Stanković je u intervjuu agenciji MINA kazao da izgleda da mora da se desi situacija kao na Cetinju, gdje je u prostorijama tužilaštva aktivirana ručna bomba, da bi se javnost zapitala koliko su tužioci bezbjedni, iako se na taj problem ukazuje godinama.

Takve situacije su, kako je naveo, opomena za čitavo društvo, za one koji traže rezultate Tužilaštva, a ne žele da vide u kakvim okolnostima tužioci nastoje da svoju funkciju obavljaju profesionalno.

„ Ono što se dogodilo na Cetinju moglo je da se desi u bilo kom državnom tužilaštvu. To je problem na koji godinama ukazujem, ukazujem i sad da to pitanje mora da se riješi, jer ne smijemo da dozvolimo da se od državnih tužilaca konstantno zahtijevaju bolji rezultati, a da im je svakodnevno, da se figurativno izrazim, glava u torbi“, kazao je Stanković.

On je rekao da je događaj na Cetinju mogao da ima i tragičnije posljedice, i poručio kako ne treba čekati da do toga dođe da bi se krenulo u rješavanje evidentnog problema, ukazujući da do sada nije odobravan traženi novac za popunjavanje radnih mjesta u službi za poslove tužilačkog obezbjeđenja.

Stanković je rekao da treba samo uporediti slike bilo kog tužilaštva regiona, sa slikom tužilaštava u Crnoj Gori i da će sve biti jasno.

„Pozivam sve kritičare, sve dobronamjerne savjetnike, nevladine organizacije, kompletnu domaću i međunarodnu javnost da se uvjeri u uslovnost rada državnih tužilaštava i da nam pomognu da i taj problem riješimo, kako ne bi postojala ni najmanja mogućnost da se ikada više ponovi situacija do koje je došlo u Prijestonici“, poručio je Stanković.

On se zahvalio svim državnim tužiocima koji, uprkos, neadekvatnim uslovima rada, tužilačku funkciju obavljaju časno i profesionalno i dodao da će nastojati da se i ovaj problem riješi u najkraćem roku, kako bi radni prostor tužilaca „ makar bio adekvatno obezbjeđen.

Uspjeli da odgovore zadatku

Na pitanje kako ocjenjuje rad Tužilaštva u protekloj godini, posebno ako se uzmu u obzir sva dešavanja koja su je obilježila poput litija, koronavirusa, izbora, Stanković je odgovorio da je 2020. bila puna brojnih izazova u kojima se, zbog epidemiološke situacije, nalazilo čitavo društvo, a samim tim i Državno tužilaštvo.

On je napomenuo da su u državnotužilačkoj organizaciji nastojali da se organizuju tako da ne bude zastoja u radu, što je, kako je naveo, bilo posebno zahtjevno jer je to podrazumjevalo rad u otežavajućim okolnostima, zbog činjenice da je kontakte trebalo svesti na najmanju moguću mjeru, a sa druge strane obavljati saslušanja i preduzimati sve druge mjere i radnje iz nadležnosti Državnog tužilaštva.

„Kada podvučemo crtu, ipak moramo konstatovati da smo, uprkos svemu, uspjeli da odgovorimo zadatku. To, međutim, ne znači da nijesmo svjesni da je bilo i određenih situacija koje su se mogle uspješnije prevazići, ali to je nešto sa čim se suočavaju sve profesije“, rekao je Stanković.

Važno je, kako je naveo, napomenuti da je svako postupanje Državnog tužilaštva bilo najbolje moguće u datim uslovima.

Stanković je podsjetio da je nerijetko organizovan dvadesetčetvorosatni rad državnih tužilaštava, u cilju poštovanja propisanih mjera i uslova, sa namjerom da se efikasno postupi u svim predmetima.

On je kazao da se ne smije zanemariti činjenica da je pandemija uzrokovala i povećan broj poziva nacionalnoj SOS liniji, zbog čega je u prvom talasu koronavirusa zatražio od rukovodilaca nadležnih državnih tužilaštava hitnost u procesuiranju predmeta porodičnog nasilja.

„ Želim da istaknem tu činjenicu zbog toga što je važno da svi shvatimo da je žrtvama porodičnog nasilja, i u ovim za Crnu Goru, čitav svijet, veoma izazovnim momentima neophodno pružiti efikasnu institucionalnu zaštitu“, poručio je Stanković.

