Rakočević kaže da ovo nije ovo samo naša slabost imajući u vidu da se kriminalne aktivnosti u sajber prostoru teže otkrivaju i preveniraju u odnosu na druge tipologije krivičnih djela,i dodaje da po njegovim informacijama ova krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka još uvijek nijesu rasvijetljena odnosno identifikovani učinioci i nije se odmaklo od osnova sumnje (indicija).

“Nedavni napad na crnogorsku kritičnu informatičku infrastrukturu pokazao je nedostatak metoda otkrivanja ovih delikata, i deficit specijalizovanih institucija koje bi efikasno djelovale i obezbijedile kredibilne dokaze za krivični postupak”, kaže Rakočević.

Ono što je dosad jedino utvrđeno je da je napad izvela kriminalna organizacija Cuba ransomware group.

Rakočević navodi da je Crnoj Gori potrebno odgovorno, djelotvorno i efikasno upravljanje sajber bezbjednošću u okviru sektora bezbjednost.

“Posmatrajući ovaj problem iz ugla moje uže struke, a to je krivično pravo i kriminalistika smatram da je neophodno proširiti nadležnosti državnih organa na sva krivična djela kod kojih se kao sredstvo izvršenja ili objekt napada javljaju kompjuteri, kompjuterske mreže i podaci, odnosno njihovi produkti u digitalnom ili materijalnom vidu što bi omogućilo efikasniju identifikaciju učinilaca i njihov krivično pravni progon”, kaže Rakočević.

Kako navodi, najvažnije je preduzeti preventivne mjere, koje bi imale za cilj da eliminišu izvore opasnosti u ovoj oblasti, što bi podrazumijevalo eliminaciju napada, ili ukoliko je do njega došlo da posledice budu minimalne, i dodaje da je neophodno sačiniti planove i strategije koje su kompatibilne sa najvišim standardima u ovoj oblasti, i pojačati mjere fizičke bezbjednosti, kao i pristup računarskom sistemu, čemu treba da prethodi studiozna procjena ugroženosti računarskog sistema.

Rakočević kaže da je štetu trenutno nemoguće utvrditi, ali da je prema nalazima zvaničnika iz Ministarstva javne uprave makar dio podataka sačuvan, budući da su sistemi imali rezervnu kopiju, što bi podrazumijevalo da šteta nije velika.

“Posledice kod ovih krivičnih djela se najčešće manifestuju u neovlašćenom brisanju, izmjeni ili oštećenju računarskih podataka ili programa”, pojašnjava Rakočević.

Rakočević pojašnjava da kao i kod ovog, tako i kod drugih krivičnih djela, motivi mogu biti različiti

“Tek kad se u cjelosti rasvijetle ova krivična djela moći ćemo da govorimo o motivu”, kaže on, i dodaje da se u ovoj fazi ne mogu isključiti i politički motivi, ali da ipak sve upućuje na koristoljublje kao ključni motiv.

Preporučeno

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

“Protivpravno oduzimanje računarskih podataka jednako je krivičnom djelu otmica koja za objekt napad ima čovjeka. Ovo krivično djelo karakteristično je po tome što učinilac nakon otmice nekog lica od njega traži novac ili drugu imovinsku korist”, objašnjava Rakočević, i zaključuje da je upravo iz ovih razloga cilj ovih hakerskih napada najvjerovatnije dobijanje otkupa u novcu ili digitalnim valutama.