Bile su potrebne tri godine da porodica dobije odgovor – riječ je o sindromu nemirnih nogu, poremećaju koji remeti san i može ozbiljno uticati na kvalitet života djece i odraslih.

Ćerka Karle Dženkovski imala je 11 godina kada je počela da dolazi u majčinu sobu noću govoreći da ne može da zaspi zbog probadajućeg osjećaja u nogama. Morala je da hoda da bi prestalo.

Djevojčica je postala razdražljiva i umorna. Ocjene su joj počele da padaju, a čak je i zaspala na klupi tokom porodičnog putovanja u zabavni park, rekla je Dženkovski za CNN.

Tri godine su bile potrebne, ali porodica Dženkovski konačno je dobila objašnjenje za stanje djevojčice: sindrom nemirnih nogu.

Jedna studija procjenjuje da 4% do 29% odraslih u zapadnim industrijalizovanim zemljama ima sindrom nemirnih nogu.

To je stanje koje premalo ljudi umije da prepozna kod sebe, a mnogi ljekari ne znaju kako pravilno da ga liječe, rekla je Dženkovski, medicinska sestra i izvršna direktorica Fondacije za sindrom nemirnih nogu.

Šta je sindrom nemirnih nogu?

„Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj koji karakteriše potreba za kretanjem, često praćena neprijatnim osjećajem“, rekao je dr Džon Vinkelman, šef kliničkog programa za poremećaje spavanja u Opštoj bolnici Masačusets i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard.

Neprijatan je osjećaj – opisan kao puzanje, bol, trnci ili pulsiranje – često se javlja u nogama, a ponekad i u rukama, dodao je.

Nemir se često javlja kada osobe sa ovim stanjem sjede ili leže, a ublažava se pokretom, rekao je Vinkelman.

Simptomi se češće javljaju kada je osoba u mirovanju, najčešće noću, i zato što sindrom ometa san, klasifikovan je kao poremećaj spavanja, rekao je Vinkelman.

Umjereni do teži slučajevi podrazumijevaju pojavljivanje simptoma nekoliko puta nedjeljno, a u najekstremnijim slučajevima simptomi mogu da odlože san za nekoliko sati, rekao je dr Brajan Ku, vanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Jejl i direktor Jejl centra za sindrom nemirnih nogu.

Ko ga dobija?

Dva snažna faktora igraju ulogu u tome ko dobija sindrom nemirnih nogu: genetika i nivo gvožđa.

Sindrom nemirnih nogu često se javlja u porodicama, a genetski markeri čine oko 20% predikcije ko će ga dobiti, rekao je Vinkelman.

Oni sa nedostatkom gvožđa takođe imaju veću vjerovatnoću da dobiju sindrom nemirnih nogu, uključujući trudnice, osobe na dijalizi, žene koje imaju menstruaciju, osobe sa anemijom ili vegetarijance, rekao je Vinkelman.

Osobe koje koriste antidepresive tipa inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina takođe mogu biti podložne sindromu nemirnih nogu, dodao je.

Stanje je dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca i znatno češće kako ljudi stare, rekao je Vinkelman za CNN.

Međutim, kako je Dženkovski saznala, i djeca mogu imati sindrom nemirnih nogu.

Liječenje promjenama životnog stila

Za liječenje sindroma nemirnih nogu, dobar prvi korak je da se vidi šta može da pogorša stanje, rekao je Vinkelman.

Alkohol, drugi lijekovi i jednostavni šećeri mogu doprinijeti simptomima, rekao je Ku.

Ako je gvožđe nisko, ili čak granično nisko, oralni suplementi gvožđa ili intravenske infuzije gvožđa mogu pomoći, dodao je Vinkelman.

Dženkovski takođe preporučuje da imate „vreću trikova“ za upravljanje simptomima, poput toplih ili hladnih obloga, masaža, šetnji ili neke mentalno stimulativne aktivnosti.

„Iz nekog razloga… ako držite um zauzetim, to pomaže da simptomi ostanu pod kontrolom“, rekla je.

Lijekovi koji mogu pomoći

Postoje lijekovi koji pomažu ako promjene životnog stila i suplementacija gvožđem ne djeluju.

Mnogi ljekari počinju sa klasom lijekova koja se zove alfa2-delta ligandi, poput gabapentina ili pregabalina, rekao je Ku.

Dugo su agonisti dopamina bili prva linija lijekova. Ali sada se rijetko prepisuju jer mogu pogoršati sindrom nemirnih nogu tokom vremena, dodao je Vinkelman.

Lijekovi za najteže slučajeve su opioidni lijekovi u malim dozama i sa produženim dejstvom, rekao je Ku.

Razgovarajte sa ljekarom

Ako imate neprijatan osjećaj koji vas motiviše da pomjerate noge dok mirujete – posebno ako to remeti vaš san – razgovarajte sa ljekarom, rekla je Dženkovski.

Nisu svi medicinski stručnjaci dobro upućeni u sindrom nemirnih nogu, pa može biti korisno zatražiti uput za specijalistu za spavanje, rekla je. Takođe bi trebalo da uradite laboratorijske analize, posebno panel gvožđa sa feritinom, test krvi koji pokazuje koliko gvožđa imate i koliko je dostupno za upotrebu, rekla je Dženkovski.

„Što prije to uradite, to bolje, jer samo odlažete dijagnozu i liječenje, što može biti štetno za vaš život“, rekla je. „Ne shvatate da pospanost koju osjećate na poslu, razdražljivost ili to što ne želite da izlazite i radite stvari može biti RLS koji se preliva u vaše dnevno vrijeme. … Bar započnite taj razgovor.“