Video
POBJEDA: U Kliničkom centru nema ljekova niti sredstava za rad. Nedostaje hidrogen peroksid, vata, ubrusi… Prošle nedjelje nije bilo ljekova za onkološke bolesnike, niti za one koji se bore sa bolestima zavisnosti. Zašto je zdravstvo u ovakvom stanju?
ČIRGIĆ: Crnogorski zdravstveni sistem je, rekao bih, u nikad težoj situaciji. Bez jasne vizije i dugoročne strategije razvoja i održivosti zdravstvenog sistema, bez stabilnih izvora finansiranja, sa potcijenjenim budžetom i rekordnim iznosom duga u ovom momentu od preko 100 miliona eura, vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše. Vjerujem da u ovom momentu u Evropi nema zaduženijeg zdravstvenog sistema od našeg, a do prije godinu i po bili smo među sistemima sa najmanjim dugom. Posljedica je da građani sve teže ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, liste čekanja su sve duže i nikad veće, imamo sve češće nestašice vitalnih ljekova, ali, nažalost, i onih osnovnih ljekova i medicinskih sredstava koja se koriste u svakodnevnom radu zdravstvenih ustanova. Imamo upitna kadrovska rješenja, zdravstveni sistem se koristi za rješavanje socijalnih i uskopartijskih interesa, tako da imamo na stotine novozapošljenih i to mahom nemedicinskog kadra. Preko zdravstvenog sistema se prelamaju razne partijske politike koje prate uskostranačke interese, a ne interes građana, eto zbog toga je naš zdravstveni sistem u kolapsu.
Dakle, u jednoj rečenici, imamo sistem gdje je politika ispred struke, što nas vodi daljem urušavanju zdravstvenog sistema. To znači da se u Crnoj Gori još nije shvatilo zašto je neophodno da zdravstveni sistem treba biti autonoman, nezavisan i oslobođen partijskih interesa. Nije se naučilo da je zdravlje javno dobro i jedan od osnovnih stubova socijalne sigurnosti svake države i tangira sve građane bez obzira na godine ili bilo koju različitost, zbog čega, između ostalog, ono traži menadžere, a ne političare.
POBJEDA: Imali smo prilike da čujemo predstavnike Ministarstva zdravlja koji kažu da se građani strpe do Nove godine i da će tada biti ljekova zbog kašnjenja sa tenderskim procedurama. O čemu se ovdje radi, kako se onkološki bolesnici mogu strpiti?
ČIRGIĆ: Zdravstvene vlasti zajedno sa Ministarstvom finansija već uveliko kasne sa reakcijom u odnosu na ono što su vitalni interesi zdravstvenog sistema, odnosno interesi naših građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu. Ovakva situacija na koju upozoravam već cijelu godinu u kontinuitetu je trebala i mogla biti preduprijeđena još prošle godine kada su postojale objektivne okolnosti za rebalans budžeta za zdravstvo. Moglo se preduprijediti i kroz Zakon o budžetu za 2022. godinu, kada su nas prvaci ,,Evrope sad“ uvjeravali da je to dovoljno novca za zdravstvo. I na kraju, rebalans budžeta se trebao predložiti i donijeti u junu. I dok je za EU ključni cilj percipirati rast zdravstvene potrošnje i osigurati održivost javnih finansija u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi, zbog čega imaju planove i do 2060. god. Vladi i zdravstvenim vlastima je očigledno veliki problem da predvide kretanje troškova za samo godinu unaprijed. Dakle, takve poruke iz Ministarstva zdravlja me nijesu iznenadile, jer sam očekivao ovakav razvoj situacije u zdravstvenom sistemu ukoliko se zakasni sa rebalansom budžeta, ali jesu za ogromnu brigu svim građanima koji su u situaciji zdravstvene potrebe, kao i ukupnoj javnosti. Za brigu je i što se najavljenim rebalansom budžeta u iznosu od 65 miliona eura čija struktura je, po mojoj ocjeni, promašaj, neće riješiti problem otežanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, jer će dug na kraju ove godine biti opet iznad 60 miliona eura. Stanje je ovakvo zato što imamo političare, a ne menadžere u zdravstvenom sistemu.
POBJEDA: Upozoravali ste da će ,,Evropa sad“ urušiti dodatno zdravstveni sistem, vidite li rješenje?
