnogo širu ulogu od samog pregovaračkog poglavlja kojem pripada.
Raičević je najprije potvrdila da su podaci koji se odnose na statistiku državnih finansija dostavljeni Eurostatu i da se čeka njihova verifikacija.
“Svjesni smo koliko je važno da podaci koji se odnose na statistiku državnih finansija budu objavljeni. Te podatke dostavili smo Eurostatu i čekamo verifikaciju. Kada Eurostat bude verifikovao podatke, oni će biti objavljeni, jer nam je jasno koliko su važni za cjelokupnu sliku stanja u našoj državi“, kazala je Raičević.
Ona je objasnila da se podaci zvanične statistike koriste u brojnim pregovaračkim poglavljima, uključujući ona koja se odnose na ekonomsku i monetarnu politiku, budžetske i finansijske odredbe i Carinsku uniju.
“Poglavlje 18 zove se Statistika. Međutim, podaci koje proizvodi zvanična statistika veoma su važni i u drugim poglavljima. Navešću, na primjer, Poglavlje 17, koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku, Poglavlje 33, koje se odnosi na budžetske i finansijske odredbe, i Poglavlje 29, koje se odnosi na Carinsku uniju”, navela je Raičević.
Kako je dodala, statistički podaci koriste se i u poljoprivredi, na tržištu rada, u socijalnoj politici i zaštiti životne sredine.
“Podaci koje proizvodi zvanična statistika imali su veliki uticaj na cjelokupan pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom”, kazala je ona.
Raičević je naglasila da je uporedivost podataka jedan od osnovnih uslova za njihovu pouzdanu upotrebu.
“Statistika mora dostići nivo usklađenosti sa evropskim standardima i jedino na taj način podaci mogu biti uporedivi. Činjenica da se podaci koriste ne samo u pregovaračkom Poglavlju 18 nego i u drugim poglavljima, od kojih su neka privremeno zatvorena, govori da ti podaci zadovoljavaju standarde i propise Evropske unije”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, Poglavlje 18 nije samo tehničko poglavlje, već predstavlja osnovu za mjerenje rezultata u gotovo svim oblastima javnih politika.
Statistički podaci obuhvataju brojne oblasti, od rezultata domaće ekonomije i bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) do inflacije i potrošačkih cijena.
Administrativni registri smanjuju opterećenje građana i privrede
Govoreći o pouzdanosti, kvalitetu i dostupnosti podataka, Raičević je istakla značaj administrativnih izvora i registara, kao i njihovog povezivanja između državnih institucija.
Prema njenim riječima, MONSTAT kontinuirano radi na povećanju korišćenja administrativnih izvora, jer se veliki dio podataka već nalazi u evidencijama državnih organa.
“Administrativni izvori podataka veoma su važni za proizvodnju zvanične statistike i Uprava za statistiku kontinuirano radi na povećanju njihovog korišćenja. Građani i privreda dostavljaju odgovarajući skup podataka državnim institucijama i ti podaci se nalaze u registrima. Bilo bi nepotrebno da iste podatke dostavljaju i nekoj drugoj instituciji”, objasnila je Raičević.
Ona je navela da preuzimanje podataka iz administrativnih izvora smanjuje opterećenje izvještajnih jedinica, što je jedan od principa Kodeksa prakse evropske statistike.
Ipak, kako je upozorila, nije dovoljno samo preuzeti podatke iz postojećih evidencija. Administrativni izvori moraju ispunjavati odgovarajuće evropske standarde i zahtjeve zakonodavstva, a ponekad ne sadrže sve informacije potrebne za konkretno statističko istraživanje.
Raičević je posebno naglasila i značaj pravovremenosti objavljivanja.
“Uprava za statistiku objavljuje svoja saopštenja u skladu sa kalendarom objavljivanja statističkih podataka, koji se usvaja krajem godine za narednu godinu, i mi ga strogo poštujemo. Podaci moraju biti objavljeni u predviđenom roku, što znači da moraju biti i pravovremeni”, kazala je ona.
Dodala je da MONSTAT održava stalnu komunikaciju sa institucijama koje raspolažu administrativnim registrima i izvorima podataka, kako bi se njihov kvalitet kontinuirano unapređivao.
Broj istraživanja koja koriste administrativne izvore porastao sa 49 na 75
Raičević je navela da se korišćenje administrativnih izvora u statističkim istraživanjima povećava.
“Tokom 2019. ili 2020. godine administrativni izvori koristili su se u 49 statističkih istraživanja, dok je taj broj 2025. godine porastao na 75 istraživanja. To pokazuje da smo kontinuiranim radom i saradnjom sa institucijama koje raspolažu administrativnim izvorima uspjeli da povećamo njihovu upotrebu”, kazala je Raičević.
Kao jedan od ključnih izazova izdvojila je interoperabilnost između državnih organa, odnosno mogućnost povezivanja njihovih informacionih sistema i razmjene podataka.
U tom kontekstu najavila je projekat digitalizacije informacionog sistema Uprave za statistiku, koji bi trebalo da unaprijedi sve faze statističkog procesa.
Preporučeno
“U narednom periodu Uprava za statistiku očekuje međunarodni projekat IPA III, koji se odnosi na digitalizaciju informacionog sistema Uprave za statistiku. To je višemilionski projekat koji će digitalizovati sve procese – od prikupljanja i unosa podataka, preko obrade i analize, do diseminacije. Posebno će biti usmjeren na automatizaciju preuzimanja podataka iz administrativnih izvora”, navela je Raičević.
