Komentarišući povećan broj prijava nasilja nad ženama u proteklih godinu dana, ovo Ministarstvo ukazuje na stalnu potrebu za jačanje institucionalnog odgovora i podizanje svijesti društva o ovoj temi.
“Takođe, upozorava na važnost prevencije nasilja, kao i na unapređenje zaštite žrtava kroz bolje zakonodavne mjere. S obzirom na to da žene iz manjinskih i marginalizovanih zajednica (poput etničkih, seksualnih i socio-ekonomskih manjina) često trpe nasilje u još većoj meri, a i dalje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, one su posebno ranjive i često ostaju neprepoznate u društvenim i pravnim sistemima. Za ove žene, nasilje ne znači samo fizičku prijetnju, već i dodatnu patnju zbog društvene stigmatizacije, neadekvatne zaštite i straha od osvete. Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu, uz podršku drugih društvenih aktera, aktivno rade na edukaciji i podršci ženama koje su pretrpjele nasilje, naglašavajući značaj prijavljivanja nasilja i edukacije svih društvenih sektora. Iako se nasilje i dalje javlja svakodnevno, Ministarstvo podržava inicijative koje se bave rodnom ravnopravnošću i pružaju adekvatnu pomoć žrtvama. Za prava žena, ali i ljudska prava u širem kontekstu, važno je prepoznati ovaj problem kao ozbiljan izazov za društvo”, objasnili su iz MLJMP.Podaci ODT-a
Iz Osnovnog državnog tužilaštva, prema podacima u koje je portal Standard imao uvid, 120 osoba je zadržano zbog nasilja u porodici, od čega je 90 zbog nasilja nad ženama.
Institucionalni odgovor
Kada su u pitanju odgovori institucija na nasilje, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori ističu da iako su preduzeti značajni koraci u poboljšanju zakonodavstva, institucije se i dalje suočavaju sa izazovima u efikasnijem reagovanju na prijave nasilja.
“Ministarstvo podržava inicijative koje podstiču preventivne mjere, poboljšanje pravosudnog sistema i edukaciju svih društvenih sektora u borbi protiv nasilja. Na zvaničnim panelima i diskusijama, predstavnici Ministarstva i drugih relevantnih tijela naglašavaju da iako postoje koraci ka jačanju odgovora institucija, realnost pokazuje da je efikasnost često nedovoljna, jer se nasilje i dalje dešava svakodnevno. Naglašavamo da je neophodno još više angažovati sve relevantne aktere u društvu, uključujući policiju, socijalne službe i medije, kako bi se povećala brzina i efikasnost odgovora na nasilje. I dalje postoji potreba za unapređenjem koordinacije među institucijama, kako bi žrtve nasilja imale siguran i brzi pristup pravdi I zaštiti. Ministarstvo je u više navrata apelovalo na jačanje zakonskog okvira, bolju edukaciju i integraciju sistema podrške za žrtve nasilja”, kažu iz ovog resora.
Sankcije za nasilnike
Kada su u pitanju sankcije institucija za nasilnike, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kažu da su prema mišljenju stručnjaka i nevladinih organizacija i dalje blage u poređenju sa težinom počinjenih dela.
Preporučeno
Ministarstvo prepoznaje izazov koji predstavlja adekvatno sankcionisanje nasilnika i ukazuje na potrebu stalnog unapređenja zakonodavstva i njegove primjene. S obzirom na to, Ministarstvo podržava inicijative za dalje pooštravanje kazni, naročito u slučajevima ponovljenog nasilja ili posebno teških oblika, poput femicida. Pooštravanje kazni ne bi trebalo da bude samo formalni čin, već dio šire strategije koja uključuje prevenciju, edukaciju i pružanje adekvatne podrške žrtvama. Time bi se poslala snažna poruka o nultoj toleranciji prema nasilju”, zaključili su iz resora Fatmira Gjeke.
Video