ČIRGIĆ: Posljednju deceniju evropski zdravstveni sistemi suočavaju se sa sve ozbiljnijim zajedničkim poteškoćama. Rashodi za javno zdravstvo jedna su od najvećih i najbrže rastućih stavki potrošnje za sve vlade. Pritisak za veću potrošnju za zdravstvo neće stati, nastaviće se. Dva osnovna razloga za to su – stanovništvo je sve starije i izloženije mnogim hroničnim bolestima što uzrokuje rast potražnje za zdravstvenom zaštitom i sve veći fiskalni pritisak, troškovi inovativnih tehnologija i ljekova rastu i opterećuju javne finansije. To potencijalno predstavlja problem za održivost javnih finansija, posebno u kontekstu sve starijeg stanovništva. Prosječna starost našeg stanovništva je 35,9 godina, što znači da crnogorsko društvo pripada stadijumu demografski starog stanovništva. Sve ovo je opasnost ne samo za zdravstveni sistem već i za ekonomiju države. Sve ozbiljne vlade su prepoznale potrebu za fiskalnom održivošću zdravstvenih sistema planirajući dodatne izvore finansiranja kako bi participirale rast buduće potrošnje. Umjesto toga, kod nas su populističkim programom ,,Evropa sad“ ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje kako bi se bez realnog pokrića u rastu ekonomije, dakle vještački podigle zarade, a nauštrb stabilnosti i održivosti zdravstvenog sistema čiju smo cijenu tek počeli da plaćamo. Dakle, opet političarima treba zahvaliti za ovakvo stanje u društvu sa tačnom adresom u pokretu ,,Evropa sad“. Rješenje vidim kroz tri ključna uslova: redefinisati fiskalnu politiku i vratiti doprinose za zdravstveno osiguranje u procentu koji bi obezbijedio finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema, obezbijediti decentralizaciju sistema kroz punu autonomiju u administrativnom i finansijskom smislu FO i JZU i uspostaviti model plaćanja JZU prema stvarnom učinku.
POBJEDA: Zašto se ne prave rezerve za ljekove koji su neophodni, je li to problem upravljanja ili je problem u tenderskim procedurama?
ČIRGIĆ: Sve počinje od realnog planiranja bilansa potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima JZU, a što treba da prate i realno planirana sredstva. Ukoliko toga nema, nije moguće imati zalihe ljekova u potrebnim količinama kako bi se preduprijedili mogući poremećaji na tržištu. Mislim da se, otkad je crnogorskog zdravstva, nije desila situacija da je iznos duga za ljekove jednak planiranom godišnjem budžetu za tu namjenu. Dakle, osnovni razlog za nedostatak ljekova i poluprazne apoteke jeste u nedostatku novca za ljekove zbog čega nije moguće ni imati značajne zalihe. Dakle, zbog nemarnog odnosa kreatora ,,Evrope sad“ i kašnjenja u rebalansu budžeta nemamo ljekova niti zaliha ljekova i medicinskih sredstava.
Bez odgovornosti za velike greške
POBJEDA: Resor zdravstva ni ranije nije funkcionisao bez problema, ali sada se čini da je vladina politika u potpunosti uništila crnogorsko zdravstvo. Da li neko mora da odgovara za ovo katastrofalno stanje?
Preporučeno
ČIRGIĆ: Kao što vidimo, kad dođe do ovakve situacije institucije prebacuju odgovornost jedni na druge. Ne očekujem da će iko snositi posljedice loših zdravstvenih politika osim samih građana koji sve teže dolaze do ljekara i ljekova, zbog čega su njihova izdvajanja iz džepa sve veća kako bi dobili odgovarajuću zdravstvenu uslugu. Najviše je pogođen standard penzionera populističkim politikama koji su ujedno i najveći korisnici zdravstvenih usluga i toga su inicijatori ovakvog rasula u zdravstvu svjesni, zbog čega se obećava da će u nekoj drugoj fazi ,,Evrope sad“, ukoliko im se da povjerenje, minimalna penzija biti 450 eura. Očekujem da se program proširi i na nezaposlene kojima bi valjalo obećati mjesečnu naknadu od makar 300 eura. Zašto da ne, nema odgovornosti ni za učinjeno, niti za obećano, a lijepo zvuči.
