Video
Osim službenog poziva zvaničnika, “običaj” je da za posjetu pape postoji i neka vrsta saglasnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ima najviše vjernika u Crnoj Gori, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kotorske biskupije i pravnog tima Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 18. maja na svom nalogu na platformi Iks objavio da je tokom inauguracione mise pozvao papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru.
“Čestitao sam papi Lavu XIV u ime crnogorskih katolika, kao i svih građana Crne Gore. Pozvao sam ga da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru”, naveo je Spajić.
Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsati kaže da je u medijima vidio Spajićevu objavu o pozivu “Svetom ocu da posjeti Crnu Goru”.
“Ipak mislim da sam poziv mora doći u jednoj formi koja je službena. Ja ne mogu ući u prirodu tog poziva, jer se puno toga objavi u medijima što ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Ali ako postoji dobra volja, vjerovatno je da će se u nekom trenutku i odgovoriti na to”, kazao je Tonsati za RSE.
Za vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista najviši državni zvaničnici su koristili svaku posjetu Vatikanu da pozovu papu da posjeti Crnu Goru.
A Vlada Duška Markovića je krajem 2019. najavila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. Posjeta nije realizovana, zvanično, zbog korona virusa.
Istorijat odnosa Crne Gore i Svete Stolice
Crna Gora ima dugu tradiciju odnosa sa Svetom Stolicom.
Odnosi države i Rimokatoličke crkve su uređeni Temeljnim ugovorom, tzv. Konkordatom koji je potpisan u junu 2011.
Ugovor je ratifikovala Skupština Crne Gore 20. maja 2012. Time je formalno potvrđen Konkordat koji je knjaz Nikola Petrović potpisao sa Vatikanom 1886.
Konkordat između tadašnje Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice bio je prvi takav međudržavni ugovor u svijetu, između Vatikana i države čije je stanovništvo dominantno pravoslavno.
Kotorska biskupija o dosadašnjim pozivima
“Osnovni preduslov da poglavar Rimokatoličke crkve, koji je ujedno i poglavar države Vatikan, posjeti neku zemlju je službeni poziv državne vlasti te zemlje”, kaže Tonsati.
Naglašava i da svaki papa u skladu sa svojim mogućnostima i planovima, odlučuje gdje će, kako i kada putovati.
Tonsati podsjeća da su brojni crnogorski državnici saopštavali da su pozvali u posjetu papu Franja i da je jednom objavljeno u medijima da je papa to prihvatio.
“Ali to nije bilo zapravo ispravno preneseno. Postojale su indicije da je papa Franjo zaista želio posjetiti Crnu Goru, ali zadnjih nekoliko godina njegovo zdravlje se jako pogoršalo. Ali to sve nije ništa bilo na zvaničnom nivou”, kaže Tonsati.
Objašnjava da se najava o dolasku pape smatra službenom tek kada je uvrštena u službeni program papinskih putovanja i kada to objavi Sveta stolica:
“Tek tada se može govoriti o potvrđenom odgovoru na poziv i prihvatanju poziva. Mi sad ne možemo znati kako će novi papa Lav XIV planirati svoj pontifikat da li će on putovati kao njegovi prethodnici”, navodi Tonsati.
Poručuje da papa, kao poglavar Rimokatoličke crkve koja broji milijardu i četristo hiljada vjernika širom svijeta, ima brojne dužnosti.
Ko se sve pita o dolasku pape u Crnu Goru?
Sagovornici RSE navode da je uobičajeno, da je pored službenog državnog poziva papi potrebna i određena saglasnost većinske vjerske zajednice u toj zemlji.
Advokat Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Dalibor Kavarić za RSE navodi da posjetu pape Crnoj Gori treba usaglasiti i sa srpskim patrijarhom:
“Običaj je da rimski papa pri državnim posjetama usaglašava svoje susrete, kako sa državnim, tako i sa najvišim vjerskim zvaničnicima i poglavarima”, kaže Kavarić.
Kavarić, koji je pravni zastupnik Mitropolije, navodi da je to posebno važno u državama koje nijesu većinski rimokatoličke.
“Odnosno gdje su druge crkve ili vjere preovlađujuće. U tom pogledu bi bilo očekivano da se ovakva posjeta usaglasi sa patrijarhom srpskim, a u dogovoru bi svakako učestvovao i mitropolit crnogorsko-primorski”, dodaje Kavarić.
Kavarić naglašava da mu nije poznato da je po tom pitanju prethodnih godina bilo razgovora državnih zvaničnika sa Mitropolijom.
