Video
Podaci o prodaji nekretnina za novembar i decembar prošle godine biće poznati u martu, ali bi prema očekivanjima promet u tim mjesecima mogao iznositi još oko 60 do 70 miliona, pa bi ukupna vrijednost prodatih nekretnina strancima mogla dostići i iznos od 430 do 440 miliona eura, pišu Vijesti.
U cijeloj 2021. godini stranci su za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori potrošili 278 miliona eura, u 2020 – 116 miliona, 2019 – 178 miliona, u 2018 – 182 miliona. U posljednjih pet godina stranci su kupili crnogorskih nekretnina za 1,2 milijarde eura.
Na rast prodaje nekretnina strancima prošle godine, prema riječima sagovornika Vijesti iz ove oblasti, najviše je uticalo sprovođenje programa ekonomskog državljanstva, gdje su kupovinom nekretnina – apartmana u turističkim centrima na jugu za 450 hiljada eura i na sjeveru i u nerazvijenim opštinama za 250 hiljada sticali pravo na dobijanje državljanstva.
List piše da je drugi razlog što se u periodu inflacija, kao što je bila prošle godine, mnogi odlučuju za kupovinu nekretnina kao jednog od sigurnijih načina da njihov novac neće izgubiti na vrijednosti.
Crna Gora je strancima bila interesantna kao zemlja u razvoju sa velikim turističkim potencijalima i zbog velikog broja ekskluzivnih turističko-stambenih projekata poput Porto Montenegra, Portonovog, Luštice bay, jer očekuju da cijene tih nekretnina neće padati, odnosno da mogu samo da rastu sa razvojem tih projekata.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, ukupna vrijednost prometa nekretnina u 2021. godini iznosila je 400 miliona eura, a tada su prema podacima CBCG stranci kupili nekretnine u vrijednosti od 278 miliona eura, što je 69 odsto ukupnog prometa. Ovaj odnos je takav što stranci većinom kupuju luksuzne apartmane i vile, koje koštaju koliko desetak običnih stanova.
Jedan dio ovog prometa je sakriven od zvanične statistike, jer građevinari često stan u izgradnji unesu kao osnivački kapital neke firme, a onda prodaju tu firmu najčešće strancima. Tako je kupac indirektno vlasnik nekretnine preko te firme, a promet formalno nije nekretnina već firma.
Najviše nekretnina prošle godine su, prema podacima CBCG, kupili njemački građani i firme iz te države – u vrijednosti od 57 miliona eura, dok su iza njih Rusi koji su u nekretnine uložili 50 miliona. Na trećem mjestu su građani i firme iz Srbije sa 42 miliona, a na četvrtom mjestu su kupci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa 32 miliona eura.
Preporučeno
Na petom mjestu su investitori iz Turske sa 30 miliona, a zatim slijede Ukrajinci i Švajcarci sa po 15 miliona, Bosanci i Hercegovci sa 14 miliona, Britanci sa 12 miliona, Austrijanci i kupci iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa po osam miliona, Kanađani sa 6,7 miliona, Francuzi sa 6,3 miliona, Poljaci sa 5,3 miliona, Hrvati i Kosovari sa po 5,2 miliona, Česi sa pet miliona, Holanđani sa 4,2 miliona, Slovenci sa 3,1 milion, Luksemburžani sa 2,9 miliona i kupci iz Singapura 2,8 miliona.
