Video
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su saopštili da je šest završeno. Ovim je, kako su saopštili, realizovano 96,3 odsto aktivnosti predviđenih Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine, što, kako su naveli, predstavlja potvrdu institucionalne posvećenosti procesuiranju ratnih zločina i jačanju pravosudne saradnje u regionu.
Istakli su i da je u četiri od šest završenih predmeta postupano po zamolnicama u okviru međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, jedan predmet je arhiviran službenom zabilješkom, a jedan je dostavljen Višem sudu u Podgorici na nadležno postupanje.
Iz ranijeg perioda u radu je 13 predmeta koji su u fazi izviđaja i jedan koji je u fazi istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
Ističe se da je proaktivan pristup procesuiranju ratnih zločina zasnovan na Strategiji za istraživanje ratnih zločina koju je donijelo VDT, prepoznat i od međunarodnih partnera.
Podsjetili su da je u najnovijem non-pejperu Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 istaknuto da Crna Gora, zahvaljujući unaprijeđenom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans u istraživanju, gonjenju i suđenju u predmetima ratnih zločina, uključujući i predmete na visokom nivou.
Kako su rekli, u izvještaju o Sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina za prva dva kvartala ove godine, usvojenom na sjednici VDT-a, detaljno i sveobuhvatno su predstavljene realizovane aktivnosti, uključujući donošenje Plana postupanja za predmete Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i Deportacija.
Navodi se da je to urađeno sa ciljem analize pravosnažno okončanih predmeta, preispitivanja raspoložive dokazne građe, eventualnog pribavljanja novih dokaza i razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje.
– Tužilaštvo nastavlja da unapređuje saradnju sa međunarodnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave tranzicionom pravdom i pravdom za žrtve ratnih zločina – saopšteno je iz VDT.
Pobjeda je početkom godine pisala da su ratni zločini Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i Deportacija konačno ponovo otvoreni u Specijalnom državnom tužilaštvu. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naredio je da se ponovo formiraju predmeti u ovim slučajevima, kako bi konačno dobili sudski epilog.
Tea Gorjanc-Prelević je u februaru kazala Pobjedi da je ovo veliki pomak, jer je ista obaveza bila propisana i Strategijom bivšeg VDT-a Ivice Stankovića još 2015. godine, ali da nije bilo volje da se išta uradi. Istakla je da se nada da će sve preduzeto dovesti do rezultata dok su svjedoci i najbliži srodnici stradalih žrtava i nekažnjeni počinioci još živi.
U novoformiranim predmetima obrazovani su i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Strategija za istraživanje ratnih zločina je usvojena u septembru prošle godine, a razvijena je uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), za period do 2027. godine. Tada je usvojen i Akcioni plan za ovu godinu.
Prilikom predstavljanja strategije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilaštvu obavezu da unaprijedi postupanje i intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina.
Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi se na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima.
Ivica Stanković, nekadašnji VDT je u maju 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina, kojom se Vrhovno državno tužilaštvo obavezalo da pojača borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina „efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima“. Ipak od tada, do danas crnogorsko pravosuđe nije iskoristilo mehanizme da se rasvijetle ratni zločini počinjeni u ratovima devedesetih.
Za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih, Crna Gora je u proteklih 26 godina pravosnažno osudila 11 osoba, manje od trećine optuženih. U tri predmeta (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski laz) optužnice su pale, jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu.
Slučaj Deportacija je ponovo aktuelan, ali ne zbog toga što je u Herceg Novom podignuto obilježje žrtvama, već zbog toga što je predloženo da jedna ulica u Podgorici nosi ime Pavla Bulatovića.
U maju 1992. godine crnogorska policija je deportovala bosanske izbjeglice i isporučila ih Vojsci Republike Srpske, tada pod vođstvom Radovana Karadžića. Najveći broj njih je likvidiran, dok je 12 izbjeglica uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima. Među njima je bilo i izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni da bi ih mobilisali.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano, autobusima, transportovani 25. maja u koncentracioni logor KPD Foča, a 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH, na teritoriju tadašnje Srpske Republike.
Preporučeno
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Pavle Bulatović izdao je pisano naređenje, na zahtjev MUP-a Republike Srpske, na osnovu kojega su po Crnoj Gori hapšene bosanske izbjeglice. Potom su predate trupama Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
