Video
Pisanu izjavu srpskog pisca Svetislava Basare, datu Gradskoj televiziji, prenosimo u cjelosti.
”Brzo se proširila vest – dobre se brzo šire, loše još brže – da je Ministarstvo kulture Crne Gore najavilo mogućnost ukidanja/oduzimanja statusa “istaknutog umetnika”, doista istaknutom crnogorskom piscu i publicisti, Andreju Nikolaidisu u plemenitoj nameri “nedavanja dodatnog prostora onima čiji govor vodi podjelama, ekstremizmu i dodatnom zaoštravanju odnosa u društvu”.
Kako se obavestih, Nikolaidis je po mišljenju ministarstva, nepropisno pisao o Njegošu i Ivi Andriću. Pročitao sam inkriminsane odlomke, oni jesu oštri, ali čemu drugom umetnost, naročitio književnost, služi nego prevrednovanju vrednosti izoštravanju percepcije.
U pravi mah, u brzini i hitrini na zlo i hitrini na grabež, pomsilih da je naredba ministarstvu stigla iz Beograda, ali se onda setih da u Srbiji ima podosta pisaca – među njima i ja – koji vrlo oštro, pa i pogrdno pišu o nacionalnim svetinjama i veličinama, ali im srbijansko ministarstvo ne oduzima nikakve privilegije.
Zaključih,
da se ovde radi o lokalnoj (vrlo skormnoj) pameti. i
da razlozi (eventalnog) oduzimanja statusa Nikolaidisu nisu poetički nego (pred) politički.”
Bosanskohercegovački Pisac Abdulah Sidran za Gradsku RTV kaže da bi billo nedopustivo oduzimati status zaslužen književnim radom.
”Ja u tome vidim oblik ucjene, iz kojeg je posljedica, zapravo, prijetnja umjetnicima da moraju svoje mišljenje ujednjačavati sa nekim političkim subjektima. To je, dakle, nedopustivo i bilo bi sramotno za Crnu Goru da se tako nešto dogodi. Dakle, da se Andreju Nikolaidisu, jednom velikom piscu, značajnom društvenom radniku, kao komentatoru političkih zbivanja, da mu se oduzima ono što je zasluga stečena vrlinama velikoga pisca, to je nedopustivo.”
U Crnogorskom PEN centru navode da bi Ministarstvo kulture i medija trebalo da se pozabavi, kako navode, propagandnim platformama koje svakodnevno crnogorski medijski prostor zagađuju govorom mržnje, poput portala IN4S – čiji je osnivač aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore.
”Andrej Nikolaidis jedan je od najznačajnijih savremenih crnogorskih pisaca, dobitnik brojnih književnih priznanja, uključujući i Evropsku nagradu za književnost, i jedan od onih intelektualaca koji kontinuirano upozoravaju na pogubni uticaj nacionalizma u regionu. Ukoliko Maša Vlaović smatra da je beskompromisna kritika šovinističkih i kleronacionalističkih praksi – ekstremizam, ne preostaje joj onda ništa drugo do da podnese ostavku na mjesto ministrice kulture Crne Gore koja je po Ustavu još građanska i sekularna država s garantovanom slobodom izražavanja.”
Iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava poručuju da bi Ministarstvo kulture i medija trebalo da stane u odbranu slobode umjetničkog izražavanja i da zaštiti slobodu govora kao jedno od temeljnih prava na kojima se zasnivaju civilizovane i demokratske zajednice.
“CHO doživljava napade i harangu na Andreja Nikolaidisa kao ugrožavanje temeljnih prava i sloboda, bez čije zaštite i promocije nema slobodnog i otvorenog društva”.
Izjavu ovim povodom Gradskoj RTV dao je i pisac i novinar iz Hrvatske Viktor Ivančić.
”Kroz protekle godine nagledali smo se svinjarija represivnih režima u državama nastalim raspadom Jugoslavije, ali inicijativa Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se Andreju Nikolaidisu, jednome od najvećih pisaca na našim prostorima, ukine Status istaknutog kulturnog stvaraoca i da ga se na taj način liši prihoda – i to zbog njegovih kritičkih estetskih sudova o Andriću i Njegošu, te zbog opservacija o pravoslavlju koje iznosi lik u njegovu romanu – nadilazi sve dosad viđeno.Radi se o neuvijenome službenom proglašenju delikta mišljenja.
Radi se o totalitarnom udaru. Nikolaidisa, čovjeka koji je svojim knjigama zadužio kulture naših zemalja, dosljednoga kritičara šovinizma i kleronacionalizma, slobodara snažnih moralnih uvjerenja, Ministarstvo kulture implicitno etuketira kao „ekstremistu“, te dodaje kako će „poduzeti sve mjere i radnje u cilju zaštite državnog, kulturnog i nacionalnog integriteta Crne Gore, a Petar Drugi Petrović Njegoš je nesumnjivo jedna od najistaknutijih ličnosti naše države“. Takav inkvizicijski nastup, gdje se stavlja meta na prsa obilježenoga „državnog neprijatelja“, gdje se stihija uličnoga linča ujedinjuje s djelovanjem aparata vlasti, gdje se otvorenozadaju ideološki toposi i svetinje obvezujućeg pravovjerja, zavrjeđuje najdublje gnušanje. U iole pristojnoj državi, koja poštuje minimum minimuma demokratskih standarda, ministrica Maša Vlaović, kao i njezin politički patron, predsjednik Vlade Dritan Abazović, bili bi prisiljeni napustiti svoje funkcije, a i politički život, bez povratnih karata. Jer ambicija da se kontroliraju misli građana, da se legalizira odmazda prema kritički raspoloženim intelektualcima i da se utvrđuju kultovi o kojima nije dopušteno slobodno govoriti, može biti tolerirana samo u ambijentu strahovlade, ne i u društvu koje teži „europskim vrijednostima“, kakoto vladajuća elita u Crnoj Gori voli naglašavati.
Sloboda nije ono što nam vlast omogućuje, već ono što nam ona ne može oduzeti. Stoga je zaprepašćujuća i imbecilnost i osionost crnogorske vladajuće vrhuške u nastojanju da „stane na kraj“ Nikolaidisovu kritičkom duhu. Svi smo dužni pružiti otpor tom odurnom napadu na slobodu. Svi smo ugroženi, jer progon nepodobnih pisaca spada u omiljene mokre snove svih ovdašnjih režima, a poznato je da se zaraza represijom u upravljačkim slojevima brzo širi. Nema nikakve dvojbe da će nas književno djelo Andreja Nikolaidisa nadživjeti, dok će imena Maše Vlaović i Dritana Abazovića – budemo li imali sreće – ostati zabilježena u fusnotama kronike propalih balkanskih tiranija.”
Podsjetimo, Evropska unija je Andreju Nikolaidisu dodijelila nagradu za književnost, i to za roman “Sin”.
Preporučeno
Državnu nagradu ”Miroslavovo jevanđelje ”dobio je za roman “Odlagenje, Parezija”, a za “Mađarsku rečenicu”, kao najbolji roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, priznanje ”Meša Selimović”. Posljednja u nizu je Trinaestojulska nagrada, dodijeljena 2022. Nikolaidisovi romani prevedeni su na više od 20 jezika.