“Vjerujem da bi papa te razgovore vodio sa Patrijaršijom s obzirom da Rimska crkva duboko poštuje kanonsko ustrojstvo i unutrašnju organizaciju Pravoslavne crkve”, kazao je Kavarić.
Tonsati: Pristojnost nalaže da se čuje mišljenje dominantne religije
Na pitanje RSE da li za dolazak pape u Crnu Goru pored poziva državnih zvaničnika, treba i saglasnost Mitropolije SPC, Tonsati kaže da nije neophodno ali se smatra “kurtoaznim običajem”.
“Papa može doći u bilo koju zemlju i bez saglasnosti dominantne crkve odnosno religije. Može i bez toga doći. Ali uobičajeno je, budući da papa želi izgraditi mostove mira, prijateljstva i ljubavi. Naravno, ako postoji nekakvo snažno protivljenje, takvi pozivi će se drugačije razmatrati”, kaže Tonsati.
Ističe da je papa potpuno samostalan i kao poglavar Rimokatoličke crkve, ali i kao poglavar države koja ima diplomatske odnose sa gotovo svim državama na svijetu.
Podsjeća da je papa Franjo bio u dominantno islamskim zemljama, što je bio na neki način presedan.
“Ali uvijek postoji i ta jedna pristojnost da se čuje i mišljenje od dominantne crkve ili dominantne religije na tom području. I onda se kasnije u skladu s time i dogovara posjeta, ali nije preduslov”, kaže Tonsati.
Tonsati kaže da Kotorska biskupija sa Mitropolijom SPC to pitanje nikada nijesu zvanično razmatrale.
“Zapravo, nikada nije došlo ni do tog trenutka u kojem bi se to počelo ozbiljnije razmatrati. Jer kažem sve ranije najave su bile više uopštene, ništa jako konkretno”, kaže kancelar Kotorske biskupije.
Svi pozivi papi da posjeti Crnu Goru
-Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sastao marta 2024. sa papom Franjom u Vatikanu i zvanično ga pozvao da posjeti Crnu Goru.
-Prethodno je i Skupština Crne Gore uputila zvaničan poziv u januaru te godine papi Franju u Vatikanu, uručio ga je potpredsjednik Nikola Camaj.
-Nekadašnji premijer Dritan Abazović je tokom susreta sa papom Franjom 10. oktobra 2022. pozvao papu da posjeti Crnu Goru.
-Vlada nekadašnjeg premijera Duška Markovića je krajem 2019. saopštila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. To je bilo potvrđeno na sastanku pape Franja i premijera Duška Markovića u Vatikanu, navela je Vlada. Da bi 19. juna 2020. Vatikan saopštio da papa ne planira da putuje u inostranstvo te godine, jer je “pandemija prevelika opasnost za njegovo zdravlje”.
–Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore, pozvao je 8. oktobra 2018. papu Franja da posjeti Crnu Goru, saopšteno je nakon njihovog sastanka u Vatikanu.
-I dva nekadašnja crnogorska šefa diplomatije Srđan Darmanović u junu 2017. a Igor Lukšić 2015. pozvali su papu da posjeti Crnu Goru. Prvi u ime premijera, a drugi u ime tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića.
-Vujanovića je u martu 2014. u Vatikanu primio papa Franjo. A u januaru 2006. se u Vatikanu sastao sa papom Benediktom XVI i tom prilikom ga pozvao da posjeti Crnu Goru i uvjeri se u “međukonfesionalni sklad” u Crnoj Gori.
Papa i države regiona
Papa Franjo je u maju 2019. posjetio Skoplje i Sofiju.
Iste godine i predsjednik Srbije Aleksandar Vućić sastao se sa papom Franjom u Vatikanu. Tom prilikom je izjavio da bi volio da on posjeti Srbiju, ali da je za tako nešto potrebna saglasnost Srpske pravoslavne crkve.
“To je uvijek pitanje za našu crkvu”, rekao je tada Vučić.
Prethodno je 2018. ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da je u interesu države Srbije da papa Franjo posjeti Srbiju.
“Moj stav kao državnika je da bi u interesu Srbije bila posjeta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova”, rekao je Dačić.
Prethodno je u januaru 2018. tadašnji patrijarh SPC Irinej izjavio “da još nije vrijeme da poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo posjeti Srbiju.
Papa Franjo je u junu 2015. posjetio Sarajevo, a godinu prije bio je u Tirani.
Preporučeno
Prethodno je i Boris Tadić više puta pozivao papu Benedikta XVI da posjeti Srbiju.
