Selektivni abortusi u Crnoj Gori: Na sve spremni da produže lozu

Selektivni abortusi u Crnoj Gori: Na sve spremni da produže lozu

Standard

05/11/2017

08:38

Selektivnim abortusom povređuje se osnovno ljudsko pravo na jednake šanse za rođenje. Zena istovremeno narušava svoje zdravlje jer se podvrgla prekidu trudnoće rizičnom po nju i dijete, uz to čini i krivično djelo jer doprinosi populacijskoj neravnoteži, piše Pobjeda.

Selektivnim abortusom povređuje se osnovno ljudsko pravo na jednake šanse za rođenje. Zena istovremeno narušava svoje zdravlje jer se podvrgla prekidu trudnoće rizičnom po nju i dijete, uz to čini i krivično djelo jer doprinosi populacijskoj neravnoteži, piše Pobjeda.

 Trend selektivnih abortusa u Crnoj Gori ne jenjava pa žene, u 21. vijeku, iako emancipovanije od njihovih majki i baka, žele da rode nasljednika kako bi se produžila porodična loza.

Posljedica toga je pojava na koju je ukazao Populacioni fond Ujedinjenih nacija našoj državi 2012. godine „falilo” je oko 3.000 žena! Odnosno, prema podacima Monstata tokom posljednje dvije decenije u Crnoj Gori se u prosjeku rađalo 109 dječaka naspram 100 djevojčica.

Nauka je dokazala da je dozvoljeno odstupanje, usljed uticaja prirodnih faktora i faktora sredine, najviše tri do šest dječaka, odnosno predominacije 52 odsto muških novorođenčadi. Statistika dalje pokazuje da je 2005. rođeno 414 dječaka više nego djevojčica, 2009. godine 552, 2014. 365, dok 2016. godine rođen 131 dječak više.

Profesorica dr Olivera Miljanović, subspecijalista medicinske i kliničke genetike kaže za Pobjedu da je riječ o ozbiljnom problemu.

“To je veliki populacijski disbalanas, što rađa brojne društvene anomalije kao što su uvod u seks trafiking, trgovinu ljudima, ako gledamo mimo ugla prava rođenja”, navodi Miljanović.

Zloupotreba

Na pitanje kako je do te pojave došlo ona objašnjava da su neke od metoda genetičkog istraživanja našle put ka selekciji pola, što je zakonom kažnjivo jer je to korišćenje u nemedicinske svrhe.

“U Centru za medicinsku genetiku i imunologiju u Kliničkom centru radimo genetska ispitivanja isključivo prema medicinskim indikacijama u zdravstvene svrhe. Njima se otkriva i pol djeteta ali to nije njena svrha. Otkrivanje pola djeteta u nemedicinske svrhe je krivično djelo. Odabir pola je monstruozan akt, to je društvena anomalija i morbidna akcija, bez obzira da li je u pitanja muški ili ženski. To je kršenje osnovnog ljudskog prava, jednake šanse da se rodite”,naglašava Miljanović, inače članica Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope.

Ona naglašava da je prenatalna dijagnostika nasljednog materijala uz koju se može utvrditi i pol budućeg djeteta, po svim etičkim, medicinskim, i opšte društveno prihvaćenim principima, dozvoljena isključivo u zdravstvene svrhe, tj. dabi se spriječilo rađanje djeteta sa teškim nasljednim oštećenjem i opterećenjem za koje poslije rođenja, ne postoji mogućnost adekvatnog liječenja i koje takvom djetetu značajno ugrožava kvalitet života.

Postoje bolesti koje su isključivo vezane za pol. To znači da je majka tkz. ,,mirni nosilac“, odnosno zdrava žena, ali svom muškom djetetu može prenijeti bolest, dok djevojčici može da prenese taj status mirnog nosioca kao što je ona. Takvi su primjeri mišićne distrofije, hemofilije itd. U tom slučaju postoji medicinska indikacija određivanja pola djeteta ali isključivo da bi se spriječilo rađanje pola koga ne možemo adekvatno da liječimo poslije rođenja, odnosno za koga nema lijeka kaže Miljanović.

Dobri zakoni

Sagovornica Pobjede ističe da Grna Gora ima odlične zakone koji jasno zabranjuju ođređivanje pola iz nemedicinskih razloga.

Zakon o prekidu trudnoće iz 2009. godine kaže da se genetičko testiranje vezano za pol može uraditi samo u slučaju polno prenosivih bolesti, da indikaciju za takva stanja može da postavi isključivo klinički genetičar i samo u tom slučaju se može saopštiti pol djeteta.

Zakon o vještačkoj oplodnji odobrava genetsko ispitivanje prije vještačke oplodnje pomoću koga se saznaje pol, ali ono se radi zbog potencijalnih bolesti.

“Paru se može saopštiti rezultat prije dvanaeste nedjelje, ali im se pol ne smije saopštiti prije tog perioda. Zakon o zaštiti genetskih podataka donesen 2010. godine jasno precizira sve korake, a to su isključivo testiranje u medicinske svrhe, da ga isključivo indikuje klinički genetičar, da par mora proći genetsko savjetovanje prije testiranja i dati svoj potpis i saglasnost, da poslije testiranja mora dobiti definitivno pisanu informaciju i da ukoliko se radi testiranje prije 12. nedjelje, ne smije se saopštiti pol”, kaže profesorica Miljanović.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X