Što se tiče izbora, kako je rekao, to su situacije koje nijesu, niti je trebalo, da utiču na rad Državnog tužilaštva, jer ono ima svoje Ustavom i zakonom propisane nadležnosti „kojih se u svom radu državni tužioci pridržavaju i prije i poslije izbora, bez obzira na to ko je vlast, a ko je opozicija“.

„ Naše osnovno pravo i dužnost jeste gonjenje učinilaca krivičnih djela i mi to radimo u odnosu na sve učinioce krivičnih djela, kako god se zvali, kojoj god stranci pripadali. Od početka svog mandata ističem da mi prepoznajemo isključivo učinioce krivičnih djela, bez obzira na ime, prezime, naciju, vjeru, profesiju…“, dodao je Stanković.

On je, zbog kritika dijela javnosti odluka tužilaštava u konkretnim situacijama, napomenuo da nije svako kršenje propisa krivično djelo, što, kako je napomenuo, znači da u tim situacijama treba da reaguju drugi državni organi.

„ Važno mi je da istaknem ovu činjenicu, jer se stiče utisak da javnost očekuje reakciju državnih tužilaštava i onda kada ne postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo, već su prekršene određene procedure za koje su nadležni drugi organi“, istakao je v.d. Vrhovnog državnog tužioca.

O penziji blagovremeno

Odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav u vezi sa zahtjevom da tužioci za koje se tvrdi da su po novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju stekli uslove za starosnu penziju, a oni su nastavili sa radom i kako komentariše ocjene da se na taj način krše zakon i Ustav, Stanković je istakao da je Tužilački savjet u odnosu na ovo pitanje zauzeo jasan stav, usklađen i sa stavom Ustavnog suda iz 2003.godine.

On je objasnio da iz tog stava proizilazi da je zasnivanje i trajanje radnog odnosa vezano za vršenje tužilačke funkcije, koja je , kako je precizirao, stalna.

„Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju(u članovima 17,197dj i 198 a) alternativno navedeni posebni ulovi za sticanje, naglašavam, prava na starosnu penziju. Ovi uslovi su propisani u korist lica koje ih ispunjava i to se stečeno pravo ostvaruje samo na lični zahtjev. To znači da državnom tužiocu, koji ispuni uslove iz navedenih članova, funkcija koja je inače stalna, može prestati ukoliko je upućen lični zahtjev za korišćenje stečenog prava“, pojasnio je Stanković.

Dakle, kako je naveo, ove norme nijesu imperativne, što znači da svaki državni tužilac ukoliko to želi,može podnijeti zahtjev za starosnu penziju, ali ne mora, ukoliko to ne želi.

S druge strane, dodao je on, postoji imperativna norma Zakona o radu kojom je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Time su, kazao je Stanković, ispunjeni opšti uslovi za starosnu penziju kada tužilačka funckija, za koju je vezano zasnivanje i trajanje radnog odnosa, prestaje po sili zakona.

„Za razumijevanje čitave situacije važno je da razlikujemo pravo koje možemo, a ne moramo, da iskoristimo i imperativnu normu koja je obavezujuća za svakog od nas. Iz ovog proizilazi da je situacija, pravno, potpuno jasna“, dodao je Stanković.

Upitan kada on ispunjava uslove za penziju, odnosno do kada će ostati na čelu Tužilaštva, Stanković je kazao da će svi biti blagovremeno obaviješteni o datumu kada on ispunjava uslove za starosnu penziju, a da je to svakako u ovoj godini.

„Dok se to ne desi, nastojaću da Državno tužilaštvo nastavi sa odlučnom borbom protiv svih vidova kriminala, procesuiranjem svih učinilaca krivičnih djela, ko god oni bili“, poručio je Stanković.

On je istakao da niko ne može reći da je Državno tužilaštvo danas i 2014.godine, kada je izabran za vrhovnog državnog tužioca, ista institucija.

„ Napravili smo više važnih iskoraka u svim segmentima rada i oni su kvalitetna osnova za nastavak profesionalnog rada i u budućnosti“, dodao je Stanković.

On je napomenu da je Državno tužilaštvo uradilo sve što je moguće i kada je izbor vrhovnog državnog tužioca u pitanju, podsjećajući da su dva puta raspisivali javni poziv za izbor vrhovnog državnog tužioca i da su se na drugi javni poziv prijavile dvije kandidatkinje.

„ Nakon svih neophodnih procedura Tužilački savjet predložio je Skupštini jednu kandidatkinju za vrhovnog državnog tužioca. Kao što Vam je poznato ni jedna od kandidatkinja u drugom krugu nije dobila potrban broj glasova za izbor“ , rekao je Stanković i dodao da je ipak od toga važnija činjenica da Državno tužilaštvo nesmetano funkciniše, da se u radu pokazuje efikasnost.

