Video
Vlada je prethodno usvojila predlog zakona o izmjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čime su planirana uvećanja koeficijenata za Osnovni sud i Osnovno državno tužilaštvo.
“Sudski savjet izražava zadovoljstvo što je Vlada Crne Gore prepoznala neprimjereno nizak nivo zarada sudija osnovnih sudova u odnosu na obim i složenost poslova sa kojima se svakodnevno susreću, te s tim u vezi osjetila urgentnu potrebu da reaguje u pogledu povećanja njihovog koeficijenta u Predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. To je ono što zaslužuje sve pohvale”, poručuju iz Sudskog savjeta.
Međutim, kako kažu, ostaje neobjašnjeno i nejasno zašto nisu prepoznate iste potrebe sudija svih ostalih sudskih instanci.
“Ovo posebno kod činjenice što ovaj korak Vlade dolazi nakon višemjesečnih konsultacija sa radnim timom Sudskog savjeta koji su činili predstavnici svih sudova u Crnoj Gori. Radni tim je pripremio obrazloženi predlog linearnog uvećanja koeficijenata u svim instancama, uvažavajući procjenu budžetske održivosti, zbog čega je i napravio ustupak da povećanje koeficijenta svim ostalim sudijama bude čak više nego duplo manje od uvećanja sudijama osnovnih sudova, a višestruko manje od uvećanja zarada zaposlenima u sektorima zdravstva i prosvjete”, navodi se u reagovanju Sudskog savjeta.
Predlog radnog tima je, kako ističu, u procesu pregovaranja načelno prihvaćen, zbog čega su kako dodaju, očekivali pozitivno rješenje njihovih zahtjeva.
“I pored toga, Vlada je u juče predloženim izmjenama zakona, na iznenađenje članova radnog tima, ali i Sudskog savjeta kojem nije traženo mišljenje na nacrt ovog propisa, izostavila sve ostale nosioce pravosudnih funkcija i tako odlučila da pitanje zarada u pravosuđu rješava parcijalno, zanemarujući cjelovitost sudske vlasti i hijerarhiju sudova”, stoji u reagovanju.
Stoga, Sudski savjet apeluje da Vlada hitno reaguje i pitanje zarade svih nosilaca sudijske funkcije riješi na jedinstven način i time, kako poručuju, doprinese jačanju nezavisnosti sudske grane vlasti, kao temeljnog principa demokratije.
“Posebno pri činjenici da se Ministarstvo finansija na jutrošnjem radnom doručku pohvalilo javnosti zavidnim stanjem u Državnom trezoru”, kaže u Sudskom savjetu.
Rad sudija u instanciono višim sudovima i sudovima specijalizovani, kako ističu u reagovanju, nesumnjivo podrazumijeva veći stepen odgovornosti u obavljanju poslova, budući da sa sobom nosi teret donošenja odluka koje su pravnosnažne i ne mogu se pobijati redovnim pravnim lijekovima.
“To je izraženo i kroz posebne, strože, uslove koji se zahtijevaju za izbor sudija u sudove viših instanci i sudove specijalizovane nadležnosti, u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama. Takođe, taj veći teret odgovornosti mora biti praćen i odgovarajućom zaradom, koja mora biti veća od zarade sudije prvostepenog suda i to u mjeri koja ne samo odražava razliku u teretu odgovornosti, već treba da bude i motivišuća za sudiju prvostepenog suda da napreduje u svojoj karijeri”, kaže u Sudskom savjetu.
Smatraju i da je pitanja plata nosilaca sudijske funkcije potrebno urediti posebnim zakonom.
Preporučeno
“Nastala situacija je još jednom aktuelizovala potrebu da se javno ponovi zahtjev Sudskog savjeta, koji je usklađen sa preporukama Konsultativnog Vijeća evropskih sudija i koji je naišao na odobravanje Venecijanske komisije, ali ne i resornog ministarstva, da zarade nosilaca sudijske funkcije treba da budu izdvojene u poseban zakon”, zaključuje se u reagovanju Sudskog savjeta.
