Video
Dr Rade Ratković, profesor Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, ističe da turizam ne može biti uspješan ako država ne osigura stabilnost i povoljne uslove za poslovanje. U razgovoru za Pobjedu, on analizira kako politička previranja, loša saobraćajna povezanost i neefikasna fiskalna politika otežavaju opstanak turizma, dok nepovoljna tržišna pozicija i odlazak kvalitetnih turista dodatno produbljuju problem.
Negativan uticaj
,,Već sada možemo reći da početak godine nije obećavajući za turizam. Naime, turizam odražava opštu situaciju u zemlji, a sve što se dešava na nacionalnom nivou direktno se reflektuje na ovu granu privrede. Ako je situacija u državi i sistemu loša, turizam ne može biti uspješan. Političke nestabilnosti i previranja negativno utiču na percepciju stranih turista. Niko ne želi kao prioritetnu destinaciju odabrati zemlju u kojoj vlada stalna kriza, nepredvidivi događaji, pa čak i tragedije. Takve vijesti imaju izrazito loš uticaj, jer je turizam izuzetno osjetljiv na bilo kakve poremećaje”, kazao je Ratković.
Po njegovim riječima, turizam je donekle otporan na ekonomske probleme i može se prilagoditi, ali na probleme poput političke nestabilnosti ili pandemija nije rezistentan.
,,Trenutna previranja u Crnoj Gori šalju stranim turistima poruku da zemlja nije sigurna destinacija. Ovakva situacija dodatno narušava percepciju bezbjednosti, koja je trenutno na nezadovoljavajućem nivou, a u pojedinim aspektima čak i zabrinjavajuća. Čuo sam komentare stručnjaka za bezbjednost, uključujući univerzitetske profesore koji se bave ovom temom, u kojima ističu da je trenutna situacija alarmantna. Kada stručnjaci, koji su autoriteti u ovoj oblasti, upućuju na ozbiljnost problema, to dodatno pogoršava percepciju, jer šalje poruku ne samo da zemlja nije bezbjedna, već da je stanje dovoljno ozbiljno da izaziva zabrinutost čak i kod profesionalaca”, ističe prof. Ratković dodajući da u takvim situacijama dolazi do povlačenja turističke aktivnosti, što nas vodi u značajan turistički regres.
,,To je posebno opasno, jer je Crna Gora u velikoj mjeri zavisna od turizma, a mnoge druge grane privrede takođe zavise od njega. Kada turizam padne, to direktno utiče na životni standard većeg dijela stanovništva”, ističe Ratković.
Kada je riječ o bukingu i pripremama za ljetnju sezonu ističe, iz saznanja koja dobija od turističkih agencija koje se bave organizovanim turizmom, da je situacija zabrinjavajuća.
,,Organizovani turizam se oslanja gotovo isključivo na rad agencija, dok su podrška Vlade i destinacijski menadžment gotovo nepostojeći. Nedostaje umrežavanje hotela, a ključni infrastrukturni problemi, poput saobraćajnih veza – bilo avionskih, bilo drumskih – ostaju neriješeni. U ovakvim uslovima, bavljenje turizmom postaje prava avantura. Bez efikasne organizacije i saradnje svih relevantnih aktera, ne možemo očekivati dugu turističku sezonu. Organizovani turizam je ključ za privlačenje većeg broja posjetilaca i produženje trajanja sezone, ali bez odgovarajuće podrške i strategije, to ostaje teško ostvariv cilj. Za uspjeh je neophodna koordinacija svih učesnika u turističkom sektoru, uz rješavanje osnovnih problema koji koče razvoj turizma”, objašnjava Ratković.
Kako naglašava, organizovani turizam ne može postojati bez stabilnosti države i uređenog saobraćaja – bilo drumskog, vazdušnog, željezničkog, avionskog.
,,Nažalost, sve ove oblasti kod nas su stavljene u drugi plan. Nedostatak ulaganja i koordinacije u saobraćajnoj infrastrukturi značajno ograničavaju razvoj turizma, jer bez pouzdanih i efikasnih veza, turisti teško mogu doći ili se kretati unutar destinacije. Stabilnost i dobro organizovan saobraćaj su osnovni preduslovi za konkurentan i održiv turizam, a njihovo zanemarivanje ozbiljno ugrožava potencijal Crne Gore kao atraktivne destinacije”, kaže Ratković.
