Osnovno državno tužilaštvo u Beranama potvrdilo je za Standard da je formiran predmet protiv M.R., D.P. i S.O. zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, pustošenje šuma i oštećenje životne sredine. Standard saznaje da se iza tih inicijala nalaze vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Miloš Rajković, njegov pomoćnik i čuvar šuma Simo Osmajić.

Jedan od dokaza koji otvara sumnju da je taj sistem služio za izvlačenje drveta iz državnih šuma jeste spisak odobrenih sječa u Beranama, na kojem su i imena preminulih ljudi. Iako nijesu mogli ni podnijeti zahtjev ni preuzeti drva, na njihova imena su, prema dokumentaciji u koju je Standard imao uvid, vođeni postupci, izdavana rješenja i otpremnice..

KLJUČNI DOKAZ

Standard danas objavljuje i jedan od ključnih dokaza iz ovog predmeta – spisak odobrenih sječa šuma, na kojem se nalaze i preminula lica. Među njima su i osobe čiji identitet, zbog osjetljivosti postupka, označavamo inicijalima R.M. i R.M.

Upravo taj dokument, zajedno sa zahtjevima, rješenjima i otpremnicama, predstavlja osnov sumnje da su u sistemu Uprave za šume otvarani i obrađivani fiktivni predmeti.

Prema dokumentaciji u koju je Standard imao uvid, zahtjevi za dodjelu sječe šume za ogrev stizali su i na imena ljudi koji su bili preminuli i prije dana podnošenja zahtjeva. U tim predmetima potom su izrađivana rješenja, a službe Uprave za šume izdavale su i otpremnice.

Svako od tih rješenja, prema dokumentaciji, potpisao je vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Miloš Rajković.

To praktično znači da je, makar na papiru, drvo za grijanje odobravano i otpremano osobama koje nijesu mogle ni podnijeti zahtjev ni preuzeti drva.

Zahtjevi, rješenja i otpremnice iz ovog slučaja već su kod tužiteljke u Beranama, što znači da dokumenti o sječi na imena preminulih nijesu samo predmet novinarskog otkrića, već i dio tužilačkog predmeta.

Ključno pitanje koje se ovdje otvara glasi – ko je, ako nijesu mrtvi, preuzimao ta drva i gdje su ona završavala?

ODT BERANE:  POSTUPAK JE U TOKU

U odgovoru dostavljenom Standardu, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama navodi da je predmet formiran protiv tri osobe zbog sumnje na krivična djela zloupotrebe službenog položaja, pustošenja šuma i oštećenja životne sredine.

Tužilaštvo navodi da je postupak u toku i da je za potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno sprovesti uviđaj na licu mjesta uz angažovanje vještaka šumarske struke.

Kako se navodi u odgovoru, uviđaj još nije izvršen zbog nepovoljnih vremenskih uslova koji trenutno onemogućavaju bezbjedan pristup terenu i adekvatno dokumentovanje stanja.

„Bez sprovedenog uviđaja nije moguće na pouzdan način utvrditi obim i karakter izvršene sječe, odnosno da li je riječ o sanitarnoj ili o bespravnoj sječi, kao i eventualne nepravilnosti u realizaciji donijetih rješenja“, navodi se u odgovoru tužilaštva.

Tužilaštvo dodaje i da policija prikuplja obavještenja od osoba na čija su imena izdata rješenja, kao i dokumentaciju radi provjere rješenja i otpremnica.

DELIĆEVA OBJAVA OTKRIVA ŠIRU ŠEMU

Prema tvrdnjama državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede Andrije Delića i načelnika Direkcije za šume u Ministarstvu poljoprivrede Ranka Kankaraša, Osnovno državno tužilaštvo i Uprava policije u Beranama saslušavaju više desetina povezanih lica, ne samo u ovom predmetu, već i u drugim slučajevima koji su predmet istrage i za koje su podnesene krivične prijave.

Da predmet sa preminulim licima nije usamljen, proizlazi i iz objave koju je Delić objavio na svom Facebook profilu pod naslovom „Borba protiv eko-kriminala – šema pljačke sjevera!“.

U toj objavi Delić navodi da su on i saradnici obilazili gazdinske jedinice od Mojkovca i Berana do Rožaja i na terenu prikupljali dokazni materijal o sumnjivim sječama.

On tvrdi da je zaplijenjena dokumentacija pokazala da pojedine sječe nijesu bile evidentirane u šumarskim knjigama, već su rađene po takozvanim nalozima.

Na terenu, kako navodi, sve je izgledalo legalno,  panjevi su obilježeni, a otpremnice glase na ogrjevno drvo, dok se u stvarnosti, prema tim tvrdnjama, radilo o visokokvalitetnom tehničkom drvetu.

MEĐU “KORISNICIMA” I PREMINULI

Delić u istoj objavi tvrdi i da su u tri manje pilane u Beranama i Rožajama zatekli oko 4.000 kubika drveta bez valjane dokumentacije.

Prema njegovim navodima, samo na te tri pilane pronađeno je oko 700 naloga, dok pretpostavlja da ih na teritoriji sjevera ima oko 10.000.

Kako tvrdi, među „korisnicima“ tih naloga nalaze se preminula lica, ljudi koji godinama ne žive u Crnoj Gori, kao i osobe koje uopšte nemaju prebivalište na tom području.

Dio građana čija su imena na dokumentima, prema tim tvrdnjama, uopšte nije znao da su njihovi podaci korišćeni.

TRAG VODI KA UPRAVI ZA ŠUME

Sagovornici Standarda tvrde da postoje još stotine sličnih naloga i otpremnica pisanih na lica koja nijesu podnosila zahtjeve za sječu, na osobe koje su umrle, koje ne žive u Beranama ili su potpuno izmišljene.

Prema njihovim navodima, veliki broj takvih naloga mogao bi biti falsifikovan, a trag vodi upravo ka šumarskom sistemu iz kojeg su izdavana rješenja i otpremnice.

Sumnja, prema tim tvrdnjama, jeste da su upravo takvi fiktivni nalozi služili kao formalno pokriće da se iz državnih šuma izvlači građa koja je potom završavala u pilanama na sjeveru Crne Gore.

PRVI DIO SERIJALA O ŠUMARSKOJ MAFIJI

Slučaj iz Berana zato nije samo priča o jednom spornom dokumentu, već o mogućem modelu po kojem je, pod izgovorom ogrjeva i pomoći stanovništvu, organizovano izvlačenje vrijednog drveta iz državnih šuma.

U nastavku serijala Standard će objaviti nove dokumente, pojedinačne slučajeve i dodatne tragove iz Berana, Rožaja i drugih opština, koji bi mogli pokazati puni obim šeme zbog koje su crnogorske šume godinama nestajale, dok su se na papiru vodile kao zakonito odobrena sječa.