Video
On ističe da odobrenje, odnosno mišljenje međunarodne zajednice nije prethodno bilo potrebno, te da su poslanici trebali ići do kraja i izglasati zakone.
“Time bi izbjegli i političku krizu u kojoj smo se sad našli a koja je nepotrebna i pokazuje, ja bih rekao, prilično političko neiskustvo vladajuće većine i same Vlade, ali neka to rješavaju kako znaju i umiju. Da me je neko pitao za savjet rekao bih možda su pogriješili što ih prethodno nisu obavijestili šta će da urade, ali ako su već krenuli u to, trebali su da idu do kraja i da ne pristaju na ikakve njihove prigovore”, navodi Šoć.
Njemu je cijela ova situacija malo čudna.
“Imam utisak da nije u pitanju suština već forma, i da su se iz međunarodne zajednice uvrijedili jer ih niko nije prethodno pitao da li se to može i treba uraditi. A to me vrijeđa, najprije intelektualno jer ne smatram da mi za svaku stvar moramo da pitamo nekog van Crne Gore, kao da kod nas nema dovoljno pameti da te stvari riješimo i bez stručnjaka i eksperata sa strane, posebno ne eksperata iz Venecijanske komisije, a vrijeđa me i kao građanina Crne Gore jer imam utisak da se prema nama odnose kao da smo nekakva kolonija primitivaca koje sada oni treba da dovedu poznaniji civilizacijskih tekovina Zapada”, kaže Šoć.
Odlaganje razmatranja i usvajanja tzv. tužilačkih zakona, odnosno, njihovo skidanje sa dnevnog reda je primjer „iznuđenog poteza”, kao, na primjer u šahu, kad možete povući potez sa kraljem na jedno jedino polje, a na šahovskoj tabli ih ima 64. To nisu nimalo poželjne situacije, ni u šahu, ni u životu, a pogotovo ne u politici od koje nam, nažalost, zavisi kakvi će nam životi biti, smatra profesor doktor Blagota Mitrić.
On je za Dan kazao da je politički aspekt, to kad je trebalo obaviti političke konsultacije sa Venecijanskom komisijom i sačekati njene stavove, kao sa EU, a sa stanovišta prava ta odluka Skupštine je neopravdana, jer je oportuna, pošto stavovi Venecijanske komisije pravno ne obavezuju.
“Tačno je da su ovi zakoni usvojeni prije sedam ili osam godina pod punom pažnjom EU i Venecijanske komisije i to po evropskim standardima, ali je takođe tačno da niko ne spominje zašto se sve to vrijeme nije postupalo po tim, nazovi, naprednim zakonima kad su već tako dobro bili „skrojeni”. Zašto je u svakom izvještaju EU za to vrijeme uvijek Crna Gora opominjana da nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ni u tužilaštvu, ni u sudstvu… Za mene lično dovoljna hronična sporost, da ne kažem neažurnost u radu organa pravosuđa, a kruna toga nerada, i u stručnom i profesionalnom smislu, najbolje svjedoči predmet u tzv. državnom udaru u kome je epilog glasio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno primijenio materijalno pravo, a sve na osnovu indici ja i pretpostavki… itd… Stoga, mislim, da je trenutna pravna i politička situacija nalagala da se ti zakoni usvoje po tzv. hitnom postupku, jer veliki dio pravosuđa nije odgovorio svojim profesionalnim zadacima, a još manje je bio na visini tih svojih zadataka”, kaže Mitrić.
Preporučeno
Kako ističe, takvim postupanjem Skupština je proizvela klasičnu krizu vlasti, koja inače latentno postoji od njenog formiranja, od konstituisanja Skupštine i izbora Vlade.
