Video
Kriza izazvana koronavirusom danas predstavlja najveću prijetnju za djecu u Crnoj Gori. Ona je negativno uticala na svaki aspekt života najmlađih i dramatično otežala njihov pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, finansijskoj sigurnosti njihovih porodica, pouzdanom kvalitetnom obrazovanju i zaštiti od svih oblika nasilja, upozorio je Santander.
Naročitu zabrinutost, kako ističe, izaziva podatak da je prošle godine svega 20 odsto, tj. tek svako peto dijete rođeno 2019. godine, primilo MMR vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, a da bi bili zaštićeni potrebno je da se vakciniše 95 odsto.
“To znači da kriza izazvana koronavirusom može dovesti do ponovne pojave bolesti od kojih djeca mogu ozbiljno oboljeti, koje na njih mogu imati dugoročne negativne posljedice, pa čak dovesti i do smrtnog ishoda. MMR vakcina se potpuno bezbjedno koristi širom svijeta već nekoliko decenija, i kao takva ona predstavlja javnozdravstvenu intervenciju koja spašava živote i koja je već dostupna u Crnoj Gori. Iz ovog razloga, UNICEF apeluje na roditelje i domove zdravlja da u najkraćem roku ulože zajednički napor kako bi se hitno povećao broj djece koja su primila MMR vakcinu”, rekao je.
Drugi problem je, napominje Santander, to što najmanje 45.000 djece živi u porodicama koje su isuviše siromašne da bi održale pristojan životni standard. Prosječan prihod četvoročlane porodice koja živi u ovoj situaciji iznosi oko 250 eura mjesečno, a izvjesno je da se tokom posljednjih 12 mjeseci ova situacija dodatno pogoršala.
“Siromaštvo je više od pukog nedostatka prihoda. Ono predstavlja nedostatak prilika za razvoj djeteta. Kako bismo prekinuli začarani krug siromaštva, ovim porodicama je potreban pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i zaštiti od svih oblika nasilja. UNICEF smatra da je prijedlog univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do šest godina korak u dobrom smjeru, sve dok je fiskalno održiv i praćen pomenutim osnovnim uslugama podrške djeci i porodici. Ipak, to nije dovoljno. Ostaje pitanje šta je s djecom starijom od šest godina koja žive u siromaštvu? Ostaje ovaj jaz i UNICEF je spreman da podrži Vladu da kreira politike koje će odgovoriti na ovaj problem”, dodao je.
Ozbiljan razlog za brigu je i nasilje među mladima u našoj zemlji. Svaki treći tinejdžer žrtva je vršnjačkog nasilja.
“Jednostavno rješenje ne postoji, s obzirom na to da rješavanje problema nasilja traži usaglašene napore. Dužni smo da promovišemo nultu toleranciju na nasilje kao način rješavanja konflikata, kako kod kuće, tako i u školi i u našim zajednicama. Moramo podržati djecu i mlade da razvijaju vještine koje su im neophodne za mirno rješavanje konflikta. Kada do nasilja dođe, djeca i porodice moraju dobiti adekvatnu podršku i, u tom smislu, moraju se ojačati mehanizmi prijavljivanja i reagovanja na nasilje. Konačno, neophodno je mladima pružiti prilike da svoju energiju usmjere na pozitivan i konstruktivan način kroz sportske i kulturne aktivnosti”, pojašnjava šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Ukazao je i na važnost kvaliteta obrazovanja djece.
Iako Crna Gora zavrjeđuje posebno priznanje zato što su škole bile posljednje ustanove koje su zatvarane i prve koje su otvarane tokom nedavnih mjera zatvaranja, ističe da će cijela godina koju je obilježila vanredna situacija ostaviti posljedice i na ovu oblast.
“Na primjer, više od jedne petine, tj. više 20 odsto djece nije upisano u predškolsko obrazovanje u Crnoj Gori i taj broj se trenutno povećava usljed krize, posebno među porodicama koje su u najnepovoljnijoj situaciji. Ta djeca neće znati kako da pravilno drže olovku, kako da broje ili kako da prate uputstva u učionici kao što će to znati njihovi vršnjaci koji su pohađali predškolsko obrazovanje. Kad ta djeca krenu u prvi razred, ona će već zaostajati za vršnjacima”, upozorava Santander.
Preporučeno
Upravo iz tog razloga, UNICEF poziva na ulaganje dodatnih napora kako bismo osigurali da svako dijete u Crnoj Gori pohađa predškolsko obrazovanje, jer to je temelj za cjeloživotno učenje.
