Video
Vlada Dritana Abzovića najavila je izgradnju bolnice u Maslinama, međutim do toga nije došlo. Ministar zdravlja Vojislav Šimun u razgovoru za portal Standard otkrio je da je planom za narednu godinu predviđena gradnja Urgentnog centra i rasterećenje Kliničkog centra Crne Gore koji godišnje pruži 1.500.000 usluga.
Rasterećenje Kliničkog centra
“Svjesni smo da su zdravstvenom sistemu potrebna velika ulaganja, kako u infrastrukturu, tako i u medicinsku opremu, ali i mnoge druge sfere, kako bi zdravstvena zaštita bila jednako dostupna za sve pacijente. Zato smo utvrdili segmente u kojima je nophodno što prije djelovati, svakako uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i trenutne mogućnosti. Prepoznali smo i potrebu za izgradnjom nove bolnice u Podgorici kao ključnog koraka u pružanju bolje zdravstvene zaštite. Radimo na tome da se ovaj plan realizuje, uzimajući u obzir sve neophodne aspekte, uključujući finansiranje, planiranje i izbor lokacije. U ovom trenutku, prerano je licitirati sa specifičnom lokacijom, ali budite uvjereni da će odluka o izgradnji biti pažljivo i strateški razmatrana.
U sklopu naših širih planova za zdravstveni sektor, za narednu godinu, uz opredijeljeni budžet za zdravstvo, usvojena je i odluka o zaduživanju. Ministarstvo zdravlja će se 2024. godine moći zadužiti u iznosu od 120 miliona eura, od čega će 85 miliona biti usmjereno na izgradnju novih zdravstvenih ustanova, uključujući Opštu bolnicu u Pljevljima, Urgentni centar u Podgorici i Dom zdravlja u City kvartu. Dodatnih 15 miliona eura planirano je za projekte rekonstrukcije KCCG, OB Bijelo Polje i OB Cetinje, radi unapređenja energetske efikasnosti, dok će 20 miliona eura biti usmjereno za nabavku opreme za javne zdravstvene ustanove.
Naš glavni cilj je rasterećenje Kliničkog centra Crne Gore, koji trenutno pruža oko 1.500.000 usluga godišnje, što predstavlja veliki pritisak na našu najveću zdravstvenu ustanovu. Pred nama su veliki posao i višegodišnja ulaganja, kako bismo u doglednom periodu imali stabilan i održiv zdravstveni sistem, sposoban da odgovori na sve potrebe naših pacijenata”, rekao je Šimun.
Komisija za kontrolu diploma
Sa prvim čovjekom zdrastva razgovarali smo i o lažnim diplomama koje su otkrivene u tom resoru. On je istakao su formirali komisije koje sprovode kontrolu unutar samog Ministarstva, ali i zdrastvenih ustanova.
“Ministarstvo zdravlja je formiralo komisiju koja sprovodi kontrolu unutar samog Ministarstva i zdravstvenih ustanova, s ciljem da se osigura da svaki dosije sadrži validan dokaz o završenom stepenu obrazovanja zaposlenog.
Ipak, moram naglasiti da je pitanje nadležnosti za provjeru diploma veoma kompleksno i da u tom smislu Ministarstvo zdravlja ima odgovornost za osiguravanje kvalifikacija zaposlenih u svojoj oblasti, dok pitanje nostrifikacije i izjednačavanja kvalifikacija obično spada pod nadležnost Ministarstva prosvjete. Zato ovaj problem zahtijeva koordinsani multisektorski pristup, a Ministarstvo zdravlja će svakako upoznati javnost sa rezultatima analize i preduzetim radnjama ukoliko bude i najmanje sumnje na nepravilnosti”, saopštio je Šimun u razgovoru za portal Standard.
Provjere kadra
Odlazak stručnjaka, provjere U protekle dvije godine primijećen je odlazak velikih stručnjaka ljekara iz Klliničkog centra, zbog čega je Ministarstvo zdravlja započelo temeljne provjere u svim zdrastvenim ustanovama.
“Naš cilj je da osiguramo da svaka zdravstvena ustanova, pa i Klinički centar Crne Gore, pruža najviši standard usluge pacijentima, kao i da za zaposlene u sistemu zdravstva obezbijedimo kvalitetne uslove za rad i stručno usvaršavanje.
Rukovodioci su svakako ključni za efikasno funkcionisanje zdravstvenih ustanova, te se od njih očekuje prefesionalan, transparentan rad u interesu pacijenata i zaposlenih. Zato smo počeli temeljine provjere u svim zdravstvenim ustanovama kako bismo ocijenili efikasnost, profesionalnost i etičnost rada rukovodećeg kadra. U ustanovama u kojima se identifikuju problemi u funkcionisanju, svakako će se preduzeti odgovarajuće mjere odgovornosti, što je, po meni, ključno za poboljšanje našeg zdravstvenog sistema i izgradnju povjerenja javnosti u naš rad.
U cilju zadržavanja medicinskih kadrova u zdravstvenom sistemu, počeli smo realizaciju niza aktivnosti koje će u velikoj mjeri doprinijeti stvaranju boljih uslova za rad u državnom sektoru i svakako motivisati ljekare da rade u javnim zdravstvenim ustanovama. Kao što sam već rekao, unaprjeđenje infrastrukture, nova medicinska oprema, mogućnost stručnog usavršavanja, primjena novih, savremenih terapijskih i dijagnostićkih metoda, smanjenje administrativnih procedura, uz dalje poboljšanje standarda i uslova života, neki su od konkretnih koraka u tom pravcu”, rekao je Šimun.
Sistematizacija
On je istakao da je u toku analiza kadrovskih kapaciteta, koja će tačno pokazati da li i gdje zdravstvo ima eventualni deficit kadra.