U Crnoj Gori se, po njegovim riječima, vodi besmislena politička borba oko identitetskih pitanja, odnosno pokušaja nametanja tuđeg identiteta, što dodatno produbljuje društvene podjele.
,,Rezultat toga je velika socijalna i društvena entropija koja nas košta zaostajanja. Umjesto da razvijamo turizam, granu koja je s pravom smatrana ključnom za ekonomski napredak, sve više se oslanjamo na sektor nekretnina. Međutim, tržište nekretnina ne može pružiti ni približno iste efekte kao turizam, što nas dovodi do gubitka na više nivoa – ekonomski, društveno i razvojno2, tvrdi prof. Ratković.
Siva ekonomija
On navodi da privatni smještaj, kao ključni segment turističke ponude, i dalje nije uređen, a sekundarno stanovanje, koje čini najveći dio privatnog smještaja, u velikoj mjeri posluje u sivoj zoni.
,,Pretpostavlja se da u toj zoni postoji između 300.000 i 350.000 kreveta, ali nemamo precizne evidencije o tome. Kao rezultat toga, ne ostvarujemo legalne prihode niti otvaramo radna mjesta povezana s tim sektorom. Sve se svodi na neformalnu ekonomiju, gdje se poslovi obavljaju ‘ruka ruci'”, objašnjava Ratković, a dodaje da posebno zabrinjava situacija u Budvi, koja je metropola crnogorskog turizma.
,,Ako se problemi lokalne vlasti u Budvi ne riješe, suočićemo se s ozbiljnim izazovima koji će negativno uticati na turizam i ekonomiju u cjelini”, poručuje Ratković.
Ako se situacija ne promijeni, on tvrdi da će se ponoviti scenario iz prethodne godine.
,,Lokalna vlast u Budvi bila je u konstantnim sukobima, što je rezultiralo time da je grad ostao prljav i zapušten. Umjesto privlačenja turista s većom platežnom moći, Budva je postala destinacija za goste s manjim budžetima, dok su kvalitetniji turisti izbjegavali grad. Najveći problemi kulminirali su tokom ljetnih mjeseci, kada bi trebalo ostvariti najveće prihode. Nažalost, ako se ništa ne promijeni, situacija će ove godine biti još gora nego prošle. Država i dalje nema sluha za rješavanje ovih problema. Oni koji su plaćeni da se bave ključnim pitanjima, poput uređenja turističke infrastrukture i promocije, fokusiraju se na sporedne ili politički diktirane agende, koje su često pod uticajem spoljašnjih faktora. Na kraju, cijenu svega toga plaćaju građani”, istakao je Ratković, dodajući da ćemo vjerovatno i ove godine imati uglavnom posjetioce iz regiona i domaće turiste.
,,Nažalost, to neće biti dovoljno da pokrije gubitke i jasno je da ćemo, bez promjena, i ove godine završiti u minusu”, smatra Ratković.
On navodi i da je nedavno podizanje PDV-a za hotelijere napravilo negativni efekat tako što vlasnici objekata polako prelaze u nelegalnu zonu.
,,To će tek da bude veliki problem. Sigurno je da hotelijerstvo i turizam imaju nepovoljan položaj u fiskalnom sistemu, s obzirom na visoke i neblagovremene namete koji otežavaju pravovremeno izmirivanje obaveza. Drugi problem je što nijesmo prisutni na tržištima koja karakterišu duga sezona i dobra platežna sposobnost. Na tržištima na kojima trenutno poslujemo, teško možemo ostvariti rentabilno poslovanje. To dovodi, s jedne strane, do nepovoljne tržišne pozicije, a s druge strane do lošeg finansijskog položaja i negativnih rezultata”, kaže Ratković.
To su, po njegovim riječima, dva Damoklova mača koja prisiljavaju hotelijere na redukciju usluga.
Preporučeno
,,Kada nijesu u mogućnosti da postignu odgovarajuću cijenu, hotelijeri su primorani da smanje obim usluga – ukidaju doručak, smanjuju broj zaposlenih potrebnih za kvalitetan servis, troškove gdje god je to moguće. Iako time mogu privremeno poboljšati finansijski rezultat, takav pristup dugoročno nije održiv. To je svojevrsno snalaženje između nepovoljnog položaja u fiskalnom sistemu i izazova na tržištima “, zaključuje Ratković.
