Video
Tako se na društvenim mrežama svakodnevno mogu pročitati “stručne analize nestručnih” da će vam vakcina izmijeniti DNK, zatim da je pandemija zapravo paravan za plan da se implantiraju mikročipovi kojim bi nas pratili, a da iza svega stoji osnivač Majkrosofta Bil Gejts.
Nijesu nam strane ni teorije zavjere da stručnjaci koji promovišu vakcinaciju zapravo primaju fiziološki rastvor, a ne vakcinu. Iako se po pitanju rezervisanog, ili gotovo neprijateljskog odnosa prema vakcinama ne razlikujemo mnogo od većine zemalja Evrope i svijeta, antivakseri su naročito postali izraženi u vrijeme kad je neophodno da se što više građana vakciniše, kako bismo izašli iz pandemije i spremno ušli u turističku sezonu. No, sagovornici Dnevnih novina ipak smatraju da antivakseri nijesu nadjačali glas struke.
Gotovo svakodnevno smo u prilici da čak i iz najbližeg okruženja slušamo one koji kažu da korona virus i ne postoji, a takvu tezu Beograđanima je na protestu u martu iznio i ljekar specijalista radiologije beogradskog Instituta za onkologiju i radiologiju Novica Ćeranić. O tome koliko bi ovako javno izneseni stavovi mogli umanjiti odziv građana na vakcinaciju suvišno je govoriti, naročito što smo svi posebno osjetljivi kada je u pitanju naše i zdravlje naših najmilijih. Sumnjivom odnosu prema vakcinama ne doprinose samo ovakvi “izleti” negatora virusa u bijelim mantilima, već i lažne vijesti na internetu.
Molekularni biolog sa Univerziteta “Gete” u Frankfurtu Ivan Đikić za Dnevne novine kaže da je glas struke značajno uticajniji nego glas antivaksera i lažnih vijesti.
“Međutim, zbog toga što postoje realni problemi sa sprovođenjem vakcinacije, danas imamo u javnosti dosta pitanja i nesigurnost kod ljudi. Tu, prije svega, mislim na nedostatak vakcina, nedovoljno predstavljanje informacija o razlikama među vakcinama, pojavu komplikacija s trombozama kod vektorskih vakcina, te problemi u samoj organizaciji vakcinacije”, rekao je Đikić.
Uprkos svemu tome, kalco je rekao, vjeruje da ćemo za nekoliko mjeseci imati puno bolju situaciju i da će tada glas struke biti izrazito važan da dodatno informiše 20-30% građana koji se još nijesu odlučili za vakcinu.
Uvjeren je Đikić i da se u eri društvenih mreža i lažnih vijesti sa interneta ipak može vratiti povjerenje u riječ stručnjaka.
“Sigurno. Naučnici i stručnjaci mogu svojim objavama i djelovanjem na socijalnim mrežama takođe širiti tačne vijesti. No, najvažniji su sami rezultati. Kada ljudi shvate da zemlje s visokom stopom vakcinacije, poput Velike Britanije ili Izraela, nastavljaju s normalnim životom, tada će biti jasno da je vakcinacija bila uspješna u prošlosti, ali je i u sadašnjosti”, kazao je sagovornik DN.
Uloga države u svemu tome je, poručuje Đikić, veoma važna, naročito u Crnoj Gori gdje je nedavno došlo do promjene vlasti, te velike nesigurnosti kod građana.
“Trebalo bi svima da bude jasno da ćemo samo zajedničkim i globalnim djelovanjem uspjeti da savladamo ovu pandemiju”, navodi on.
Da je struka jača od antivaksera sa Đikićem je saglasan i dr Nebojša Kavarić, pedijatar i predsjednik novoformirane Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja na teritoriji Glavnog grada. On smatra i da je strah od smrti i teških posljedica kovida najbolji savezniku imunizaciji građana.
“Dramatična i veoma upečatljiva situacija u vezi sa kovid pandemijom sa, nažalost, veoma svakodnevnim ‘crnim’ podacima, kako kod nas, tako i u svijetu, uticala je da je glas profesionalaca i nauke višestruko jači i od ‘antivaksera’, i od tzv. ‘distributera dilema u vezi sa vakcinacijom’, koji su samo onako bezazleni, a i te kako utiču na formiranje javnog mišljenja, što kasnije može bitno uticati na obuhvat imunizacijom”, rekao je Kavarić za Dnevne novine.
