Video
Ovakvim stavom posredno je potvrđeno da je presedan od prošle sedmice – u kojem je prepušteno Ustavnom odboru i predsjedniku Skupštine da političkom odlukom razriješe sutkinju Draganu Đuranović – ozvaničio diskriminatoru situaciju u kojoj sudijama istog suda prestaje funkcija po cik-cak metodu: nekome po Zakonu o PIO, drugome po Zakonu o radu…
Pozivanje na član 154
Ustavni sud je o odluci juče zvanično, u predviđenom roku (šest mjeseci prije prestanka funkcije), obavijestio predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije tražio izjašnjenje o tome da li nekome od sudija i kada nastupa prestanak funkcije, da bi kao ovlašćeni predlagač (koji predlaže dvoje od sedam sudija) na vrijeme raspisao javni poziv.
Predsjednik Milatović je juče saopštio da će, nakon obavještenja sa sjednice Ustavnog suda, u narednim danima raspisati javni poziv.
Sudije Ustavnog suda su juče uspjele da diplomatski upakuju kompromis i pozovu se na odredbe člana 154, stava trećeg Ustava i da u predviđenom roku, dakle šest mjeseci ranije, zvanično obavijeste predlagača o nastupajućim činjenicama.
“Odredbom člana 154 st. 1 i 3 Ustava Crne Gore propisano je, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu, a odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore (,,Službeni list Crne Gore“, broj 11/2015), između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju”, navodi se u obraćanju suda Milatoviću.
Dodaje se da je Ustavni sud u okviru razmatranja pitanja utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Šćepanovića i obavještavanja nadležnog predlagača imao različite stavove, ali da je preovladao stav da nema dileme da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva.
“S tim u vezi, dvoje sudija je smatralo da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije.
Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su, uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću, svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore”, navodi se u saopštenju sa jučerašnje sjednice.
Potvrda da su odluke bile sporne
Iz Udruženja pravnika Crne Gore su saopštili da su obavještenjem Ustavnog suda koje je, kao plod jednoglasne odluke svih pet sudija ovog suda, upućeno predsjedniku države, „otklonjene sve dileme u pogledu primjene člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore i potvrđen javno saopšten stav Udruženja pravnika po ovom pitanju“.
Prema riječima predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislava Radulovića, saglasno postupanju Ustavnog suda sada predsjednik države treba da preuzme radnje iz svoje nadležnosti.
“Istovremeno treba naglasiti da prethodne odluke Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine sada postaju dodatno problematične i potvrđuju se kao formalno neustavne”, naglasio je Radulović.
Dodao je da Udruženje pravnika pozdravlja napor akademske zajednice i civilnog društva za očuvanje ustavnosti i pravnog poretka.
“Udruženje pravnika naglašava da ostaje, kao i u ranijim svojim saopštenjima, pri stavu u dijelu primjene Zakona o PIO, ali to nikom, pa ni Skupštini ne daje pravo da se upusti u otvoreno kršenje Ustava Crne Gore “, zaključio je Radulović.
Posebna sjednica nije ni pomenuta
Kako je prije dva dana najavljeno, na dnevnom redu nastavka sjednice Ustavnog suda prekinute 18. novembra naći će se i pitanja iz obimnog dnevnog reda, ali nije eksplicitno saopšteno da li će i kada biti održana. Ostaje nepoznanica hoće li jedna od tačaka biti izjašnjavanje o tome da li je Ustavni odbor preuzimanjem ingerencija koje su članom 154 Ustava rezervisane samo za sjednicu Ustavnog suda prekršio Ustav konstatacijom da je sutkinji Dragani Đuranović prestala funkcija sa nastupanjem uslova koje propisuje Zakon o PIO.
Podsjetimo, na sjednici 18. novembra, dan nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na osnovu odluke Ustavnog odbora konstatovao prestanak funkcije Đuranović, na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda sudija Budimir Šćepanović inicirao je izjašnjavanje o tom pitanju. Prijedlog nije prošao jer je dvoje sudija bilo protiv.
Kao razlog su naveli složenost navedenih pitanja, odnosno da je za argumentovane i temeljne zaključke i odluke potrebno prethodno pribaviti cjelokupnu dokumentaciju o načinu na koji je do sada Ustavni sud obavještavao nadležne predlagače o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda. Iskazali su dilemu da li je to uvijek bilo predmet glasanja na sjednici, kakve su sadržine bila obavještenja, da li su uvijek obavještenja prethodila konstataciji prestanka sudijske funkcije, kao i da se analizira da li su i do kada bile podudarne norme Zakona o radu i Zakona o PIO imajući u vidu ustavno određenje u pogledu prestanka funkcije sudija Ustavnog suda.
Preporučeno
Ustavni odbor raspisao je u ponedjeljak javni poziv za izbor dvoje sudija, odnosno zamjene za Đuranović i ranije penzionisanog bivšeg predsjednika suda Milorada Gogića, kojem je prestanak mandata konstatovan, umjesto u maju, tek 30. avgusta ove godine.
