Video
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.
Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.
Jedan postupak ,,težak“ 30.000 eura
Država je za sada najviše isplatila 18.000 eura smijenjenom direktoru, a u jednom postupku treba da se direktoru plati i oko 30.000 eura, kazao je Pobjedi nedavno advokat Mihailo Volkov koji zastupa više od 100 smijenjenih direktora škola.
” Država uredno isplaćuje iznose. Primjećuje se da to radi dobrovoljno. Ne ide se prinudno na izvršenje”, kazao je Volkov.
Nedavno smo pisali o tome da je zabilježeno osam pravosnažnih presuda u korist smijenjenih direktora škola koji su tražili isplatu materijalne štete zato što ih je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić nezakonito smijenila. Ti iznosi se, po presudama, kreću u rasponu od 400 eura do nekoliko desetina hiljada eura.
Bratić
Volkov je tada komentarisao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla. Prvostepeni sudovi su odlučili u korist direktora da im se isplati novac u oko 30 slučajeva, ali je za sada pravosnažno njih osam, što su potvrdili viši sudovi u Bijelom Polju i Podgorici.
” Najmanji iznos je 400 eura i ispod toga neće biti nijedna presuda, sve su od par hiljada do nekoliko desetina hiljada eura. Prije neki dan je bio predmet na 2.500 eura, pa 13.000 eura. Očekujem da će sve biti okončano u korist direktora, da će im se priznati šteta”, rekao je Volkov.
Na čekanju je još sto postupaka.
Razriješeni direktori su prije dvije godine na sudu dokazali da su im funkcije oduzete mimo propisa, a onda su pokrenuli sporove da im se nadoknadi materijalna šteta.
Ranije smo pisali i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola, koje je 2021. godine smijenila Bratić, državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjev u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.
Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.
Država propustila da prođe jeftinije
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.
” Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju”, kazao je Volkov.
Istakao je da je rok prolongirao i nauštrb svojih stranaka, nadajući se da će njegov prijedlog biti prihvaćen.
Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.
Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Regresna tužba protiv Bratić
Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.
U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.
Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.
Preporučeno
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.
