Video
Takvo rješenje je, kako je pojašnjeno iz Vlade, u skladu sa Planom racionalizacije pravosudne mreže, ali poručuju da promjene neće pogoditi građane, piše Pobjeda.
“U odnosu na građane, izmjena će biti bez uticaja jer će oni i dalje imati pristup sudu u Područnom odjeljenju. Formalno više neće biti potrebno delegirati predmete iz Žabljaka u Pljevlja, kao što je rađeno u posljednje dvije godine”, navodi se u saopštenju.
Kada je o Šavniku riječ, za tu teritoriju do sada je bio nadležan sud na Žabljaku, a novim rješenjem nadležnost nad opštinom Šavnik prelazi na Osnovni sud u Nikšiću.
U obrazloženju se navodi da su razlog za izmjene strogi evropski standardi, kao i izvještaji Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), koji su pokazali da je
Crna Gora i dalje visoko iznad prosjeka EU po broju sudova, sudija i tužilaca na 100.000 stanovnika.
Racionalizacija je jedan od ključnih uslova u poglavljima koja se tiču vladavine prava i Poglavlja 23. Ovaj proces, inače, traje od 2009. godine, a bio je postavljen i kao posebno privremeno mjerilo za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), koji je Crna Gora dobila u junu 2024. godine. Prethodno je Vlada, 17. maja prošle godine, usvojila i formalni Plan racionalizacije pravosudne mreže.
Rokovi sudskom savjetu za primjenu novina
Rokovi za primjenu novina počinju teći nakon usvajanja u Skupštini. Sudski savjet u roku od 15 dana od stupanja zakona na snagu treba da donese novu odluku o broju sudija u svim sudovima. Nakon toga, Osnovni sud u Pljevljima ima rok od 30 dana da usvoji novi akt o sistematizaciji kako bi integrisao nove pozicije i područno odjeljenje. Svi predmeti koji su u radu, kao i prostor, oprema i arhiva suda na Žabljaku, prelaze u nadležnost Pljevalja u roku od 30 dana. Posebna pažnja posvećena je statusu radnika – službenici sa Žabljaka zadržavaju status do raspoređivanja, a oni za koje ne bude mjesta biće stavljeni na raspolaganje državi. Da bi se izbjeglo odugovlačenje, propisano je da predmete završavaju sudije koje su njima već zadužene, bez obzira na promjenu statusa suda, sve do pravosnažnog okončanja postupka.
Prvobitno je planom reorganizacije, koji je rađen uz pomoć međunarodnih eksperata, razmatrano i ukidanje osnovnih sudova u Kolašinu (pripajanje Bijelom Polju ili Beranama) i Danilovgradu (pripajanje Podgorici), ali se u ovoj fazi od toga odustalo.
Pravosudnu mrežu u Crnoj Gori do primjene novog zakona čini 25 sudova. To su 15 osnovnih sudova (Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje), tri suda za prekršaje (Podgorica, Budva i Bijelo Polje), viši sudovi u Podgorici i Bijelom Polju, te Viši sud za prekršaje, Privredni, Upravni, Apelacioni i Vrhovni sud.
Stručna lica, izuzeća u Vrhovnom sudu
Osim teritorijalne reorganizacije, zakon donosi i nekoliko sistemskih novina. Jedna se odnosi na stručna lica u sudovima (socijalni radnici, psiholozi, pedagozi i defektolozi). Uvode se kriterijumi po kojima ta lica moraju imati VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, čime se osigurava da u osjetljivim postupcima, poput onih u kojima učestvuju maloljetnici ili žrtve nasilja, stručnu podršku pruža isključivo visokokvalifikovan kadar.
Detaljno se uređuje i postupak izuzeća predsjednika ili sudija Vrhovnog suda na Opštoj sjednici. Ta dopuna eliminiše pravne praznine i propisuje da se sudija mora izuzeti ne samo kod rodbinskih veza, već i u svim situacijama koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.
Takođe, precizirano je kako se donose odluke. Umjesto samo „većinom glasova ukupnog broja sudija“, predviđeno je da Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučuje većinom glasova ukupnog broja sudija koji je utvrđen odlukom o broju sudija (sistematizacijom), a ne samo onih koji su trenutno na funkciji.
Inicijative na čekanju za buduće sveobuhvatne izmjene zakona
Tokom javne rasprave sprovedene u junu prošle godine, stigle su inicijative koje za sada nijesu prihvaćene. Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković predložio je da se nadležnost Osnovnog suda na Cetinju proširi na Budvu, kako bi se rasteretio sud u Kotoru. Ministarstvo pravde je ovo ocijenilo kao opravdano i legitimno, ali je poručilo da će to biti predmet analize tek nakon što se vide efekti trenutne racionalizacije.
Preporučeno
NVO Akcija za socijalnu pravdu tražila je brisanje diskrecionog prava predsjednika sudova da angažuju bivše sudije kao ,,stručnu pomoć“, te obavezno objavljivanje svih načelnih pravnih stavova i inspekcijskih zapisnika na internetu. Ministarstvo je odgovorilo da sve primjedbe NVO sektora i stručnjaka, uključujući i zahtjev Marijane Ristić (defektolog specijalni pedagog u stručnoj službi u Višem sudu u Bijelom Polju) da se jasnije razgraniče profesije, prevazilaze obim izmjena u ovoj fazi i da će biti razmotrene prilikom budućih sveobuhvatnih izmjena zakona.