Stoga je čovjekov strah od onog što korona može imati za posljedicu “glavni motor” na putu dostizanja željenih obuhvata koji garantuju kolektivni imunitet. Takozvani 3E princip (everyone, everywhere, every time) jasno govori da, kako pojašnjava Kavarić, svi, svuda i u svako vrijeme moraju slati jedinstvene pozitivne poruke u vezi sa značajem iogromnom ulogom imunizacije na globalnom nivou.
“Zaista smatram da je budućnost čovječanstva u rukama uspješne preventive, a posebno imunizacije”, poručuje dr Kavarić.
Na pitanje gdje je granica u komentarisanju na društvenim mrežama ili dijeljenju sadržaja u vezi s vakcinacijom, Kavarić kaže da “granica svakako mora biti dobronamjernost i svijest o težini i opasnosti pandemije”.
“Stručnjacima nije teško povući granicu, vodeći računa o težini javno izgovorene riječi. Dobronamjernim laicima takođe. Nemaju, pretpostavljam, problem sa samokontrolom. O zlonamjernim, anonimnim ili preeksponiranim ‘javnim’ ili ‘polujavnim’ osobama sa teškim, uvredljivim i besmisleno nevaspitanim komentarima, vjerujte imamo manje problema od komentara i ‘preporuka’ koje su veoma vješto zapakovane u neprovjerljive izvore, fine, polunaučne dokaze, iskustva raznih osoba, pacijenata koji su ‘progledali’, ‘prohodali’, ‘polećeli’ i tako dalje, do bizarnih granica nekontrolisane, ali opasne mašte”, zaključio je Kavarić.
Sociolog Andrija Đukanović mišljenja je da je Crna Gora plodno tle za antivaks stavove, napominjući kako su na našim prostorima antivakseri i članovi nekih političkih partija, grupe koje promovišu konzervativne vrijednosti, ljudi bliski crkvi, desničarske organizacije…
“Kod nas je plodno tle za ovakve stavove, jer smo već duži niz godina bombardovani različitim dezinformacijama, na neki način trovani teorijama zavjera u kojima smo žrtve novog svjetskog poretka i slično. Naš um je na neki način formiran da stalno mislimo o nekim zavjerama”, rekao je Đukanović za Dnevne novine.
Podsjeća i na to da se duže od godinu kod nas sumnja u postojanje korona virusa, iako on svakodnevno odnosi živote naših sugrađana.
“Izgleda da je kod našeg naroda jači uticaj koji stiže sa društvenih mreža nego stavovi i mišljenja stručnjaka i ljekara. Teško je objasniti nekome ko je protiv vakcine da griješi. Dobar dio stanovništva misli da je prijeki lijek za koronu rakija i bijeli luk, dok drugi smatraju da se mogu zaštititi molitvama i slično. Nažalost, ni uticajne institucije poput crkve nijesu na početku krize shvatale ozbiljnost situacije pa su sve oko epidemije vidjeli kao nepotrebnu galamu, jer to nije toliko opasno. Dobar dio građana poslušao ih je”, kazao je on.
Đukanović vjeruje da odgovornost za širenje epidemije snose i političari koji su, kako je rekao, zarad izbora zanemarili zdravlje građana. Stavovima antivaksera, kako je rekao, teško se može stati na put, posebno kroz kontrolu društvenih mreža ili njihovu cenzuru.
“To je neizvodljivo. Granica u komentarisanju na društvenim mrežama nema i to jeste veliki problem, jer se u komentarima šire krajnje problematični i opasni stavovi”, ističe on.
Sagovornik DN navodi i da društvene mreže sigurno utiču na nivo vakcinacije kod nas.
“Ljudi naprosto ne vjeruju u vakcine i pod uticajem su vijesti i informacija koje čitaju na društvenim mrežama od kojih su većina lažne vijesti”, rekao je Đukanović, uz ocjenu da bi kampanja za vakcinaciju trebala biti jača i inenzivnija.
Preporučeno
“Već se tražilo da se predsjednik, premijer i predsjednik parlamenta javno vakcinišu. Mogle bi se uključiti i neke poznate ličnosti. Možda ni to neće uticati na veći odziv građana, ali treba uraditi sve što se može”, zaključio je Đukanović.