“ Kao što sam već rekao, u toku je izrada Plana razvoja kadrova za period 2024- 2033. U pitanju je dokument koji se donosi za narednih deset godina, a kojim ćemo detaljno analizirati kadrovski potencijal u zdravstvenom sistemu, kao i napraviti projekcije o kadrovskim potrebama za navedeni period, kako bi se kadar u zdravstvenom sistemu planski popunjavao i kako bi u svakom trenutku znali realne potrebe.
Evidnetno je da kadrovski deficit imamo u pojedinim djelovima države, zato nam je cilj da u dogledno vrijeme obezbijedimo plansku kadrovsku popunjenost u zdravstvenim ustanovama na svim nivoima zdravstvene zaštite i na cijeloj teritoriji Crne Gore”, rekao je Šimun.
Planovi za 2024. godinu
Kada su u pitanju planovi za narednu godinu, on je kazao da da u zdravstvu nema instant poteza, već sve što se radi i planira mora biti detaljno osmišljeno i definisano na duge staze.
“Zdravstveni sistem je sam po sebi vrlo kompleksan i složen, jer ima zadatak da brine o zdravlju cjelokupne populacije, pa je ozbiljan posao obezbijediti njegovu održivost i kvalitet zdravstvenih usluga. Svjesni smo da u zdravstvu nema instant poteza, već sve što se radi i planira mora biti detaljno osmišljeno i definisano na duge staze.
U sistemu zdravstva je zatečeno puno problema, ali nakon detaljne sveohuhvatne analize, dobrom strategijom i kvalitetnim i kontinuiranim radom, vjerujem da će napredak biti vidljiv vrlo brzo. U narednom periodu smo već definisali nekoliko prioritetnih aktivnosti, zahvaljujći kojima naš zdravstveni sistem treba da bude efikasniji, pristupačniji i orijentisaniji ka pacijentima. U prvom redu, to je kadrovsko ojačavanje, za šta pripremamo Plan razvoja kadrova u oblasti zdravstva za period od 10 godina, kojim ćemo mapirati sistem i precizno utvrditi koliko ljekara fali i koji je to profil ljekara, ali i ostalih medicinskih i nemedicinskih kadrova. Cilj nam je jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi se, kao što je i propisano, 70 do 80 odsto usluga ostvarivalo na ovom niovu zdravstvene zaštite.
Osim toga, radimo na tome da sve aktivnosti koje zahtijevaju da pacijenti nepotrebno cirkulišu kroz sistem budu svedene na minimum. Naš cilj je da zdravstveni sistem bude efikasniji i orijentisan ka pacijentu, gdje su medicinski radnici oslobođeni nepotrebnih administrativnih obaveza, a pacijenti dobijaju bržu i kvalitetniju uslugu”, rekao je Šimun.
Takođe, kako kaže, s obzirom da je većina zdravstvenih ustanova izgrađena prije nekoliko decenija, svakako će se raditi na unapređenju infrastrukture, kroz izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata.
“Ulagaćemo i u medicinsku opremu na svim nivoima, s obzirom na to da tehnologija brzo napreduje i zahtijeva od zdravstvenog sistema da prati i primjenjuje savremene trendove. Na ovaj način omogućićemo našim ljekarima da sprovode najnovije medicinske procedure i obezbijediti uslove da se našim pacijentima pruži najkvalitetnija zdravstvena zaštita. Osim toga, kao vrlo značajan izazov na kojem moramo raditi, istakao bih i nedostatak protokola liječenja, koji su temelj svakog kvalitetnog zdravstvenog sistema, jer istovremeno štite i pacijente i ljekare, ali i omogućavaju monitoring i evaluaciju i sistem kontrole kvaliteta rada.
Za sve ovo neophodno je unaprijediti stepen digitalizacije sistema, zahvaljujući kojem ćemo, između ostalog, povezati sve nivoe zdravstvene zaštite, napraviti kvalitetnu bazu podataka, pratiti sistem nabavke, distribucije i potrošnje ljekova, uz ključni fokus na obezbjeđivanju dostupnosti i kontinuiranom snabdijevanju ljekovima.
U toku su i određene normativne izmjene, kojima će se, takođe, stvoriti uslovi da se zdravstveni sistem značajno unaprijedi”, napomenuo je ministar.
Jačanje i unapređenje u Domovima zdravlja
Kada su u pitanju Domovi zdravlja, jačanje i unaprjeđenje primarnog nivoa zdrastvene zaštite svakako je jedan od prioriteta administracije na čijem je čelu prvi čovjek zdravstva.
Preporučeno
“Jačanje i unaprjeđenje primarnog nivoa zdravstvene zaštite svakako je jedan od prioriteta administracije na čijem sam čelu. Planiramo da povećamo ingerencije timova izabranih doktora u primarnoj zdravstveno zaštiti, s ciljem da se na ovom nivou zbrinjava do 80% zdravstvenih problema naših građana. Jedan od glavnih ciljeva je i oslobađanje ljekara od administrativnog tereta kako bi se mogli fokusirati na ono što je najvažnije – pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite pacijentima. U tom smislu već smo započeli konkretne aktivnosti koje se ogledaju u optimizaciji elektronskog zdravstvenog kartona. Ova inicijativa je ključna jer će olakšati administrativne procese za doktore na primarnom nivou, omogućavajući im da posvete više vremena i pažnje pacijentima, ali i da intenziviraju preventivne aktivnosti koje su do sada nažalost bile zapostavljene.
Ovi koraci će biti ključni u osiguravanju da naš zdravstveni sistem postane efikasniji, pristupačniji i orijentisaniji ka pacijentima”, zaključio je doktor Vojislav Šimun.