„ Nastavićemo istim tempom i u narednom periodu“, poručio je Stanković.

Otvorena mogućnost za temeljnu kadrovsku reformu

Upitan zbog čega je Tužilacki savjet čekao preko godinu da odluči da ne izabere nijednog tužioca koji su konkurisali za rukovodioca u 11 državnih tužilaštava, kada je još tada bilo jasno da ista osoba ne može da se bira za rukovodica više od dva puta, on je rekao kako je važno istaći da je, i pored u početku postojećih problema u tumačenju i primjeni propisa, Tužilački savjet, jednoglasno, donio odluku u skladu sa pozitivnim propisima i nije napravio korak unazad.

Samim tim, kako je naveo, nije došlo do stradanja prava i pravne sigurnosti.

Ovakva odluka, kazao je Stanković, otvara mogućnost za temeljnu kadrovsku reformu i sprečavanje velike koncentracije moći u pravosuđu, a uz to pruža šansu drugim, kao i mlađim kandidatima.

„Jer se, što posebno zabrinjava, niko od njih, nije pojavio kao protivkandidat ranijim rukovodicima u 11 državnih tužilaštava, od kojih su svi već dva ili više puta bili rukovodioci u istom državnom tužilaštvu“, dodao je Stanković.

Najvažnije je, smatra on, da je donijeta odluka usklađena sa svim međunarodnim standardima, a da u tužilaštvima nije bilo nikakvog zastoja u radu, jer su državna tužilaštva nesmetano funkcionisala i imala zamjenike rukovodilaca.

„ A to su bili državni tužioci koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu i koji su nastojali da se sve mjere i radnje iz nadležnosti tužilaštava preduzimaju efikasno, u čemu su i uspijevali“, ocijenio je Stanković.

Na pitanje koliko politika ima uticaja na izbor sudija, tužilaca, ako se zna da poslednjih nekoliko glasanja nije bilo potrebne dvotrećinske, odnosno tropetinske većine, i koliko partije u vezi sa tim gledaju samo svoje interese, Stanković je odgovorio da bi to pitanje trebalo postaviti predstavnicima političkih partija.

Kako je naveo, ono što je sigurno jeste činjenica da je interes cjelokupnog društva da se obezbijede svi neophodni uslovi da Državno tužilaštvo funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonskim propisima.

„To što je tužilaštvo u prethodnom periodu kritikovano sa različitih adresa po mom mišljenju je samo dokaz da smo uspijevali da se držimo principa da isključivo zakonski propisi imaju uticaja na rad državnotužilačke organizacije“, kazao je Stanković.

Prema njegovim riječima, svjedoci smo da su pohvale na račun Tužilaštva dolazile kada se sprovode postupci protiv političkih protivnika, a da je kritikovano kada pravda zakuca i na vrata političkih istomišljenika.

„To je pokazatelj nedostatka principa, a mi upravo na taj način funkcionišemo, i gonimo učinioce krivičnih djela – bili oni u jednoj drugoj ili trećoj partiji, bili oni na vlasti ili u opoziciji, jer se samo na taj način ostvaruje princip jednakosti pred zakonom“, istakao je Stanković.

On je naglasio da ne može zakon za jedne da važi, a za druge da ne važi „i s tim u vezi naglašavam da nikakva borba protiv kriminala nije počela, ona je samo nastavljena, kao što je to rađeno i u prethodnom periodu“.

Tužilaštvo, kako je kazao, u konkretnim predmetima ne donosi odluku u odnosu na pripadnika bilo koje partije, već isključivo u odnosu na osumnjičenog za određeno krivično djelo.

„ Taj osumnjičeni može da se zove Petar, Marko, Franjo, Dragana , Damira ili Safet, kako god, može da ide u bilo koji vjerski objekat, može da bude član koje god hoće partije ili druge organizacije. Nas to ne zanima, niti će ikada zanimati, zanima nas samo da li je učinjeno krivično djelo, da li postoje dokazi za to i reagujemo isključivo u skladu sa tim“ , istakao je Stanković.

On je napomenuo da niko nije i neće biti gonjen samo zato što je pripadnik neke partije, već zato što je kao pojedinac osumnjičen za određeno krivično djelo.

„ Članska karta bilo koje partije ne može, nije, niti smije da bude zaštita od postupanja tužilaštva“, zaključio je Stanković.